Naslov
Kako ruke mogu pomoći jeziku i govoru - manualni znakovi i dijete s Downovim sindromom
(How can hands help language and speech – Manual communication and children with Down Syndrom)

Autori
Berglez, Mirela ; Pribanić, Ljubica

Izvornik
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja (1331-3010) 50 (2014), 1; 107-119

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
rana komunikacija ; potpomognut jezični razvoj ; manualni znakovi ; dijete s Downovim sindromom
(early communication ; supported language development ; manual signs ; child with Down Syndrome)

Sažetak
Znanstvena istraživanja potvrđuju da rana uporaba manulanih znakova u djece koja ne govore zbog različitih etioloških razloga donosi niz prednosti: stimulira razvoj socijalne interakcije i rane jezične sposobnosti, proširuje komunikacijske funkcije i razmjenjivanje informacija te tako dijete prikuplja iskustva i spoznaje o sebi i svijetu oko sebe. Naglašava se jačanje privrženosti između roditelja i djeteta, smanjuje se galama, plač, negodovanje. Veći broj djece s Downovim sindromom (DS) ima zakašnjeli govorno-jezični razvoj. Dijete s DS prije će usmjeriti pažnju na vizualni znak nego na govorni izričaj, što govori u prilog poticanja socijalne interakcije manualnim znakovima ; recepcija manualnih znakova potiče manualnu ekspresiju. U provedbi opisanog programa poticanja komunikacije manualnim znakovima u okviru rane intervencije željeli smo provjeriti učinkovitost poticanja komunikacije manualnim znakovima uz istovremeno izgovaranje iskaza. Pretpostavka je bila da će dijete najprije početi koristiti manualni znak u komunikacijske svrhe, a zatim će se iz određenog znaka razviti govorena riječ, odnosno rečenica. Spremnost roditelja i šire obitelji na prihvaćanje takvog sredstva komunikacije ključno je za djetetovu dobrobit u usvajanju jezika i govora te svih ostalih aspekata razvoja. Počelo se s deset manualnih znakova koji su roditeljima bili važni za komunikaciju s djetetom. Program se provodio intenzivno jednu školsku godinu, u obiteljskoj kući jedan puta tjedno 60 minuta. Zaključno se može reći da je dijete od 80 manualnih znakova, koji su postupno uvođeni, počelo koristiti u govornom izričaju njih 21 u komunikacijske svrhe nakon 10 mjeseci aktivnog poticanja. Manualni znakovi bili su dobro komunikacijsko sredstvo za ovo dijete u njegovom predjezičnom razdoblju te su potaknuli i jezično- govornu ekspresiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA