ࡱ>  7:./0123456zbjbjdd 7&N&   8UT!M&L&"&&,.. .pR  .....  &,6|||.f1 & ,|.||T;;&LZ`8:Tǽtdwdp;;d ..|.....^||.......d......... :Prof dr. sc. Marcel Meler, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomski fakultet Sveu iliata u Osijeku Grana: Marketing Predmeti: Marketing, Istra~ivanje tr~iata, Upravljanje marketingom, Marketing-strategije Prof. dr. sc. Jurica Pavi i, redoviti profesor Ekonomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu Grana: Marketing Predmet: Marketing i Strategija marketinga Prof. dr. sc. Dejan Kru~i, izvanredni profesor Ekonomski fakultet Sveu iliata u Splitu Grana: Ekonomika poduzetniatva Predmeti: Menad~ment malog poduzea, Poduzetniatvo, Poduzetni ko planiranje Prof. dr. sc. Mirela Mihi, izvanredni profesor Ekonomski fakultet Sveu iliata u Splitu Grana: Marketing Predmeti: Promocija, Marketinaka komunikacija, Ponaaanje potroaa a Osijek, Zagreb, Split 27. o~ujka 2010. FAKULTETSKOM VIJEU EKONOMSKOG FAKULTETA SVEU ILI`TA U SPLITU MATI NOM ODBORU ZA PODRU JE DRU`TVENIH ZNANOSTI  POLJE EKONOMIJE Vijee Ekonomskog fakulteta u Splitu na 9. sjednici odr~anoj 15. rujna 2009. godine donijelo je odluku o raspisivanju javnog natje aja za izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za podru je druatvenih znanosti, polje ekonomije, grana Ekonomika poduzetniatva, a koji je objavljen u dnevnom listu Slobodna Dalmacija od 25. rujna 2009. godine, Narodnim novinama br. 116/09 (25. rujna 2009. godine) te na slu~benoj Internet stranici Ekonomskog fakulteta Sveu iliata u Splitu (25. rujna 2009. godine). Vijee Ekonomskog fakulteta na 11. sjednici odr~anoj 20. listopada 2009. godine, imenovalo nas je lanovima Stru nog povjerenstva za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za podru je druatvenih znanosti, polje ekonomije, granu Ekonomika poduzetniatva. Na natje aj se u predvienom roku za podnoaenje prijava, javio samo jedan pristupnik, i to dr. sc. Neven `eri, docent na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Sveu iliata u Splitu, koji je prilo~io i svu potrebnu dokumentaciju. Nakon ato smo pregledali prijavu, prilo~enu dokumentaciju i analizirali znanstvenu, nastavnu i stru nu djelatnost pristupnika, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07 i 45/09), Pravilniku o ustroju i na inu rada podru nih vijea i mati nih odbora (Narodne novine 76/05, 113/05, 118/05 i 53/06), Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (Narodne novine 84/05, 100/06, 138/06 i 120/07), te Odluci o nu~nim uvjetima za ocjenu nastavne i stru ne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (Narodne novine 106/06), podnosimo sljedee zajedni ko: I Z V J E `  E Nakon ~ivotopisa (I) doc. dr. sc. Nevena `eria, u nastavku analiziramo i ocjenjujemo njegovu znanstvenu (II), nastavnu (III) i stru nu djelatnost (IV). Na kraju dajemo zaklju ak, mialjenje i prijedlog (V). Izvjeau su prilo~eni tabli ni prikazi radova i cjelovit kronoloaki ureen popis radova pristupnika. I. }IVOTOPIS Neven `eri roen je 19. o~ujka 1965. godine u Splitu, gdje je zavraio osnovnu akolu, a potom upisao i 1983. godine zavraio srednju Turisti ku akolu (smjer Turisti ki radnik). Iste je godine upisao Ekonomski fakultet u Splitu (smjer unutraanja trgovina), te otiaao na odslu~enje obveznog vojnog roka. Po povratku s odslu~enja vojnog roka, pohaa Ekonomski fakultet u razdoblju od 1984-1988. godine gdje diplomira 1988. godine, s prosjekom ocjena 4,80. Dodijeljena mu je sveu iliana nagrada za postignute rezultate tijekom studija. Nakon diplomiranja se zapoaljava u RO Koteks Split export-import. Tamo je obavljao poslove konsignacije, inozemnih zastupstva i uvozne poslove u sklopu organizacijske jedinice Poslovnica Zapad. Samostalno je ugovarao konsignacijske poslove s inozemnim tvrtkama. Godine 1990. dobiva posao na javnom natje aju raspisanom za pomonika direktora u poduzeu Tehni ar maloprodaja d.o.o. Split. Nakon aest mjeseci na tom radnom mjestu, na objavljenom javnom natje aju izabran je na radno mjesto direktora istog poduzea, te je ostao zabilje~en kao najmlai direktor imenovan na tu funkciju na ovim prostorima (Who is who in Croatian economy 1). Tijekom sedmogodianjeg mandata ugovorio je viae zna ajnih konsignacijskih poslova s domaim i inozemnim tvrtkama, zahvaljujui emu je proaireno poslovanje poduzea, broj poslovnih jedinica, zna ajno je porastao maloprodajni promet tvrtke, viaestruko je porasla zlatna rezerva poduzea (Tehni ar maloprodaja je i proizvoa  zlatnog nakita), te se udvostru io broj zaposlenih. Uz suradnju tima profesora s Ekonomskog fakulteta u Splitu (Buble, Jelavi i Radi) proveo je pretvorbu poduzea 1993. godine dinami kim modelom pretvorbe, ime su vlasnici poduzea postali zaposleni i ranije zaposleni radnici. Godine 1998. kao projekt menad~er u poduzeu Wonder Trade d.o.o. Split tijekom nepune dvije godine provodi tr~iano repozicioniranje tvrtke, otvaranje novih poslovnih jedinica i reorganizacijski ustroj u kontekstu grupacije Europa Foto. U istom razdoblju udeseterostru en je maloprodajni promet, proairen broj trgovina u Splitu i drugim gradovima Republike Hrvatske, te je povean i broj zaposlenih. Po dovraetku dogovorenog projekta, koncem 1999. godine Neven `eri se javlja na objavljeni natje aj poduzea Plovput d.o.o. Split zaintrigiran osmialjavanjem projekta turisti ke valorizacije napuatenih svjetioni arskih zgrada. Izabran je na javnom natje aju izmeu 136 kandidata i rasporeen na mjesto rukovoditelja Ureda direktora. Potpisuje Ugovor na neodreeno radno vrijeme, ustrojava slu~bu marketinga, te sljedeih godina radi na razvoju i komercijalizaciji slo~enog investicijskog projekta Kamena svjetla - uvari lanterni povijesnih vrijednosti. Komercijalizacija projekta je zapo eta koncem 2000. godine, a 2001. godine projektu je dodijeljeno posebno priznanje - godianji Oskar u kategoriji Turizam i okolia od strane Ministarstva zaatite prirode i okoliaa RH . Neven `eri je svoja marketinaka znanja na osobit na in dokazao u praksi ovoga projekta i provedbom meunarodnog publiciteta putem eminentnih nacionalnih dnevnih listova i asopisa (Le Figaro, Saarbrucker Zeitung, Gospodarski vestnik, Sachsische Zeitung, ReiseJournal, Sontag aktuell, Il Picollo, Gazeta Wyborcza, Playboy, National Geographic, Nautica, Bayerisch schwaebische Wirtschaft, Irish Independent, Lighthouse digest, Pravo, Popotnik, i dr), te TV reporta~a objavljivanih na hrvatskoj televiziji i televizijama europskih zemalja  Canale 5, CNN i dr. Pri a o projektu i Nevenu `eriu je objavljena i na Yahoo news. Nakon uspjeane komercijalizacije projekta, koncem 2001. godine Neven `eri je privremeno imenovan lanom Uprave za marketing ACI d.d. Opatija, te krae razdoblje boravi u Opatiji. U meuvremenu nastavlja akolovanje (znanstveni poslijediplomski studij Financije i osiguranje pri Ekonomskom fakultetu u Splitu zavraio s prosjekom ocjena 4,88), te se sredinom 2002. godine vraa iz Opatije u Split. Magistarsku radnju na temu U inci uklju ivanja zemalja razli itog stupnja razvijenosti u ekonomske integracije, obranio je 5. travnja 2002. godine, a 25. svibnja 2002. godine podnosi prijavu doktorske disertacije na temu Oblikovanje i odabir strategija marketinakog menad~menta. Disertaciju je obranio 3. lipnja 2005. godine, pred Povjerenstvom u sastavu: prof. emeritus Fedor Rocco, predsjednik povjerenstva, prof dr. sc. Tanja Kesi, mentor, prof. dr. sc. Biljana Crnjak Karanovi, lan. U prosincu 2005. stekao je zvanje docenta. Nakon povratka u Split, nastavio je u Plovputu raditi na projektu Kamena Svjetla. Na istom projektu je bio anga~iran do prelaska na Ekonomski fakultet u punom radnom vremenu, 2008. godine. I danas surauje s Plovputom na projektu Kamena Svjetla, u statusu volontera  stru nog suradnika. U