ࡱ> q`bjbjqPqP .::An " " " .P $f f f p  4 4 48D4d4D45555M6M6M6$h*f M6I6M6M6M6f f 55;BBBM62f 5f 5BM6BB]f f 54 Z 4>y: ʓ0R,B,t,f pM6M6BM6M6M6M6M6BM6M6M6M6M6M6M6dh%h%z  ^l t  ^f f f f   REBRANDING HRVATSKE BRODOGRADNJE NA GLOBALNOM TR}I`TU Neven `eri, Ph. D., Assistant Professor, University of Split, Faculty of Economy Matice hrvatske 31, 21 000 Split, mob. 098 931 6804  HYPERLINK "mailto:nevseric@inet.hr" nevseric@inet.hr Trenutna percepcija marke Hrvatska brodogradnja na globalnom tr~iatu vezana je uz tradiciju te gospodarske grane na ovim prostorima, kvalitetne proizvode, ali i neke druge, u kontekstu opstanka hrvatske brodogradnje - negativne konotacije. Takve, negativne konotacije (koje se primarno odnose na neprimjerena o ekivanja naru itelja i kupaca hrvatskih novogradnji da u kona nici ostvare bitno ni~u cijenu od ugovorene zbog razli itih razloga; rast udjela uvoznih inputa u novogradnjama zbog kaanjenja isporuka domaih proizvoa a razli itih materijala i opreme i dr.) su argumenti kojima se esto u javnosti podr~avaju ekonomski neprihvatljivi komentari o tome da hrvatska brodogradnja nema budunosti. Ta problematika nije cilj istra~ivanja u ovome radu, ve e se ponuditi smjernice kako provesti rebranding postojee percepcije marke Hrvatska brodogradnja na globalnom tr~iatu kako bi se promijenila pregovara ka pozicija kod ugovaranja novih brodogradnji s potencijalnim naru iteljima i kupcima. Temeljna radna hipoteza je: Rebrandingom brodogradnje mogue je promijeniti globalni imid~ iste u segmentima koji su dugoro no profitno nepovoljni za Republiku Hrvatsku. Rebranding podrazumijeva sustavno marketinako djelovanje prema postojeem imid~u marke proizvoda, u ovom slu aju strateake nacionalne gospodarske grane. Tr~iani imid~ je posljedica percepcije tr~iata onoga ato se nudi. U konkretnom slu aju problem je u odmaku postojeeg globalnog imid~a od identiteta marke hrvatske brodogradnje. Identitet marke svoje uporiate ima u viziji i misiji proizvoda, odnosno gospodarske grane. Tradicija brodogradnje na ovim prostorima se temelji na visokoj vrijednosti ulo~enih znanja, iskustava, struke i znanstvenih spoznaja. U tom smislu se o ekivalo da e isto biti prepoznato na globalnom tr~iatu, te da e se novogradnje moi nuditi po cijenama primjerenima kvaliteti proizvoda hrvatskih brodogradiliata. Izostale su aktivnosti sustavnog upravljanja markom Hrvatska brodogradnja, izostao je sustavan pristup tr~iatu, te se prepustilo da potencijalna potra~nja jednostrano reagira. Posljedica su uspostavljene komercijalne veze s nizom subjekata koji su se pojavljivali u ulozi naru itelja novogradnji, a koji su svoje interese primarno temeljili na posredovanju, meaetarenju i sl. Zbog takvog razvoja dogaaja globalno tr~iate brodogradnje je stvorilo neprihvatljiv i dugoro no neodr~iv imid~ da su novogradnje hrvatskih akverova solidni brodovi koji se u kona nici uvijek mogu jeftino kupiti. Uva~avajui trenutnu percepciju marke Hrvatske brodogradnje na globalnom tr~iatu potrebno je poduzeti odreene aktivnosti u cilju globalnog rebrandinga. Model koji e se u radu ponuditi temelji se na identitetu kojim bi se upravljalo na bitno