Pregled bibliografske jedinice broj: 753229
Zasade jozefinističkog prava o odnosu Crkve i države u spisu Marijana Lanosovića
Zasade jozefinističkog prava o odnosu Crkve i države u spisu Marijana Lanosovića // Zbornik 300 godina visokog školstva u Osijeku / Hoško, Emanuel - Pintarić, Ana (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011. str. 73-79 (plenarno, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 753229 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zasade jozefinističkog prava o odnosu Crkve i države u spisu Marijana Lanosovića
(Principles of Josephinian law on the relation of Church and State in the Document of Marijan Lanosović)
Autori
Patafta, Daniel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik 300 godina visokog školstva u Osijeku
/ Hoško, Emanuel - Pintarić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2011, 73-79
ISBN
978-953-314-043-6
Skup
Znanstveni skup 300 godina visokog školstva u Osijeku
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.09.2008
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Crkva; država; jozefinizam; franjevačke škole; papinska vlast; vladarska vlast
(Chrurch; state; Josefinism; Franciscan schools; papal rule; reigning power)
Sažetak
Iz ovoga kraćeg prikaza temeljnih sastavnica Lanosovićevog spisa Ius publicum ecclesiasticum razabire se na koji se način jozefinističko crkveno pravo uvodilo u Hrvatsku neposredno prije nego li je država oduzela Crkvi pravo odgoja i obrazovanja vlastitog svećenstva. Ovaj spis nastao je upravo u razdoblju prije nego li su ukinute franjevačke visoke škole. On je jasni pokazatelj koliko su visoku cijenu bili spremni platiti franjevci provincije sv. Ivana Kapistrana kako bi i dalje mogli samostalno obrazovati svoje mlade članove u nadi da će izbjeći njihovo slanje u tzv. Generalna sjemeništa, gdje je studij takvog prava bio neupitan. Iz ovoga također proizlazi da Lanosović nije mogao sam udariti temelj novom načinu poučavanja crkvenog prava u Osječkoj visokoj bogoslovnoj školi nego je to činio u suglasju s vodstvom škole i upravom svoje provincije. Stoga i nastanak ovoga spisa treba promatrati u društvenim i političkim okolnostima u kojima se našla Crkva na području Habsburške Monarhije u osmom desetljeću 18. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Povijest