razdoblju 2005-2008. godine Neven `eri je bio u kumulativnom radnom odnosu s Plovputom i Ekonomskim fakultetom Split. Sudjelovao je u tom razdoblju i u realizaciji meunarodnog marketinakog projekta Hrvatski svjetionici  meunarodna izlo~ba fotografija, koja je do danas postavljena u viae od pedesetak prijestolnica airom svijeta (Madrid, New York, Rim, Atena, Kairo, Pariz, i dr.), a u suradnji s Odjelom za kulturu Ministarstva Vanjskih poslova Republike Hrvatske. Tijekom dosadaanje poslovne karijere Neven `eri je bio anga~iran i kao poslovni konzultant u nizu projekata malih i srednjih poduzea iz Splita i Zagreba: Biser d.o.o. Split (proizvodnja i distribucija zlatnog nakita  osmialjavanje nove strategije distribucije); Eltop Orada d.o.o. Split (proizvodnja pneumatskih amaca Orada - poslovi razvoja i komercijalizacije novih proizvoda, te upravljanje markom); Audio art d.o.o. Split (trgovina audio i video opremom  poslovi osmialjavanja i provedbe medija planova, komercijalizacija i upravljanje markama); Diokom d.d. Split (poslovi razvoja i komercijalizacije novoga proizvoda - pneumatski amac ANC 470 speed racer); Adriatica.net d.o.o. Zagreb (poslovi razvoja i komercijalizacije novih turisti kih marki i proizvoda); Profunditas d.o.o. Split (poslovi osmialjavanja i realizacije promid~bene TV kampanje za tr~iano pozicioniranje marke i tvrtke); Koturi RIS Marine d.o.o. Zagreb (poslovi razvoja i komercijalizacije novih proizvoda i upravljanje markom); Gideon Multimedija d.o.o. Split (poslovi komercijalizacije i upravljanja markom novih proizvoda informati kih tehnologija - mobiExplore) i dr. Od 2003. godine Neven `eri je stalni lan redakcije produkcijske kue Medijska osobnost d.o.o. Split, te surauje u TV emisiji Auto Moto Nautic Vision koja se emitira putem mre~e 12 televizija airom Republike Hrvatske. Neven `eri redovito objavljuje i stru ne lanke u asopisima Jadranska Meteorologija, Gospodarstvo i Okolia i Hrvatska Vodoprivreda, iz podru ja marketinga u turizmu, ekologije i upravljanja prirodnim kapitalima Republike Hrvatske. Neven `eri je napisao i objavio pet stru no popularnih knjiga (Kamena Svjetla  jadranski svjetionici 2003. (recenzenti akademik Nenad Cambi i prof. dr. sc. Ivo `imunovi), Podvodni ribolov na Jadranu 2004.(recenzent prof.dr.sc. Nikaa Nikoli), Pu inski otoci Jadrana 2005. (recenzent dr. sc. Milan Hod~i), te Podvodni ribolov 1 i Podvodni ribolov 2, 2008. godine(recenzent prof.dr.sc. Nikaa Nikoli). Trenutno je u pregovorima oko objave novih knjiga: Austrougarski svjetionici na Jadranu (njema ki izdava ) i Nauti ka odrediata i podmorje Jadrana (talijanski izdava ). U samostalnom izvoenju svih oblika nastave na visokoakolskim institucijama Neven `eri sudjeluje od 2000. godine (prvo na Veleu iliatu u Splitu  Studij ekonomije, a od 2002. godine na Sveu iliatu u Splitu  Ekonomski fakultet u Splitu). U akolskoj godini 2000/2001.- predava  je na Odjelu stru nog studija ekonomije Veleu iliata u Splitu, smjer Trgovinsko poslovanje, kolegij Marketing maloga poduzetniatva. U akolskoj godini 2001/2002.  predava  je na kolegijima Marketing trgova kog poduzea i Poslovni marketing na stru nom studiju ekonomije Ekonomskog fakulteta u Splitu. Od akolske godine 2002/2003. nositelj je i predava  na kolegiju Tr~iano poslovanje malog poduzea na stru nom studiju ekonomije Ekonomskog fakulteta u Splitu. Od 2004. godine odr~ava sve oblike nastave na kolegiju Razvoj i dizajn proizvoda na 3. godini studija ekonomije, te kolegiju Upravljanje markom na 2. godini stru nog studija Poslovni marketing. Od 2005. godine nositelj je i kolegija Istra~ivanje tr~iata na sveu ilianom i stru nom studiju, a od 2006. godine i kolegija Istra~ivanje i promocija na turisti kim tr~iatima na sveu ilianom studiju Ekonomskog fakulteta u Splitu. Od uvoenja studija po Bolonji Neven `eri je predava  i nositelj sljedeih kolegija na Ekonomskom fakultetu u Splitu: Istra~ivanje tr~iata, Upravljanje proizvodom, Marketing destinacije, Strategije marketinga i Marketing hotelskog poduzea na preddiplomskom studiju, te kolegija Istra~ivanje turisti kih tr~iata, i Strategije marketinga u turizmu i Poslovna logistika na diplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Splitu. Sunositelj je i kolegija Radionica II. na drugoj godini dodiplomskog studija (Benchmarking). Od 2002. godine Neven `eri aktivno i kontinuirano sudjeluje u radu na znanstveno-istra~iva kim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske, a u razdoblju 2004/2006. kao vanjski suradnik sudjeluje i na projektu za hrvatsku Vladu - Studija razvoja nauti kog turizma RH 2005-2015. (nositelj Projekta je Hrvatski hidrografski institut iz Splita). Sudjelovao je na viae meunarodnih znanstvenih kongresa, kao autor radova i izlaga ,.. Aktivno sudjeluje u mnogim aktivnostima Fakulteta. Bio je lanom Povjerenstva za ocjenu i obranu viae od 210 magistarskih radova (Ekonomski fakultet Split). Bio je predsjednik Povjerenstva na jednoj disertaciji, mentor na jednoj uspjeano obranjenoj disertaciji, te je potencijalni mentor na joa 4 disertacije (4Javni razgovor,. radionica, 3. radionica, 2. radionica i 1. radionica). Bio je mentorom na 65 uspjeano obranjenih magisterija, te je mentor na joa etiritri magistarska rada u proceduri. Mentor je Imenovan je mentorom trojici magistranda, te potencijalnim mentorom etvoricidvojici doktoranda na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Bio je komentor na jednom diplomskom radu Ekonomskog fakulteta u Grazu, Austria. Autor je sljedeih nastavnih skripti: Marketing maloga poduzetniatva (Veleu iliate Split 2001.), Tr~iano poslovanje malog poduzea (EF Split 2003.), Upravljanje markom (EF Split 2008.), te Razvoj i dizajn proizvoda i upravljanje markom (EF Split 2009.), od kojih su dvije recenzirane (prof. dr. sc. Marin Buble i prof. dr.sc. }elimir Dul i i prof. dr. sc. Jurica Pavi i i prof. dr. sc. Nikaa Alfirevi), te objavljene na web stranicama fakulteta kao nastavni materijali. U pripremi su mu je znanstvenea knjigea - ud~benik StPrimijenjene strategije marketinga u upravljanju proizvodom, Upravljanje markom u turizmu, i Logistika za poduzetnike.. Neven `eri redovito je odr~avao predavanja i nastavu u inozemstvu (Fachhochschulle Graz i Alpen Adria Universitat Klagenfurt  Fakultaet fur Wirtenschaftswissenschaften, Klagenfurt , Austria), na seminarima za strukovno obrazovanje nastavnika ekonomskih predmeta srednjih akola u RH, na seminarima za direktore dr~avnih poduzea u Bosansko-hercegova koj Federaciji (Marketinaki menad~ment), te je imenovan sunositeljem kolegija Primijenjena istra~ivanja turisti kih tr~iata na meunarodnom doktorskom studiju Turizam. 