druga iji na in od dosadaanjeg, a u cilju ostvarivanja promjena imid~a grane i proizvoda, te u kona nici izmijenjene percepcije marke Hrvatske brodogradnje na globalnom tr~iatu. Klju ne rije i: marka, upravljanje markom, rebranding, imid~, identitet 1. Uvodne naznake Pozicioniranje marke nacionalne industrijske grane na globalnom tr~iatu problematika je koja se sustavno po ela analizirati tek u novije vrijeme. Brodogradnja je gospodarska grana koja je u prethodnih dvadeset godina do~ivjela zna ajne promjene u segmentu konkurentnih odnosa na globalnoj razini. Zemlje koje su odlu ile sa uvati brodogradnju kao djelatnost pored financijskih mjera trebaju poduzeti i aktivnosti rebrandinga. Potrebno je fokusiranje ponude prema odreenim kupcima, odnosno specijalizacija za odreene kategorije brodova kojima je mogue konkurirati odnosom cijene i kvalitete. Proces rebrandinga nacionalne brodogradnje podrazumijeva efektivno koriatenje marketinakih alata na na in kao da se kreira potpuno nova marka. S tog aspekta rebranding brodogradnje specijalizacijom za odreene kategorije brodova posebno je prihvatljiv za manje zemlje, kao ato je Republika Hrvatska. Efikasnim repozicioniranjem ponude na globalnom tr~iatu osigurava se kontinuitet narud~bi, a time i zna ajni financijski inputi u nacionalnom gospodarstvu. Dinami no i konkurentsko okru~enje na globalnom tr~iatu potra~nje u brodogradnji zahtijeva stvaranje jasnog identiteta nacionalne brodograevne ponude i tr~iane marke temeljene na osobnosti i specifi nosti raspolo~ivog know-how-a i dosadaanjeg iskustva. U tom smislu rebranding hrvatske brodogradnje postaje i klju no strateako pitanje njenog opstanka kao djelatnosti. Pojedina ne inicijative elniatva hrvatskih brodogradiliata nisu usklaene te je teako govoriti o jedinstvu imid~a ponude hrvatske brodogradnje. Nesustavnost upravljanja razvojem hrvatske brodogradnje tijekom proteklih desetljea rezultiralo je zaboravom hrvatskog brodograevnog potencijala. U takvim situacijama, radi usklaivanja mogunosti s resursnom osnovom znanja i sposobnosti u izgradnji novih brodova potrebno je provesti niz kompleksnih aktivnosti kako bi se postojei imid~ nacionalne brodogradnje prilagodilo ~eljenome.Uva~avajui aktualnu stvarnost istra~iva ki je izazov u podru ju rebrandinga hrvatske brodogradnje ponuditi okvire modela na temelju koga bi bilo mogue kreirati prihvatljivu strategiju globalnog pozicioniranja budue marke hrvatske brodogradnje na globalnom tr~iatu. 2. Povijesne reperkusije vs aktualno stanje na globalnom tr~iatu brodova Proteklih desetljea u nacionalnoj brodogradnji su postojali ciljevi, ali ne i strategija razvoja. Analizom dosadaanjih iskustava i postignutim imid~om istra~ivanje za potrebe ovoga rada je obuhvatilo i suvremena iskustva ju~nokorejskih brodogradiliata koja su se efikasno pozicionirala na globalnom tr~iatu te su im navozi puni novogradnji. U tom kontekstu ovome radu je prethodilo istra~ivanje dobre prakse ju~nokorejskih brodogradiliata metodom benchmarkinga, kako bi se na temelju tih spoznaja ponudila iskoristiva rjeaenja. Temeljna hipoteza istra~ivanja je bila: Percipirana kvaliteta kvalitete