2009. godine je potpisao pristupnicu EMAC-u European Marketing Academy. Slu~i se talijanskim, francuskim i engleskim jezikom aktivno, te njema kim jezikom pasivno. Volonter  lan je Nadzornog odbora Aliance Francaise Split, te Predsjedniatva Hrvatsko  Austrijskog druatva, te lan predsjedniatva . Pored toga volontira i u udrugeama Sanus (udruga roditelja djece s malignim oboljenjima) i Zvono (udruga djece s mentalnom retardacijom). Voditelj je sekcije dobrovoljnih davatelja krvi pri Ekonomskom fakultetu u Splitu, te Ekoloko-zatitne sekcije Kluba za portski ribolov Split, u sklopu koje je do danas osmislio, napisao i proveo 14devet ekolokih projekata za koje su odobrena bespovratna dr~avna sredstva. Dugogodianji je dobrovoljni darovatelj krvi. Hobiji su mu borila ki sportovi (majstor karatea 2. dan), ronjenje i podvodna fotografija. Dobitnik je posebnog priznanja Plave vrpce Vjesnika za 2005. - za spaaavanje ~ivota ronioca, Pposebnog priznanja za potporu i suradnju u promicanju zaatitarske djelatnosti u RH, i drugih priznanja. II. ZNANSTVENA DJELATNOST 1. Dosadaanji izbori u zvanja ProfDoc. dr. sc. Neven `eri svoj je znanstveni rad zapo eo kao vanjski suradnik na Veleu iliatu u Splitu  studij Ekonomije 2000. godine. Nakon obrane magistarskog rada, odlukom Vijea Ekonomskog fakulteta Split od 9. rujna 2003. godine izabran je u naslovno zvanje predava a za znanstveno podru je druatvenih znanosti, znanstveno polje ekonomije, za predmet Poslovni marketing. Dana 22. prosinca 2005. godine Odlukom Mati nog odbora za podru je druatvenih znanosti  polje ekonomija, izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom podru ju druatvenih znanosti  polje ekonomije. Odlukamaom Fakultetskog vijea Ekonomskog fakulteta Split od 15. o~ujka 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta za podru je Druatvenih znanosti, polje Ekonomija, grana Ekonomika poduzetniatva. , te od Odlukom Mati nog odbora za podru je druatvenih znanosti  polje ekonomija, izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom podru ju druatvenih znanosti  polje ekonomije 16.10.201013. godine, nakon ega je 1. velja e 2011. godine izabran je u znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora za podru je Druatvenih znanosti, polje Ekonomija, grana Ekonomika poduzetniatva za marketinaku grupu predmeta (nositelj kolegija Istra~ivanje tr~iata, Upravljanje proizvodom, i Strategije marketinga, Marketing hotelskog poduzea, Poslovna logistika, Istra~ivanje tr~iata u turizmu i Strategije marketinga u turizmu). , Marketing destinacije i sunositelj kolegija Istra~ivanje tr~iata.. 2. Priznanja Dobitnik je viae priznanja za uspjehe tijekom akolovanja i poslovne prakse, navedenih u ~ivotopisu. 3. Magistarski rad U inci uklju ivanja zemalja razli itog stupnja razvijenosti u ekonomske integracije, Ekonomski fakultet Split, Split, travanj 2002. godine, 123 stranice (prored 1,5). Rad je obranjen pred Povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Davor Pojatina (predsjednik Povjerenstva), prof. dr. sc. Nikaa Nikoli ( lan Povjerenstva i mentor) i prof. dr. sc. }elimir Paaali ( lan Povjerenstva). 4. Doktorska disertacija Oblikovanje i odabir strategija marketinakog menad~menta, Ekonomski fakultet Split, Split, lipanj 2005., 254 stranice (prored 1.5). Disertacija je obranjena pred Povjerenstvom u sastavu: prof. emeritus Fedor Rocco, (predsjednik povjerenstva), prof. dr. sc.Tanja Kesi, ( lan Povjerenstva i mentor), prof. dr. sc.Biljana Crnjak Karanovi ( lan Povjerenstva). 5. Objavljeni znanstveni radovi U ovom dijelu izvjeaa daje se bibliografski obraen pregled, sa~etak i znanstveni doprinos radova pristupnika, a prema kriteriju objavljivanja prije i nakon posljednjeg izbora u zvanje. 5.1. Recenzirane skripte/priru nici U ovoj kategoriji pristupnik je objavio dva rada, i to nakon prethodnog izbora u znanstveno-nastavno zvanje. Rije  je o web priru nicima/skriptama koje svojim sadr~ajem monografski obuhvaaju znanstveno podru je za koje se pristupnik bira, pozitivno su ocijenjene od strane dva recenzenta (svaka) upisana u registar znanstvenika, kao i od strane stru nog Povjerenstva za izdava ku djelatnost Ekonomskog fakulteta u Splitu. Skripte/priru nici su kao dodatna literatura i nastavni tekst postavljeni na web stranicu Ekonomskog fakulteta u Splitu. a) Prije izbora u zvanje izvanrednog profesoradocenta N. `eri, Tr~iano poslovanje maloga poduzea, skripta/sveu iliani priru nik, (8 poglavlja, 71 stranica), ISBN: 978-953-281-021-9 Ekonomski fakultet Split, 2009. godina. Recenzenti: prof. dr. sc. Marin Buble, prof. dr. sc. }elimir Dul i, objavljeno na internoj web stranici Ekonomskog Fakulteta Split  HYPERLINK "http://www.efst.hr/nastava/materijali/" http://www.efst.hr/nastava/materijali/ te web stranici Katedre za marketing i kolegija Tr~iano poslovanje maloga poduzea. Web priru nik/skripta Tr~iano poslovanje malog poduzea nastala je kao iskaz potrebe za dopunskom nastavnom literaturom za istoimeni kolegij, a prilagoenom suvremenim trendovima u poslovnoj praksi. S obzirom na nedostatak aktualne literature iz tog podru ja na hrvatskom jeziku, autor se prihvatio zadatka da na temelju vlastite poslovne prakse (sedmogodianji sta~ na radnom mjestu direktora malog trgova kog poduzea), te tr~ianih iskustava, izradi primjeren nastavni materijal, koji e studentima na sistemati an, obuhvatan i razumljiv na in prikazati kompleksnu problematiku svekolikih aktivnosti u tr~ianom poslovanju. Rad je strukturiran kroz 8 logi kih poglavlja koji predstavljaju zaokru~enu cjelinu. Uvodno, prvo, poglavlje obrauje suvremenu koncepciju tr~ianog poslovanja kroz razli ite djelatne modele. U tom poglavlju se autor osvre na spone komercijalnog poslovanja s marketinakom funkcijom. Informativno je obraeno i istra~ivanje tr~iata, u funkciji tr~ianog poslovanja malog poduzea. U drugom poglavlju se obrauje poslovna funkcija nabave. Zna aj te funkcije je istaknut kroz pod poglavlja o ustroju odjela nabave, meuodnos ove funkcije s ostalim poslovnim funkcijama u malom poduzeu, te planiranje i politike nabave. Nazna ena je va~nost standardizacije evidencija u nabavi, ato je potkrijepljeno obrascima koji su koriateni u radu sa studentima na vje~bama. Tree poglavlje obrauje kupoprodaju kroz uspostavljanje poslovnih kontakata, pregovaranje, i zaklju ivanje kupoprodaje. U etvrtom poglavlju autor se bavi isporukom robe. Istaknuta je va~nost organizacije transportnog poslovanja, te je ukazano na vrste, prednosti i nedostatke razli itih na ina transporta robe. U petom poglavlju se obrauje preuzimanje i plaanje robe, navodei sve evidencije koje tome slu~e, upozoravajui na mogue probleme koji su u estali u tom segmentu tr~ianog poslovanja malog poduzea. Skladiano poslovanje malog poduzea je obraeno kroz posebno, aesto, poglavlje u skripti. Razraeno je kroz organizaciju, svrhu i zna aj skladianog poslovanja. Fizi ka distribucija je izlo~ena u posebnom pod poglavlju, a autor se osvre i na prakti nu problematiku zaprimanja i izdavanja robe u skladiatu, navodei i dokumente koji se koriste u svrhu skladiane evidencije. U posljednjem dijelu ovoga poglavlja predstavljeni su neki u estali modeli upravljanja zalihama u poslovnoj praksi malog poduzea. U sedmom poglavlju obraeno je prodajno poslovanje kroz prodajnu funkciju, njenu prilagodbu tr~ianom okru~enju, planiranje i predvianje prodaje, na ine prodaje, te evidencije koje se koriste u prodaji. Autor se osvre i na analizu prodajnog poslovanja, te navodi u estale politike prodaje u suvremenoj poslovnoj praksi. Posljednje, osmo poglavlje obrauje marketinaku funkciju u tr~ianom poslovanju malog poduzea kroz problematiku ponaaanja potroaa a, zna enje elemenata marketinakog spleta, te dodatne usluge i servis kupaca. Djelo ne pretendira detaljnijoj razradi iznesene problematike, ve slu~i svrsi kojoj je namijenjeno  da pomogne studentima stru nog studija u usvajanju nastavne materije, te upoznavanju s prakti nom problematikom tr~ianog poslovanja malog poduzea. U tom smislu ono predstavlja prakti an repetitorij, iskoristiv i za pripravnike tijekom prvih mjeseci zaposlenja. Stil i na in kojim je djelo pisano je takvoj itala koj publici i prilagoen. Napisano je jednostavnim i razumljivim stilom, standardiziranom terminologijom koja se u suvremenom tr~ianom poslovanju prakticira. Doprinos rada se ogleda u pragmati nosti i aktualnosti, obzirom da je rezultat viaegodianje poslovne prakse autora u upravljanju i voenju tr~ianog poslovanja tipi nog malog hrvatskog poduzea. Autor u pojedinim poglavljima ovog priru nika, uz prikaz vrijedne teorijske grae i spoznaja, te produbljivanje istih vlastitim vienjem, daje i niz primjera iz problematike tr~ianog poslovanja u praksi, ato zna ajno doprinosi kvaliteti rada. Posebna teorijska, ali i prakti na vrijednost navedenog djela ogleda se u mogunosti primjene prezentirane materije u razli itim poslovnim situacijama. S obzirom na obuhvatnost grae i inovativnost u promialjanju i objaanjenju razmatrane problematike, ova skripta, po mialjenju recenzenata, uz proairenje pisane materije, te uklju ivanje cjelovitih poslovnih slu ajeva iz domae prakse i uz manje tehni ke korekcije, mo~e predstavljati i radni materijal za oblikovanje sveu ilianog ud~benika. N. `eri, Razvoj i dizajn proizvoda i upravljanje markom, skripta/sveu iliani priru nik, (7 poglavlja, 237 stranica), ISBN: 978-953-281-022-6 Ekonomski fakultet Split, 2009. godine. Recenzenti: prof. dr. sc. Jurica Pavi i, prof. dr. sc. Nikaa Alfirevi, objavljeno na internoj web stranici Ekonomskog Fakulteta Split  HYPERLINK "http://www.efst.hr/nastava/materijali/" http://www.efst.hr/nastava/materijali/ te web stranici Katedre za marketing i kolegija Razvoj i dizajn proizvoda, Upravljanje markom, Upravljanje proizvodom i Strategije marketinga u turizmu. Usklaujui znanstvenu nastavnu grau kolegija Razvoj i dizajn proizvoda i Upravljanje markom s poslovnom praksom u Republici Hrvatskoj i na globalnom tr~iatu, a prema sugestijama i naputcima prof. dr. sc.Anthony Pecotica koji je autoru skripte u pripremi materijala bio mentor, Neven `eri je napisao zanimljivo i studentima prakti no djelo, korisno za lakae praenje nastave i pripremu ispitne materije iz kolegija Razvoj i dizajn proizvoda, Upravljanje markom i Upravljanje proizvodom. U djelu su neka podru ja korisna i u usvajanju nastavne grae iz kolegija Strategije marketinga. U skripti je nastavna materija razraena kroz 7 poglavlja, od kojih je 6 teorijskih, a u sedmom, najveem poglavlju predstavljena su 4 poslovna slu aja u kontekstu materije koja se obrauje u prvom dijelu skripte. Prvo poglavlje obrauje proizvod kao element marketinakog proizvodnog spleta, u kontekstu polaznih promialjanja o koncepcijama razvoja novih proizvoda. Drugo poglavlje, Razvoj novih proizvoda na pragmati an na in tu materiju pribli~ava studentima kroz detaljno razraene faze procesa, od generiranja ideje o novom proizvodu do komercijalizacije. U ovome poglavlju autor obrauje i problematiku ~ivotnog ciklusa proizvoda i marke. Tree poglavlje tretira proces prihvaanja i difuzije novog proizvoda na tr~iatu, povezujui odreena promialjanja iz drugog poglavlja na prakti noj razini primjene. etvrto poglavlje, Upravljanje proizvodom i peto poglavlje, Implementiranje razvoja novih proizvoda u razvojni marketing plan obrauje kompleksnu materiju povezivanjem teorijskih spoznaja s iskustvima iz poslovne prakse. U aestom poglavlju, Upravljanje markom, dat je aktualan, prakti an i zanimljiv osvrt na tu materiju, isti ui poveznice s podru jima koja obrauje prvi dio skripte. U posljednjem, sedmom poglavlju skripte obraena su 4 poslovna slu aja, predstavljena na na in da itatelja poti u na kriti ko razmialjanje u kontekstu dilema i prosudbi koje su u kona nici rezultirale viae ili manje ~eljenim tr~ianim ishodima. Djelo predstavlja i repetitorij koristan u poslovnoj praksi. Skripta je napisana jednostavnim i razumljivim stilom, standardiziranom terminologijom, koja se prakticira i u poslovnoj praksi, ime udovoljava pretpostavljenim kriterijima. Prema naputku recenzenata iz skripte su izlu ena poglavlja koja tretiraju airu materiju, te je obrada izlo~enih poslovnih slu ajeva prilagoena na ujedna en na in. Doprinos rada se ogleda u injenici da djelo na jednostavan i pragmati an na in tretira dijelove materije kolegija kojima je namijenjeno, ne pretendirajui da se zadr~i u isklju ivim okvirima teorijske grae, ve je autor ulo~io napor da itatelju proairi uvide u kontekstu prakti ne primjene izlo~enih znanja u stvarnim slu ajevima izlo~enima iz poslovne prakse na nacionalnom tr~iatu RH, ali i na globalnom tr~iatu. --------------- b) Poslije izbora u zvanje izvanrednog profesoradocenta N. `eri, Tr~iano poslovanje maloga poduzea, skripta/sveu iliani priru nik, (8 poglavlja, 71 stranica), ISBN: 978-953-281-021-9 Ekonomski fakultet Split, 2009. godina. Recenzenti: prof. dr. sc. Marin Buble, prof. dr. sc. }elimir Dul i, objavljeno na internoj web stranici Ekonomskog Fakulteta Split  HYPERLINK "http://www.efst.hr/nastava/materijali/" http://www.efst.hr/nastava/materijali/ te web stranici Katedre za marketing i kolegija Tr~iano poslovanje maloga poduzea. Web priru nik/skripta Tr~iano poslovanje malog poduzea nastala je kao iskaz potrebe za dopunskom nastavnom literaturom za istoimeni kolegij, a prilagoenom suvremenim trendovima u poslovnoj praksi. S obzirom na nedostatak aktualne literature iz tog podru ja na hrvatskom jeziku, autor se prihvatio zadatka da na temelju vlastite poslovne prakse (sedmogodianji sta~ na radnom mjestu direktora malog trgova kog poduzea), te tr~ianih iskustava, izradi primjeren nastavni materijal, koji e studentima na sistemati an, obuhvatan i razumljiv na in prikazati kompleksnu problematiku svekolikih aktivnosti u tr~ianom poslovanju. Rad je strukturiran kroz 8 logi kih poglavlja koji predstavljaju zaokru~enu cjelinu. Uvodno, prvo, poglavlje obrauje suvremenu koncepciju tr~ianog poslovanja kroz razli ite djelatne modele. U tom poglavlju se autor osvre na spone komercijalnog poslovanja s marketinakom funkcijom. Informativno je obraeno i istra~ivanje tr~iata, u funkciji tr~ianog poslovanja malog poduzea. U drugom poglavlju se obrauje poslovna funkcija nabave. Zna aj te funkcije je istaknut kroz pod poglavlja o ustroju odjela nabave, meuodnos ove funkcije s ostalim poslovnim funkcijama u malom poduzeu, te planiranje i politike nabave. Nazna ena je va~nost standardizacije evidencija u nabavi, ato je potkrijepljeno obrascima koji su koriateni u radu sa studentima na vje~bama. Tree poglavlje obrauje kupoprodaju kroz uspostavljanje poslovnih kontakata, pregovaranje, i zaklju ivanje kupoprodaje. U etvrtom poglavlju autor se bavi isporukom robe. Istaknuta je va~nost organizacije transportnog poslovanja, te je ukazano na vrste, prednosti i nedostatke razli itih na ina transporta robe. U petom poglavlju se obrauje preuzimanje i plaanje robe, navodei sve evidencije koje tome slu~e, upozoravajui na mogue probleme koji su u estali u tom segmentu tr~ianog poslovanja malog poduzea. Skladiano poslovanje malog poduzea je obraeno kroz posebno, aesto, poglavlje u skripti. Razraeno je kroz organizaciju, svrhu i zna aj skladianog poslovanja. Fizi ka distribucija je izlo~ena u posebnom pod poglavlju, a autor se osvre i na prakti nu problematiku zaprimanja i izdavanja robe u skladiatu, navodei i dokumente koji se koriste u svrhu skladiane evidencije. U posljednjem dijelu ovoga poglavlja predstavljeni su neki u estali modeli upravljanja zalihama u poslovnoj praksi malog poduzea. U sedmom poglavlju obraeno je prodajno poslovanje kroz prodajnu funkciju, njenu prilagodbu tr~ianom okru~enju, planiranje i predvianje prodaje, na ine prodaje, te evidencije koje se koriste u prodaji. Autor se osvre i na analizu prodajnog poslovanja, te navodi u estale politike prodaje u suvremenoj poslovnoj praksi. Posljednje, osmo poglavlje obrauje marketinaku funkciju u tr~ianom poslovanju malog poduzea kroz problematiku ponaaanja potroaa a, zna enje elemenata marketinakog spleta, te dodatne usluge i servis kupaca. Djelo ne pretendira detaljnijoj razradi iznesene problematike, ve slu~i svrsi kojoj je namijenjeno  da pomogne studentima stru nog studija u usvajanju nastavne materije, te upoznavanju s prakti nom problematikom tr~ianog poslovanja malog poduzea. U tom smislu ono predstavlja prakti an repetitorij, iskoristiv i za pripravnike tijekom prvih mjeseci zaposlenja. Stil i na in kojim je djelo pisano je takvoj itala koj publici i prilagoen. Napisano