hrvatske brodogradnje je va~na sastavnica efikasne strategije globalnog repozicioniranja. Cilj istra~ivanja je bio ponuditi okvire modela kreiranja ope strategije globalnog repozicioniranja marke hrvatske brodogradnje. Sastavnice prepoznatljivosti nacionalne brodogradnje koje su iskoristive kao konkurentni elementi esto su meusobno diferencirane djelatnim resursima pojedinih brodogradiliata. Posljedica je to parcijalizirane politike razvoja hrvatskih brodogradiliata u periodu nakon II svjetskog rata do Domovinskog rata. Tijekom Domovinskog rata brodogradnja gotovo potpuno zamire, a u meuvremenu dolazi do zna ajnih restrukturiranja na globalnom tr~iatu brodogradnje. Mnoge nacionalne vlade odlu uju se na zatvaranje svojih brodogradiliata, i zatvaranje brodograevne industrije u najveem njenom dijelu. Odustalo se od konkurentnog sraza s dalekoisto nom konkurencijom. Nakon nekoliko godina kupci brodova shvaaju da ni~a cijena nije uvijek prevladavajua varijabla. Ponovno se isti e zna aj pouzdanosti u kvalitetu izgradnje broda, kvalitetu ugraenih materijala, ali i opremljenost broda pouzdanim operativnim rjeaenjima suvremene tehnologije, ato dalekoisto na konkurencija dijelom zanemaruje fokusirajui se primarno na konkurentnu cijenu broda. Istovremeno se pooatravaju sigurnosni zakonski standardi za plovidbu teretnih i putni kih brodova u akvatoriju mnogih nacionalnih dijelova mora, ato stvara dodatnu potra~nju za kvalitativnom klasom novogradnji koju su nudila europska brodogradiliata. Mnoga od njih su u meuvremenu zatvorena. 3. Preporu ljivi model repozicioniranja marke hrvatske brodogradnje Uva~avajui trenutno stanje potra~nje brodova na globalnom tr~iatu imperativ je postavljanje temeljne strategije repozicioniranja marke hrvatske brodogradnje. U tom cilju prakti ni su standardizirani marketinaki alati ija bi aplikacija trebala biti provedena slijedeim redoslijedom: Revizija postojeeg globalnog imid~a hrvatske brodogradnje; Segmentacija tr~iata ciljanih kupaca brodova; Zbirna SWOT analiza hrvatske brodogradnje i pojedina ne SWOT analize hrvatskih brodogradiliata; Analiza konkurencije; Oblikovanje modela nacionalne marke brodogradnje; Integracija marke u marketinake aktivnosti upravljanja hrvatskom brodogradnjom; Prilagodba nacionalne marketinake kampanje globalnim uvjetima. Za razliku od marki proizvoda airoke potroanje, nacionalna brodograevna marka je u velikoj mjeri naslijeena, a nije marketinaki kreirana. Proces rebrandinga marke nacionalne brodogradnje po inje procjenjivanjem iskoristivih sastavnica nekadaanjeg imid~a, te njegovom nadogradnjom klju nim varijablama na koje upozoravaju aktualni trendovi u ponaaanju globalne potra~nje. Jedan od najva~nijih koraka u procesu rebrandinga je integracija marke u markeJVlnrX | ~  ( R |  d bx~üõЇ{tpplplplplgl h?q6h?qh.5 h.5h.5hr&hr&6hr&hr&mH sH h/+h@0Jjh/+h@Ujh/+h@Uh@ h/+h@ h\NYh@h/+h@5 h@5h@mH sH h\NYh@5mH sH hmx5mH sH h.55mH sH hOf5mH sH (npr ~ \!^!`!b!d!f!h!j!!4&)$dh`a$gd 2gd(*$a$gdr&gd@$a$gd@\tHLh0JxB,T 4 r t Z!\!