je jednostavnim i razumljivim stilom, standardiziranom terminologijom koja se u suvremenom tr~ianom poslovanju prakticira. Doprinos rada se ogleda u pragmati nosti i aktualnosti, obzirom da je rezultat viaegodianje poslovne prakse autora u upravljanju i voenju tr~ianog poslovanja tipi nog malog hrvatskog poduzea. Autor u pojedinim poglavljima ovog priru nika, uz prikaz vrijedne teorijske grae i spoznaja, te produbljivanje istih vlastitim vienjem, daje i niz primjera iz problematike tr~ianog poslovanja u praksi, ato zna ajno doprinosi kvaliteti rada. Posebna teorijska, ali i prakti na vrijednost navedenog djela ogleda se u mogunosti primjene prezentirane materije u razli itim poslovnim situacijama. S obzirom na obuhvatnost grae i inovativnost u promialjanju i objaanjenju razmatrane problematike, ova skripta, po mialjenju recenzenata, uz proairenje pisane materije, te uklju ivanje cjelovitih poslovnih slu ajeva iz domae prakse i uz manje tehni ke korekcije, mo~e predstavljati i radni materijal za oblikovanje sveu ilianog ud~benika. N. `eri, Razvoj i dizajn proizvoda i upravljanje markom, skripta/sveu iliani priru nik, (7 poglavlja, 237 stranica), ISBN: 978-953-281-022-6 Ekonomski fakultet Split, 2009. godine. Recenzenti: prof. dr. sc. Jurica Pavi i, prof. dr. sc. Nikaa Alfirevi, objavljeno na internoj web stranici Ekonomskog Fakulteta Split  HYPERLINK "http://www.efst.hr/nastava/materijali/" http://www.efst.hr/nastava/materijali/ te web stranici Katedre za marketing i kolegija Razvoj i dizajn proizvoda, Upravljanje markom, Upravljanje proizvodom i Strategije marketinga u turizmu. Usklaujui znanstvenu nastavnu grau kolegija Razvoj i dizajn proizvoda i Upravljanje markom s poslovnom praksom u Republici Hrvatskoj i na globalnom tr~iatu, a prema sugestijama i naputcima prof. dr. sc.Anthony Pecotica koji je autoru skripte u pripremi materijala bio mentor, Neven `eri je napisao zanimljivo i studentima prakti no djelo, korisno za lakae praenje nastave i pripremu ispitne materije iz kolegija Razvoj i dizajn proizvoda, Upravljanje markom i Upravljanje proizvodom. U djelu su neka podru ja korisna i u usvajanju nastavne grae iz kolegija Strategije marketinga. U skripti je nastavna materija razraena kroz 7 poglavlja, od kojih je 6 teorijskih, a u sedmom, najveem poglavlju predstavljena su 4 poslovna slu aja u kontekstu materije koja se obrauje u prvom dijelu skripte. Prvo poglavlje obrauje proizvod kao element marketinakog proizvodnog spleta, u kontekstu polaznih promialjanja o koncepcijama razvoja novih proizvoda. Drugo poglavlje, Razvoj novih proizvoda na pragmati an na in tu materiju pribli~ava studentima kroz detaljno razraene faze procesa, od generiranja ideje o novom proizvodu do komercijalizacije. U ovome poglavlju autor obrauje i problematiku ~ivotnog ciklusa proizvoda i marke. Tree poglavlje tretira proces prihvaanja i difuzije novog proizvoda na tr~iatu, povezujui odreena promialjanja iz drugog poglavlja na prakti noj razini primjene. etvrto poglavlje, Upravljanje proizvodom i peto poglavlje, Implementiranje razvoja novih proizvoda u razvojni marketing plan obrauje kompleksnu materiju povezivanjem teorijskih spoznaja s iskustvima iz poslovne prakse. U aestom poglavlju, Upravljanje markom, dat je aktualan, prakti an i zanimljiv osvrt na tu materiju, isti ui poveznice s podru jima koja obrauje prvi dio skripte. U posljednjem, sedmom poglavlju skripte obraena su 4 poslovna slu aja, predstavljena na na in da itatelja poti u na kriti ko razmialjanje u kontekstu dilema i prosudbi koje su u kona nici rezultirale viae ili manje ~eljenim tr~ianim ishodima. Djelo predstavlja i repetitorij koristan u poslovnoj praksi. Skripta je napisana jednostavnim i razumljivim stilom, standardiziranom terminologijom, koja se prakticira i u poslovnoj praksi, ime udovoljava pretpostavljenim kriterijima. Prema naputku recenzenata iz skripte su izlu ena poglavlja koja tretiraju airu materiju, te je obrada izlo~enih poslovnih slu ajeva prilagoena na ujedna en na in. Doprinos rada se ogleda u injenici da djelo na jednostavan i pragmati an na in tretira dijelove materije kolegija kojima je namijenjeno, ne pretendirajui da se zadr~i u isklju ivim okvirima teorijske grae, ve je autor ulo~io napor da itatelju proairi uvide u kontekstu prakti ne primjene izlo~enih znanja u stvarnim slu ajevima izlo~enima iz poslovne prakse na nacionalnom tr~iatu RH, ali i na globalnom tr~iatu. 5.2. Znanstveni radovi objavljeni u meunarodno priznatim asopisima i izlo~eni na meunarodnim konferencijama - objavljeni u zborniku radova meunarodnog znanstvenog skupa (radovi iz skupine a1) U ovoj kategoriji pristupnik je objavio 8 radova, od ega 82 prije, a 6 poslije izbora u prethodno zvanje. Pri tome je 2 rada objavio samostalno, a 6 u koautorstvu i to: 5.2.1. Prije izbora u zvanje izvanrednog profesoradocenta N. `eri, Disposal of waste water in ecologically sensitive environment of lighthouses, Conference proceedings ELMAR, 44th International Symposium, lipanj 2002., Zadar, UDK 621.38/.39:656.61>(063) ISBN 953-7044-00-9,(str.135-139). Rad je na engleskom jeziku. Kategorija rada: a1, lanak u zborniku s meunarodnog znanstvenog skupa s dvije meunarodne anonimne recenzije. U ovom se radu predstavlja marketinaki pristup u domeni ekologije u upravljanju turisti kom uslugom boravka na svjetionicima ureenima za turisti ku namjenu. Istaknuta je potreba transformacije marketinakog pristupa u domeni ekologije, dokazujui njezin zna aj u ocjeni atraktivnosti specijalizirane turisti ke usluge s globalnog aspekta. Takva aplikacija marketinga u domeni ekologije ekskluzivnoj turisti koj usluzi osigurava dodatnu privla nost sa aspekta ciljanog kupca kome je usmjerena. Izlo~eni koncept je predstavljao jednu od platformi upravljanja meunarodnim publicitetom Projekta, za koji je Neven `eri, kao voditelj bio zadu~en. Ciljanje odabranih tr~ianih segmenata na globalnom turisti kom tr~iatu visokim ekoloakim standardima prakti nih in~enjerskih rjeaenja koriatenih u projektu Kamena svjetla, od kojih su neka predstavljena u ovome radu, doprinijelo je njegovoj brzoj i efikasnoj komercijalizaciji, te postignutim zavidnim publicitetom na nacionalnoj i globalnoj razini, kao i brojnim priznanjima koja su Projektu dodijeljena. Uzevai u obzir ograni ena sredstva za marketinaku namjenu poduzea Plovput, obzirom na temeljnu djelatnost (poslovi sigurnosti plovidbe), to se upravo ovakvim na inima komuniciranja s globalnim tr~iatem isto nadoknaivalo. Autori u radu iznose stav da primjena ekoloakih rjeaenja u praksi turisti kih projekata doprinosi primjerenijem tr~ianom pozicioniranju specijalizirane turisti ke usluge, mogunosti ostvarenja viae cijene i zarade, kontinuiranom rastu potra~nje za turisti kom uslugom, te interesu nacionalnih i inozemnih medija da o istome objavljuju lanke i reporta~e. Znanstveni doprinos autora proizlazi iz sljedeeg: 1) dokazivanja injenice da upravljanje kontroliranim troaenjem nacionalnih prirodnih kapitala osigurava s marketinakog aspekta dodatnu ekskluzivnost specijaliziranom turisti kom proizvodu - smjeataj na svjetionicima; 2) razmatranja zna aja marketinakog pristupa u domeni ekologije 3) davanja korisnih marketinakih preporuka iz iskustava turisti ke valorizacije jadranskih svjetionika. prof. emeritus Ivo `imunovi kazuje kako je autor iskazao znanstveno-istra~iva ku zrelost u tra~enju i odabiru rjeaenja, njegovoj provedbi u praksi kvalitetnom koordinacijom tima razli itih stru njaka (iz mialjenja o znanstvenom doprinosu rada). Autorski doprinos kandidata je 70 %. N. `eri, Importance of remodeling of marketing strategies for the market in the countries in transition Conference proceedings 5th International Conference Enterprise in Transition, svibanj 2003. godine, Split, Tu epi, UDK 339 (063); ISBN 953-6024-49-7, Baze citiranja: EBSCOHost (CD ROM str.1687-1695). Rad je na engleskom jeziku. Kategorija rada: a1, lanak u zborniku s meunarodnog znanstvenog skupa s dvije meunarodne anonimne recenzije. Radom se postavlja temeljna hipoteza kako marketinaka strategija nu~no treba osigurati kompetitivnu prepoznatljivost poduzea u tr~ianom okru~enju. Recesija i rastua konkurencija na globalnom tr~iatu uvjetuju nu~nost airenja poslovanja poduzea na nova tr~iata. Tr~iata zemalja u tranziciji, zbog razmjerno visoke stope rasta, su sve interesantnija stranim poduzeima. Domaa poduzea na njima svoje tr~iane pozicije nastoje obraniti, a istovremeno svoju marketinaku strategiju na dugi rok graditi na okvirima globalnoga tr~iata. Cilj ovog rada jest ukazati na zna aj i potrebu preoblikovanja marketinakih strategija u poslovanju na tr~iatima zemalja u tranziciji. U raskoraku specifi nosti poslovnih koncepcija usmjerenih domaem i globalnom tr~iatu esto se u praksi dogaa da odabrane strategije kao svoj rezultat imaju gubitak udjela na domaem tr~iatu uz neadekvatnu kompenzaciju poveanja udjela na globalnom tr~iatu. To namee promjene u razmialjanju o poslovnoj koncepciji poduzea, a time i u standardiziranim marketinakim pristupima. Zbog toga se u radu isti e nu~nost zna ajnog zaokreta u pristupu marketinakim strategijama poslovanja na tr~iatima zemalja u tranziciji. Raznolikost i prilagoenost takti kog instrumentarija pretpostavka je odr~ivosti strategije i izgledna mogunost za rast ili barem odr~avanje, dostignutog tr~ianog udjela. Razumijevanje kauzaliteta tranzicijskog tr~iata pretpostavka je modeliranju odr~ive marketinake strategije. Tr~iana dogaanja koja na njima uo avamo meusobno mogu biti razli ita, ali karakteristike mogunosti koje ona pru~aju su sli ne. Na in preoblikovanja marketinakih strategija podrazumijeva osnovni smjer restrukturiranja konkretne strategije i pripadajuih joj taktika. Postojee kolizije taktika i strategije predstavljaju potencijal u tra~enju i iznala~enju optimalnog pristupa poduzea na tr~iatu. Korisno je temeljnu strategiju koja se postavlja ostaviti otvorenom za oblikovanje tijekom primjene, kako bi u kona nici strategija bila razumljivija potra~nji, ato vodi u vraivanju tr~iane pozicije poduzea. Na tr~iatima tranzicijskih zemalja marketinake bitke se, po pravilu, dobivaju na takti kim razinama. Potrebno se orijentirati na taktiku koja je jedinstvena u svojoj posebnosti. Takti ki program ije preoblikovanje tr~iate prihvaa smjer je prema taktici kojom treba preoblikovati i strategiju. Preoblikovanje marketinake strategije za razli ita tr~iata preduvjet je aansi za poveanje i odr~avanje dostignutoga tr~ianoga udjela. Znanstveni doprinos rada proizlazi iz sljedeeg: 1) autor ukazuje na specifi nosti i slo~enost tr~ianih trendova u zemljama u tranziciji; 2) istra~ivanjem i usporednom analizom vlastite poslovne prakse sa poslovnom praksom konkurenata autor dokazuje efikasnost predstavljenog pristupa 3) u radu se predla~u temeljne smjernice za provedbu efikasnog modela preoblikovanja marketinake strategije, taktika i operativnih takti kih programa na tr~iatima zemalja u tranziciji u cilju opstanka i efikasnijeg poslovanja. Analiziranjem razli itih iskustava autor dokazuje postavljenu hipotezu kako marketinaka strategija nu~no treba osigurati kompetitivnu prepoznatljivost poduzea u tr~ianom okru~enju. Autorski doprinos kandidata je 100 %. 5.2.2. Poslije izbora u zvanje docenta N. `eri, M. Mihi, Ethics and social responsibility as weakness or strenght on the market in transition  Conference proceedings 7th international conference Enterprise in Transition, 24.-27. svibanj 2007. Bol, Bra , ISSN 1846-2618, UDK 339 (063), Baze citiranja: EBSCOHost (extended abstract str. 105-108, full text CD-ROM str. 1-11) Rad je na engleskom jeziku. Kategorija rada: a1, lanak u zborniku s meunarodnog znanstvenog skupa s dvije meunarodne anonimne recenzije. U ovom se radu, autor bavi pojmovima etike i druatvene odgovornosti u kontekstu marketinake evaluacije u komunikaciji s ciljanim tr~ianim segmentima. Autor ukazuje na zna aj pridr~avanja eti kih normi, te implementaciji istih standarda u imid~ tvrtke. Izvodei primjere iz suvremene poslovne prakse na tr~iatu Republike Hrvatske u radu se kroz uspjeane i neuspjeane poslovne scenarije, a u svezi tim standardima dokazuje nedvojbeni doprinos prihvaenih eti kih normi i druatveno odgovornog ponaaanja imid~u tvrtke. Polazna hipoteza je da stavovi potroaa a o proizvodima i uslugama zna ajno ovise o percepciji tvrtke ponua a kroz prizmu prihvaanja postavljenih eti kih normi i druatveno odgovornog poslovanja poslovnog subjekta. U radu se ukazuje i na stvarnost u tranzicijskim zemljama  veliki broj poslovnih subjekata ne posluje u kontekstu primjerenog eti kog kodeksa, zaboravljajui druatvenu odgovornost u kontekstu svojih poslovnih aktivnosti. Primjerima se ukazuje kako su eti nost u poslovanju i primjerena razina druatvene odgovornosti u provedbi poslovnih aktivnosti pomogli odr~avanju i rastu tr~ianog udjela tvrtki lidera.Tr~iata zemalja u tranziciji karakterizira stopa brzog rasta, ali i neravnomjerna dinamika razvoja. Na takvim tr~iatima primarno se cijeni iznimna kvaliteta uz konkurentsku cijenu. Razlog rastu zna aja etike u poslovanju le~i u razvoju i usvajanju na ela marketinga, i viaoj razini osvijeatenosti menad~menta. Primjereniji tretman pojedinca u djelatnoj i ~ivotnoj sredini rezultira viaom radnom efikasnoau. U kona nici to ima reperkusije na ja anje konkurentnog polo~aja tvrtke. Kada se unutar poslovnog sustava po ne dogaati odreena krizna situacija, eti ki pristup esto upuuje na slabosti koje su tome uzrok. Znanstveni doprinos autora u ovom radu ogleda se u izvoenju prihvatljivog modela tr~ianog ponaaanja u zemljama u tranziciji koji pretpostavlja prihvaanje druatveno postavljenih eti kih normi, te druatveno odgovorno ponaaanje u kontekstu upravljanja poslovanjem i troaenja poslovnih resursa, poglavito onih koji predstavljaju druatveno bogatstvo. U tom smislu dokazuje se kako u poslovnoj praksi prihvaanje standarda primjerene razine poslovne etike i druatvene odgovornosti predstavlja tr~ianu snagu gospodarskog subjekta. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, T. Lukovi, Primjena BPD (Build Primary Demand) modela razvoja tr~iane strategije tranzicijskih tr~iata, rad objavljen u asopisu Ekonomska misao i praksa, Sveu iliate u Dubrovniku, Dubrovnik 2007., br. 1, UDK 33, ISSN 1330  1039 (str. 99 110.) Baze citiranja: Journal of Economic Literature, Pittsburgh. Kategorija rada: a1, znanstveni rad s dvije meunarodne anonimne recenzije. U ovom se radu postavlja hipoteza potrebe redefiniranja pristupa oblikovanju marketinakih strategija zbog bitno izmijenjenih tr~ianih odnosa u 3. tisuljeu. Pristupi koji se danas u praksi pokazuju efikasnim prepoznatljivi su po odreenim sli nostima u svojim polaziatima. Po autoru, oblikovati uspjeanu marketinaku strategiju danas podrazumijeva procijeniti i u potpunosti razumjeti, mogunosti strategije ve u fazi njenog nastajanja. Uva~avanje i razumijevanje specifi nosti okru~enja u sklopu koga e se strategija prakti no provoditi jedan je od temeljnih preduvjeta njenog uspjeha. Isto se prakti no provodi oblikovanjem strategije kroz taktike i operativne takti ke programe. Razlika u pristupu klasi nog pristupa oblikovanju marketinake strategije i suvremenih modela esto definira tr~iani uspjeh ili neuspjeh. Autor je kroz vlastitu poslovnu praksu razvio BPD (Build Primary Demand) model razvoja marketinake strategije, koji prezentira u radu. Model je razvijen bottom-up pristupom. Takvim pristupom