^!j!!"6&@&N'P'T'V')))))(*l*x*,+D+",0,4,jhc0J!Uh>hPJhPJ5h(*hr&hr&6hr&hr&5h?qhr&6h?qh?q6 hr&6 h?q6hr&h?q h.56h.5C4,h,,,,,--...D/^///v0001(1l1n11z22223|3~3D4T4277828`88888999999:::;;>dDfDlDnDpDDDεhh5 hX15hc5mH sH h5mH sH hh 2h 26 h 26h 2h(*6h 2hPJhPJ5 h 25 hPJ5 hchPJ hPJ6hPJhch>h(*;)2~399BBfDhDjDlDnDpDD4GG$ & Fdha$gd`$dh`a$gd` $dha$gd$hdh`ha$gd(*$a$gd$dh`a$gd 2 $dha$gd(* $dha$gd(*$dh`a$gdcD8F0G2G4GGGGGGHHH2HHHHHHII0Ie0fffFgghhh$ & Fdha$gd-<]$dh^a$gd-<]$ & Fdha$gd-<]$dh`a$gd-<]$dh`a$gd`$ & Fdha$gd`tinake aktivnosti koje se poduzimaju. Integracijom se djeluje direktno na novu percepciju marke, te donose vrijednosni sudovi. Rebrandingom se kreira novi imid~ i identitet za budunost nacionalne brodogradnje. Uklju uje upravljanje varijablama koji karakteriziraju specifi nosti nacionalne brodograevne industrije u jednu, funkcionalnu, cjelinu neovisno o broju brodogradiliata. Rebranding nacionalne brodogradnje tako na ni~oj razini, na razini pojedina nog brodogradiliata mo~e biti dobra po etna to ka za kreativan marketing zasebnog brodogradiliata, ato je logi an pristup upravljanju imid~om. Tradicionalna teorija marketinga primijenjena na gospodarsku granu brodogradnje repozicioniranje imid~a pretpostavlja kroz tri okvirna koraka: Ustanoviti konkurentske prednosti nacionalne brodogradnje koje su usklaene sa suvremenim trendovima globalne potra~nje. Te prednosti e biti temelj kreiranja nove tr~iane pozicije; Odabrati najrelevantnije konkurentske prednosti za ~eljenu tr~ianu niau (obzirom na brodove koji e se primarno nuditi); Prenijeti tu poziciju odabranim nacionalnim tr~iatima potra~nje brodova. Proces rebrandinga bi se u takvom pristupu podijelio u pet faza: Ispitivanje tr~iata, potencijalnih kupaca analiza i strateake preporuke; Stvaranje novog identiteta marke; Lansiranje marke na ciljana tr~iata i komunikacija njene vizije kroz asortiman ponude brodova; Provedba marke; Praenje marke, ocjena nove ostvarene pozicije. Predlo~eni model je mogue i proairiti uklju ivanjem niza ostalih relevantnih varijabli vezanih za marku, koje utje u na kreiranje dodatne vrijednosti marke, njen odnos s ciljanim kupcima, njenu vjerodostojnost i pozicioniranje. Te varijable podrazumijevaju marku kao proizvod (porijeklo, kvaliteta/vrijednost), organizaciju (atributi, inovacije), osobu (osobnost, odnos izmeu marke i kupca) i simbol (vizualni imid~, metaforu, logo i/ili slogane). Kao i marke tipi nih proizvoda tako i nacionalna brodogradnja prolazi proces ~ivotnog ciklusa: Po inju kao anonimne ponude asortimana brodova; Potvruju se na globalnom tr~iatu; Slava im se postepeno smanjuje, pa su nu~ne korekcije cijena na ni~e; Istroae se kao marka. U kona nici da bi se marka i tr~iate sa uvalo potreban je rebranding. Stvarnost je to bila brodograevne industrije tijekom devedesetih godina i u europskim zemljama u kojima nije bilo ratnih zbivanja. Nespremnost na rebranding je u kona nici rezultirala zatvaranjem niza brodogradiliata. Aktivnosti rebrandinga podrazumijevaju slijedee aktivnosti: Kontinuitet praenja trendova u potra~nji naru itelja brodova; Pozicioniranje nacionalne brodograevne ponude na intrinzi nim, trajnim, klju nim vrijednostima marke i imid~a orijentiranima potencijalnim kupcima brodova. U slu aju da se s repozicioniranjem marke ne uspije u prvoj fazi potrebno je ponovo procijeniti klju ne vrijednosti ponude. Va~an je konsenzus nacionalne brodograevne industrije kroz jasan strateaki cilj i prepoznatljivost ponude brodova temeljenu na ciljanim kupcima va~ne druatvene (sigurnost u kontekstu moguih havarija), i emocionalne vrijednosti (brod kao proizvod), te vrijednost identiteta nacionalne brodogradnje. Efikasno repozicionirana marka nacionalne brodogradnje treba posjedovati jasnu konverzacijsku vrijednost, te sna~an faktor anticipacije. Proces rebrandinga treba iskoristiti kao instrument repozicioniranja, obzirom da mo~e smanjiti jaz izmeu sekundarnih vrijednosti broda kao proizvoda i percepcije potencijalnih kupaca. Nu~no je i svakom trenutku biti svjestan konkurentnosti nacionalne brodograevne industrije, ato pretpostavlja kontinuitet praenja i istra~ivanja globalnog tr~iata i konkurencije. Rebranding hrvatske brodogradnje je slo~en uslijed fragmentiranih imid~a hrvatskih brodogradiliata, ali i zbog injenice ato je struka i brodograevna znanost u prethodnih dvadesetak godina imala ograni enu kontrolu upravljanja razvojem brodogradnje. Odluke je u tom periodu, a i danas donosi politika. Zbog te injenice pored marketinakih aktivnosti koje su predstavljene i koje podrazumijeva sugerirani model nu~ne su i slijedee pratee sistemske mjere: Promotivne mjere usmjerene informiranju globalne javnosti o strategiji hrvatske brodogradnje; Prostorno-funkcionalne mjere vezane hrvatska brodogradiliata, kako bi se menad~ment mogao baviti isklju ivo temeljnim poslom; Organizacijske mjere na nacionalnoj i razini svakog brodogradiliata; Financijske mjere na nacionalnoj razini i razini svakog brodogradiliata. Uspjeh rebrandinga hrvatske brodogradnje u kona nici e u velikoj mjeri ovisiti o odgovarajuoj kombinaciji svih navedenih varijabli, elemenata i aktivnosti. 4. Zaklju ak U srediatu procesa odreivanja strategije repozicioniranja hrvatske brodogradnje na globalnom tr~iatu je analiza vlastitog stanja (resursa i potencijala), potencijalnih kupaca brodova i konkurenata. Provedena analiza je prvenstveno poslu~ila da se spozna trenuta no stanje prema kojem se mo~e oblikovati efikasna strategija globalnog pozicioniranja hrvatske brodogradnje. Empirijska analiza ukazuje da trenutno postoji odstupanje u ocjeni odreenih varijabli (rokovi, cijene) aktualne ponude hrvatske brodogradnje. Kako bi se efikasno repozicionirala hrvatska brodogradnja na globalnom tr~iatu potrebno je implementirati odreene konkurentne elemente koji su danas standard u stavovima potra~nje. U provedbi aktivnosti rebrandinga nije mogue globalno ui u svijest potra~nje. Uva~avajui utvreni nesklad globalno repozicioniranje treba temeljiti na konkurentnim elementima hrvatske brodogradnje, koji su trenutno na globalnom tr~iatu postali neprepoznatljivi. Repozicioniranje marke hrvatske brodogradnje je slojevit postupak koji za nacionalnu vladu, ali i menad~ment brodogradiliata treba imati poseban zna aj, i odgovornost za donesene odluke i provedene aktivnosti. Menad~ment bi morao u jezgrovitoj i fokusiranoj marci hrvatske brodogradnje obuhvatiti relevantne konkurentne atribute pojedinog