marketinaka strategija se oblikuje sukladno utvrenoj tr~ianoj teksturi, a podreena je instrumentariju odabranih taktika i operativnih takti kih programa. Ovakav pristup je od iznimne va~nosti u spoznavanju specifi nosti ciljanog tr~iata i konkretne potrebe. Autorov BPD model mo~e ponuditi odgovor kako tijekom oblikovanja strategije prepoznati koje e taktike i takti ki operativni programi biti primjereniji konkretnom tr~ianom okru~enju. U polazianoj platformi modela nu~no je razumjeti nastanak i prirodu konkretne potrebe koja za posljedicu ima konkretnu potra~nju, kao i sve va~ne tr~iane varijable povezane s njom na izravan ili neizravan na in. Tr~iane strategije poslovanja koje se temelje na takvom pristupu u kona nici mogu rezultirati svojevrsnim upravljanjem potra~njom, no ne u negativnom smislu, ve primarno prezentacijom prilagoenih vrijednosnih sudova primjerenih okru~enju i mentalitetu prevladavajuih tr~ianih segmenata. Takvim se pristupom pri oblikovanju tr~iane strategije mo~e postii sinergija proizvoda i usluge s htijenjima i o ekivanjima ciljane potra~nje, a koji se o ituju kroz konkretne potrebe. Znanstveni doprinos autora u ovom radu se ogleda u kreiranju vlastitog modela oblikovanja marketinke strategije. Autor dokazuje postavljenu hipotezu na osnovi osobnih iskustava u poslovnoj praksi, kroz aplikaciju modela. u oblikovanju efikasnih strategija. Model doprinosi rastu konkurentnosti tvrtke, a proizvodi i usluge kojima se upravlja bivaju br~e prihvaeni, te raste tr~iani udio. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, T. Lukovi, Modeling of the marketing strategy on tourism destination with a special ambience value, Conference Proceedings the International Tourism Research Conference Sustainable Tourism Development, 25-27 November 2008, Stockholm 2009, ISBN: 978-91-633-4329-2, (str. 1635.) Rad je na engleskom jeziku. Kategorija rada: a1, lanak u zborniku s meunarodnog znanstvenog skupa s dvije meunarodne anonimne recenzije. Autor u ovome radu predstavlja vlastiti razraeni model oblikovanja marketinake strategije za turisti ka odrediata s osobitom ambijentalnom vrijednoau. Rad se nastavlja na ranija istra~ivanja autora na tom podru ju. Teorijski model koji je autor razvio apliciran kroz rakurs turisti ke usluge odrediata s osobitom ambijentalnom vrijednoau iskazuje neke vrijedne i zanimljive posebnosti, koje se u radu navode kao egzaktne prednosti njegove primjene. Osnovni cilj rada jest dokazati kako oblikovanje marketinake strategije za turisti ka odrediata s osobitom ambijentalnom vrijednoau prema izlo~enom modelu mo~e polu iti egzaktne konkurentne prednosti i uvoenje premijske cijene za uslugu koja se tr~i. Polazei od toga cilja autor zaklju uje kako je osmialjavanje strategije za ovakva turisti ka odrediata vrlo osjetljivo i va~no podru je. Autor u tom smislu upozorava na svekolike rizike u nesustavnoj turisti koj valorizaciji ovakvih odrediata. Izvodi se i usporedna analiza koja argumentima ukazuje da neprimjerena marketinaka strategija u kona nici mo~e rezultirati ubrzanim troaenjem tih osobitih resursa (degradacijom kvalitete flore i faune u okru~enju), te svrstavanjem odrediata u kategoriju trenda, ato dugoro no nikako ne smije biti poslovni imperativ. Autor takoer naglaaava kako je pri planiranju i kreiranju marketinake strategije za ovakva turisti ka odrediata potrebno imati na umu da promocijski splet predstavlja samo jedan element cjelokupnog marketinakog spleta, a odabrana marketinaka strategija treba u sebi implementirati sinergiju tr~ianog komuniciranja kako bi turisti ko odrediate s osobitom ambijentalnom vrijednoau u kona nici bilo prepoznato kao poseban turisti ki proizvod, i posebna turisti ka marka. Marketinaka strategija za turisti ka odrediata s osobitom ambijentalnom vrijednoau treba smisleno istaknuti posebnosti, ali ne u smislu isklju ivosti ostalih karakteristika odrediata, ve predstavljati polugu stvaranja jake turisti ke marke Znanstveni doprinos se ogleda u spoznajama do kojih je autor doaao provedenim istra~ivanjem: 1) efikasna turisti ka valorizacija odrediata s osobitom ambijentalnom vrijednoau pretpostavlja originalnu, konkretnom odrediatu prilagoenu marketinaku strategiju, 2) dugoro ni profit u komercijalizaciji ovakvih odrediata zna ajno ovisi o kvaliteti osmialjene marketinake strategije, a tek sekundarno o osobitostima odrediata, 3) prilagoene marketinake strategije za komercijalizaciju turisti kih odrediata s osobitim ambijentalnim vrijednostima doprinose stvaranju globalne turisti ke marke, te o uvanju nacionalnog identiteta male zemlje u tranziciji. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, J. Talijan i, M. Periai, Identity of national heritage in function of specialised tourist offer of Croatia, Conference Proceedings 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar 21-24 June 2009, (extended abstract str. 24, full text CD-ROM, str. 236-249) Rad je na engleskom jeziku. Kategorija rada: a1, lanak u zborniku s meunarodnog znanstvenog skupa s dvije meunarodne anonimne recenzije. U radu se autori bave evaluacijom nacionalnog nasljea u kontekstu marketinake platforme konkurentnost nacionalne turisti ke ponude na globalnom tr~iatu. Implementacija bogatog nacionalnog nasljea Republike Hrvatske u sklopu specijaliziranih oblika nacionalne turisti ke ponude osigurava prepoznatljivost, sinergiju djelovanja i diferenciranost. Osmialjavanje nacionalne turisti ke strategije na nacionalnom naslijeu pretpostavlja definirane odrednice dinamike valorizacije svekolikih nacionalnih resursa. Zbog toga se ponekad u praksi zemalja u tranziciji deaava da odreene strukture zadu~ene za o uvanje kulturno povijesnih artefakata nacionalnog nasljea predstavljaju barijeru turisti ke valorizacije istih resursa. Autori tu hipotezu potvruju dosadaanjim neravnomjernim, i prostorno neravnomjernim turisti kim razvojem Republike Hrvatske. U izvoenju uzroka utvrenom stanju autori, pored ostaloga ukazuju i na problem hijerarhije i ovlasti u organizacijskom institucionalnom djelovanju. Isti u va~nost preuzimanja odgovornosti za budui razvoj nacionalne turisti ke ponude od strane resornog ministarstva, ija je HTZ tek produ~ena ruka. Polazei od tih, novih odnosa, autori su u radu izlo~ili prijedlog konceptualnog modela za oblikovanje nove nacionalne turisti ke strategije. Model ishodiate ima u raznolikim oblicima turisti ke ponude koji se temelje na nacionalnom nasljeu. Oblikovanje modela turisti kog razvoja na toj platformi, te u kona nici sinergija svekolikih specijaliziranih oblika turisti ke ponude u nacionalnoj ponudi put je ka oblikovanju prepoznatljive i odr~ive turisti ke marke Republike Hrvatske. Svaka turisti ki orijentirana zemlja te~i prepoznatljivosti na globalnom tr~iatu. Turisti ka strategija razraena na temeljima nacionalnog nasljea obzirom na bogatu povijesnu tradiciju prostora Republike Hrvatske prema izlo~enim slu ajevima u radu omoguuje sinergiju svekolikih oblika specijalizirane turisti ke ponude u jedinstvenom tr~ianom nastupu, a s ciljem ostvarenja cjelogodianje turisti ke valorizacije. Turisti ka potra~nja danas iskazuje osobiti interes prema autenti noj turisti koj ponudi, temeljenoj na povijesnoj, kulturnoj i prirodnoj baatini, na nacionalnom nasljeu. Pored neupitne profitabilnosti takvog turisti kog pristupa globalnom tr~iatu, u kona nici se ostvaruje i prepoznatljiv nacionalni identitet  osobita turisti ka marka. Globalno turisti ko tr~iate prepoznalo je mnoge male hrvatske turisti ke marke koje su razvijene usprkos injenici ato ih HTZ-a uope nije ocijenila zna ajnima u kontekstu njihovog doprinosa nacionalnoj turisti koj ponudi. Upravo zbog toga ovaj rad predstavlja znanstveno vrijednu