brodogradiliata na na in da to istakne zna aj za ciljane kupce na globalnom tr~iatu, i da istovremeno diferencira nacionalnu brodogradnju od konkurencije. Svrha rebrandinga hrvatske brodogradnje bi trebala biti ostvarenje jedinstvenog i upe atljivog identiteta na globalnom tr~iatu i jasan izvor vrijednosti za kupce brodova. Temeljni izazovi za menad~ment hrvatskih brodogradiliata prilikom kreiranja strategije globalnog repozicioniranja marke, bi trebao biti dogradnja marke hrvatske brodogradnje koja izra~ava suatinu ponude. Paralelno je potrebno efikasnom strategijom repozicionirati identitet marke hrvatske brodogradnje kako bi se dugoro no iskoristio i novi imid~ marke. Takvo repozicioniranje marke hrvatske brodogradnje zahtjeva jezgrovitu i fokusiranu politiku i na nacionalnoj razini, za razliku od politi kog tretmana brodogradnje u periodu nakon Domovinskog rata. Literatura Aaker, D., Strategic Market Management, 6th ed., John Wiley & Sons, Inc. New York 2001. Burns, A.C., Bush, R.F., Marketing Research, Prentice Hall, Upper Saddle River 2000. Doyle, P., Marketing Management and Strategy, 3rd edition, Pearson Education Ltd., London 2002. Hooley, G.J., Saunders, J.A., Piercy, N.F., Marketing Strategy and Competitive Positioning,3th Ed, Prentice Hall, Harlow 2004. Kavaratzis, M., Place Branding: A Review of Trends and Conceptual Models, The Marketing Review, 5,pp. 329-342, 2005. Kotler, P., Haider, D. H. & Rein I., Marketing Places, The Free Press, New York, 1993. Pringle, H., Thompson, M., Brand Spirit  how cause related marketing builds brands, John Wiley & Sons, New York 2001. `eri, N., Importance of remodeling of marketing strategies for the market in the countries in transition, 5th International Conference Enterprise in transition, Ekonomski fakultet Split, Split 2003.  Doyle, P., Marketing Management and Strategy, 3rd edition, Pearson Education Ltd., London 2002.  Hooley, G.J., Saunders, J.A., Piercy, N.F., Marketing Strategy and Competitive Positioning,3th Ed, Prentice Hall, Harlow 2004.  Kavaratzis, M., Place Branding: A Review of Trends and Conceptual Models, The Marketing Review, 5,pp. 329-342, 2005.  Kotler, P., Haider, D. H. & Rein I., Marketing Places, The Free Press, New York, 1993.  Ibid  Kotler, P., Haider, D. H. & Rein I., Marketing Places, The Free Press, New York, 1993.  Kavaratzis, M., Place Branding: A Review of Trends and Conceptual Models, op. cit.     `````aab"b2b6bfbbbbbbbPcRcVcrccccccdee*ee@ee,f.f0f2fBffffffǸhX1h(*CJOJQJaJh-<](h-<]h-<]CJOJPJQJaJnH tH h-<]h(*CJOJQJaJh-<]h-<]CJOJQJaJh-<]h(*nH tH hX1nH tH jh(*0J!UnH tH hcnH tH h(*nH tH h-<]nH tH ,f.gDgFgHgnggggggghh hDhdhhhhhhhhi*i\i^i`ibii2jvjjj,k.kll⩥ta$hchcCJOJQJaJnH tH $hch(*CJOJQJaJnH tH hch(*CJOJQJaJhchX1CJOJQJaJhX1hX1hX1CJOJQJaJ(hX1h-<]CJOJPJQJaJnH tH (hX1h(*CJOJPJQJaJnH tH hX1h(*CJOJQJaJhX1h-<]CJOJQJaJ&h`ibilm nPnn oqFrsz|k$dh`a$gdc$ & F dha$gd(*m$$ & F dha$gd(*$dh`a$gdX1$ & F dha$gdX1$dh^`a$gdc$dh^a$gdX1$ & Fdha$gdX1 llm2mrmmmnn n nnNnPn\nnnnnoo oqq˼ububME=h(*nH tH hX1nH tH (hh(*CJOJPJQJaJnH tH $hh(*CJOJQJaJnH tH $hhX1CJOJQJaJnH tH hhX16CJOJQJaJ(hhX1CJOJPJQJaJnH tH hh(*CJOJQJaJhhX1CJOJQJaJhch(*CJOJQJaJ$hchX1CJOJQJaJnH tH $hch(*CJOJQJaJnH tH qqqrBrFrrrrs|ssttftttxtttuuuu v@vjvvvvnwwwwwwwww6xLxnxxRyVyzz{{H|n|N~P~R~ų髟h[^Nh(*nH tH hh(*6nH tH hnH tH "h(*CJOJPJQJaJnH tH "hCJOJPJQJaJnH tH "hX1CJOJPJQJaJnH tH h(*nH tH jh(*0J!UnH tH 5zR~ (fhjlnprtvxz|$dh`a$gdL}|gd(* $dha$gd[^N $dha$gd(*$ & Fdha$gd[^N$dh`a$gdcR~~  4&(42F`bdfz|fʃЃ (Rjn ⩡~vjbbbbhL}|nH tH h(*OJQJnH tH hh[^N5 h[^N5hcnH tH jh(*0J!UnH tH h[^NnH tH h(*nH tH (h[^Nh(*CJOJPJQJaJnH tH h[^Nh(*CJOJQJaJ(h[^Nh[^NCJOJPJQJaJnH tH h[^Nh[^NCJOJQJaJh[^NhCJOJQJaJ& Rޅ6xT>r$*P~(Rċ(`tt܍ RڎTZl̏ j~JNʑ*.JVXĒēܓh(*6nH tH  h5hnH tH h* h(*6nH tH h* nH tH hL}|nH tH h(*nH tH L$ZƓv җngd(* dh7$8$H$gd(*$ & Fdha$gdc$ & Fdha$gd(* & Fdhgd(* $dha$gd(*$dh`a$gd* ̔<>vЗҗ<~*B8~>ʺxhxxhxhchc6CJaJnH tH hchcCJaJnH tH hchcCJaJ!jhchc0J!CJUaJh(*h(*5nH tH h(*PJnH tH hchcnH tH  hc6hchchc6 hchchcnH tH h(*6nH tH h(*nH tH h(*H*nH tH ' ֝H gd(*$hdh^ha$gdcgd(* z֝؝ڝ$DHJ ƽ߹h`jh`Uh(*hc6OJQJhcOJQJhX1OJQJh`6OJQJh`OJQJjh`0J!OJQJUhchcmHsHgd(*,1h. A!"#$% DyK yK 0mailto:nevseric@inet.hr#@@@ @NormalCJ_HaJmHsHtHr`r (* Heading 1$$d@&/5B*CJOJPJQJ\aJmHph6_sHtHr`r (* Heading 2$$d@&/5B*CJOJPJQJ\aJmHphOsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4U@4 @ Hyperlink >*phDV`D (*FollowedHyperlink >*ph`o` (* Char Char435B*CJOJPJQJ\_HaJmHph6_sHtH`o!` (* Char Char335B*CJOJPJQJ\_HaJmHphOsHtHL`L (*TOC 1 ddCJOJPJQJaJnHtHT`T (*TOC 2dd^CJOJPJQJaJnHtHHoQH (* Char Char1OJPJQJ_HmHsHtHV`bV (* Footnote Text CJOJPJQJaJmHsHtHT/qT (* Char Char2(CJOJPJQJ_HaJmHnHsHtHP `P (*Footer  p#CJOJPJQJaJnHtHZ"`Z (*Caption+5B*CJOJPJQJ\aJnHphOtH^#`^ (*Table of FiguresdCJOJPJQJaJnHtHR/R (* Char Char(CJOJPJQJ^J_HaJmHsHtHX`X (* Balloon Text$CJOJPJQJ^JaJmHsHtHjoj (*List Paragraphd^m$CJOJPJQJaJnHtH^o^ (*No Spacing Char(CJOJPJQJ_HaJmHnHsHtHXoX (* No Spacing(CJOJPJQJ_HaJmHnHsHtHFoF (* TOC Heading @& mH nHsH tH@&`@ (*Footnote ReferenceH*Po"P (*msonormalcxspmiddle"dd[$\$W%%,/15De_mp  mmpD !"&!"&!"&!"&!"& "& "& "& "& v8%t* 2>5=DE 789ce f v  345678} e { 5L5M5R79;;===;>>>s??@@@AAAAAAAAAAAAAAArBsBBDCKCC Dp#p#p#p#p#p#p#p#p#!p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#gp#Fdp#z:p#$Vp#o*p#p#!0p#p#O p#p#p#p#p#p#p#^p#߀p#߀p# p#߀p#߀p#߀p#߀p#rap#o*p#[p#X p#$Vp#>p#$Vp#$Vp#$Vp#X p#$Vp#$Vp#>p#rap#X p#߀p#߀p#߀p#߀p#^p#߀p# p#hr.p#Fdp#X p#X p#$Vp#$Vp#X p#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#$Vp#p#p#Fdp#Fdp#Fdp#X p#gp#$Vp#$Vp#p#p#p#p#p#p#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#Wp#ap#?`p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:789ce f v  345678} e { 5L5M5R79;;===;>>>s??@@@AAAAAAAAAAAAAAArBsBBDCKCCCCCCCDDDDD D000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 000 0 0 0 0 0000 0 0 0 00 0 000 0 0 0 0000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000789ce f v  345678} e { 5L5M5R79;;===;>>>s?@@@AAAAAAAAAAAAAAArBsBB D000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 000 0 0 000 0 0 0 0 0000 0 0 0 00 0 000 0 0 0 0000000000000000000000 0 0 0 0K00 0 0I00I00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00K00@ 0I0I0 00c 4,D`flqR~ '*+-QRTUWXZ\)Ghz(,.SVY[])DX/XR$6} ~}aR$cWdqUg#@0(  B S  ?D?DNWXacmx ,.#  L W do!,Qbbr'q{O_!!""##}$$%%i't'++^,h,,,--q///0&060`1j144w55f7u78)8~889"9;;<<<<=%======== >>>>>!>%>'>*>;>@>H>L>^>f>h>p>q>u>w>|>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>? ???)?1?6?A?B?M?R?T?V?^?_?c?e?k?s?}?????????????????????@@ @#@)@.@@@G@M@U@[@`@a@g@n@s@t@{@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAA AAA A&A3A4A>A?AIAMAWAAAAAAAAAAAAAAAAAAB BBB)B1B6BABBBMBRBTBVB^B_BcBeBkBuBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBC"C$C'C-C2CFCJCMCSCYC_C|CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCC D9bc*,d f uv  28|}  d e z { ;!5K5M5Q7R799;;;;====:>;>>>>>r?s????@@@@@~AAAAAqBuBBBCCFCJCMCCCCC D:9 8|e { b&&b'''(o((o++,,)33>5L5==ADCKCC DAC DD.Dl= D$eG}lX$diJMQ_ &A(tB$ 0j^'H2eqn%d;j8Y=z,76B[\#GlL4d(7OH͒:x{O,<bP^kXkT'd=T [ITvHGU7AxyGnFKganLĆ tp~ myfrjnstۤ%uv"B^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h 88^8`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH. hh^h`hH. P8^`PhH.. ^`hH... xp^`xhH.... @ ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8H^`8hH........  `^``hH.........^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h 88^8`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h 88^8`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. hh^h`hH. P8^`PhH.. ^`hH... xp^`xhH.... @ ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8H^`8hH........  `^``hH......... ^`hH.  \^ `\5hH.. 80^8`0hH... 80^8`0hH.... ^`hH ..... ^`hH ...... `^``hH.......  `^``hH........  p^p`hH.........h^h`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. hh^h`hH.P8^`PphhH.. ^`hH... xp^`xhH.... @ ^`hH .....  X^ `XhH ......  ^ `hH.......  8H^`8hH........  `^``hH.........^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJQJo(hHh 88^8`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH. ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^ `OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH. ^`hH.^`OJQJo(hH pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h^h`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.[ITd(7O$2 %uv stp [\#G`7p0 :x{OН bP0K gany e" Y=] G $ 0\_ d=Th_ A(x8_ yfr,m_ tpLu_ kT8x_ |_ X$_ D.D,_ 76B:ȇ_ xyGn:Ћ_ D.Dst'H2n%d;HGUQ_ &50Ѭ0R_$00_ӣ`1U0_Уӣ`1U0_Уӣ`1U0_ӣ`1U0_ӣ`1U0_ӣ`1U0ӣ`1U0ӣ`1U0ӣ`1U0ӣ`1U0ӣ`1U0Уӣ`1U0ӣ`1U0ӣ`1U0Уӣ`1U0ӣ`1U0ӣ`1U0ӣ`1U0Уӣ`1U0Т`1U0                  v:h0: ?qJ9$r&(*X1 2.5PJ[^N-<]OfmxL}|c* `>@ D@ ;   !#D  &*.048:>BFHJ^Unknown Gz Times New Roman5Symbol3& z ArialU&{ @CalibriCentury GothicI& ??Arial Unicode MS[K@CambriaPalatino Linotype;SimSun[SO5& zaTahoma;Wingdings?5 z Courier New"q%  7 !v 7 !v!>4dkAkA 3qHX)?@2xTHE TESTING OF STRATEGIC MODEL OF POSITIONING OF A NEW TOURIST PRODUCT (LIGHTHOUSE TOURISM) ON THE GLOBAL TOURIST MARKETnsericnnt                     Oh+'0(8DP` lx   |THE TESTING OF STRATEGIC MODEL OF POSITIONING OF A NEW TOURIST PRODUCT (LIGHTHOUSE TOURISM) ON THE GLOBAL TOURIST MARKETnsericNormalnn6Microsoft Office Word@_@%@DZ  7՜.+,D՜.+,` hp|  Av!kA yTHE TESTING OF STRATEGIC MODEL OF POSITIONING OF A NEW TOURIST PRODUCT (LIGHTHOUSE TOURISM) ON THE GLOBAL TOURIST MARKET Title 8@ _PID_HLINKSAhoDmailto:nevseric@inet.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^`abcdefhijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F"ZData _1TablegWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q