potvrdu o inferiornosti i neefikasnosti strategije nacionalnog turisti kog razvoja koju je prakticirala Hrvatska turisti ka zajednica. Znanstveni doprinos rada se ogleda u egzaktnim i u radu dokazanim spoznajama iz provedenih istra~ivanja. Na temelju istih je dokazano da efikasan strateaki model upravljanja nacionalnom turisti kom ponudom treba razvijati na nacionalnom nasljeu. Nacionalnom nasljeu treba prilagoditi nove, specijalizirane turisti ke proizvode. Ukazivanje na potencijal objedinjavanja specijaliziranih turisti kih proizvoda na platformi nacionalnog nasljea koje e se iskoristiti i u preoblikovanju nacionalne turisti ke marke RH predstavlja i pragmati ni doprinos iskoristiv u razli itim segmentima turisti kog gospodarstva. Autorski doprinos kandidata je 33%. N. `eri, Lj. Prani Management Skills that Require Improvement, Conference Proceedings 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar 21-24 June 2009. (extended abstract str. 50, CD-ROM full text str. 472-486). Rad je na engleskom jeziku. Kategorija rada: a1, lanak u zborniku s meunarodnog znanstvenog skupa s dvije meunarodne anonimne recenzije. Poticaj za ovaj rad su predstavljale spoznaje iz provedenog TOMAS istra~ivanja u kontekstu nezadovoljstva inozemnih gostiju u svezi efikasnosti slu~benika Lu kih kapetanija i ispostava u Republici Hrvatskoj. Hrvatski nauti ki turizam se prema mialjenju eksperata nalazi na prekretnici. Promialjanja, kako struke, tako i relevantnih osoba u Ministarstvima u ije resore ova gospodarska grana zadire, se razlikuju. Jedni smatraju da daljnji rast broja plovila, kroz prizmu rasta broja turisti kih vezova i marina, vodi sni~avanju atraktivnosti nacionalnog nauti kog proizvoda i prijeti rizicima polucija mora i obale, dok drugi zastupaju razmialjanja da je airenje infrastrukturne mre~e za nauti ki turizam nu~nost, te rast nauti kog turizma u Jadranu smatraju va~nom polugom ukupnog gospodarskoga razvoja Republike Hrvatske. Autori ukazuju da bez obzira na strateako opredjeljenje odreene usluge namijenjene i nauti kom turizmu nu~no treba unaprijediti u smislu kvalitete i efikasnosti. Autori su proveli istra~ivanje meu djelatnicima nekoliko lu kih kapetanija i ispostava. Prikupljeni podaci su ukazali da je veina zaposlenika svjesna poslovne inferiornosti u kontekstu zna ajnog rasta onih koji im se obraaju radi razli itih vrsta usluga. Tehni ki resursi viae ne predstavljaju problem, no usprkos modernizaciji pratea edukacija zaposlenika je nedostatna, a naj eae se i ne provodi. Problem je utoliko izra~eniji zbog injenice da je na odreenim podru jima isto no jadranskog akvatorija nauti ki pritisak i na slu~benike Lu kih kapetanija i Ispostava u turisti koj sezoni izniman. Autori su radom ukazali na injenicu da je zbog toga odluka o generalnoj strategiji budueg razvoja nauti kog turizma s nacionalne razine indirektno spuatena na lokalnu. Obzirom da su na lokalnim razinama evidentni konzervativni stavovi po pitanju budunosti razvoja nauti kog turizma u RH, to za posljedicu ima neprimjerenu u inkovitost prevladavajueg broja slu~benika lu kih kapetanija i ispostava, te je nu~no da resorno Ministarstvo poduzme potrebite radnje kako bi se: 1) zaustavila daljnja degradacija u domeni usluga ovih slu~bi, poglavito prema stranim gostima, 2) nacionalna strategija razvoja nauti kog turizma RH koja je 2006. godine obznanjena kao znanstvena studija naru ena od strane Vlade RH po ela provoditi u djelo. Proairenje broja ispostava do optimalnog broja, na temelju provedenog autorskog istra~ivanja se postavlja kao imperativ zbog dva razloga. Prvi je vezan uz potrebu restrukturiranja ukupne djelatnosti nauti kog turizma na Jadranu, a drugi je uvjetovan kontinuiranim rastom nauti ke flote na Jadranu. U razradi pristupa potrebno je pored pretpostavljene mikro lokacije uva~iti i druge faktore. Na primjer: urbaniziranost aire mikro lokacije ispostave, hidrometeoroloake karakteristike u~eg podru ja na kome bi se nova ispostava nalazila, njena udaljenost od najbli~ih nauti kih koridora, mre~a drugih ispostava u okru~enju i drugo. Uva~avanjem nu~nosti dodatne izobrazbe djelatnika lu kih kapetanija i ispostava, ali i sve drugo navedeno Republika Hrvatska bi u nauti kom turizmu bila bli~e suvremenim standardima koje ta gospodarska djelatnost danas pretpostavlja. Znanstveni doprinos rada se ogleda u predlo~enom novom modelu organizacije djelovanja lu kih kapetanija i ispostava u kontekstu nauti ke turisti ke ponude Republike Hrvatske. Model su autori predstavili u radu kroz dva organizacijska modula: modul informacijskog sustava na podru ju nadle~nosti i modul kontrolne podrake nauti kim turistima, koji integrira znanja i sposobnosti na temelju kojih se br~e i efikasnije obavljaju svi pretpostavljeni operativni poslovi lu kih kapetanija i ispostava. Na temelju kontinuiranog praenja, uvoenja permanentnog doakolovanja na podru ju informati kih tehnologija zaposlenici tih ustanova bi preuzeli i odgovarajuu marketinako emisarsku ulogu. Tako bi se uspostavio model provedbe i praenja realizacije nacionalne strategije razvoja nauti kog turizma RH izlo~en u spomenutoj studiji, a prihvaen od svekolike druatvene javnosti. Radom predlo~eni model organizacijskog djelovanja Lu kih kapetanija i Ispostava predstavlja i novu viziju njihovog marketinakog djelovanja u sklopu nauti ke turisti ke ponude. Autorski doprinos kandidata je 50 % N. `eri, P. Me~a, The role of product management in the global crisis  case study in domestic appliance industry, Conference Proceedings 3rd Marketing Theory challenge in transitional societies, 24th-25th of September 2009, Maribor, Slovenia, ISBN 978-961-6354-95-0 (str. 189 196). Rad je na engleskom jeziku. Kategorija rada: a1, lanak u zborniku s meunarodnog znanstvenog skupa s dvije meunarodne anonimne recenzije. Recesija u globalnom gospodarstvu je tijekom posljednjih godina rezultirala dugoro nim posljedicama na donoaenje strateakih odluka u podru ju upravljanja proizvodom. Polazei od temeljne hipoteze o nu~nosti preoblikovanja postojeih korporativnih strategija upravljanja proizvodima autor isti e nu~nost prepoznavanja klju nih sekundarnih i tercijarnih karakteristika proizvoda. Obzirom na strateaki definirane troakovne razine pojedinih kategorija proizvoda kompromisi su nu~nost. Naravno, ne na razini primarnih karakteristika odreenog proizvoda, jer isto degradira kvalitetu zadovoljavanja potrebe kojoj je namijenjen. No, prihvaanje kompromisa u kontekstu sekundarnih i tercijarnih karakteristika pojedinih cjenovnih kategorija proizvoda mo~e rezultirati o uvanjem dostignute tr~iane pozicije i tr~ianog udjela. Ovaj zajedni ki rad obrauje promjene uvedene u upravljanju proizvodom u usporednoj analizi najveeg slovenskog proizvoa a (Gorenje) i inozemne konkurencije. Koautor rada, dr. sc. Me~a je nekoliko godina proveo na radnom mjestu savjetnika za upravljanje proizvodima u Gorenju. Utoliko je fokus koji je u radu izlo~en vrjedniji. S jedne strane je o ita argumentiranost uvedenih promjena u upravljanju proizvodima Gorenje, kako bi se u vremenu recesije pokuaao sa uvati tr~iani udio, ili barem smanjio ato manje (Me~a). S druge strane, je prisutan kriti ki osvrt u kontekstu onoga ato je joa mo~da trebalo biti poduzeto u segmentu upravljanja proizvodima Gorenje, ali nije zbog tendencije da se o uva prepoznatljivost marke i dizajna (`eri). Rad ukazuje i na injenicu da odabir strategije upravljanja proizvodima primjerene tr~ianim dogaanjima mo~e osigurati o uvanje dostignutog tr~ianog udjela i marketinake snage marke. Evaluaciju aktualnog modela upravljanja proizvodima nekog poduzea primjereno je provoditi kroz prizmu odabrane marketinake strategije, kako bi se jasno spoznali razlozi zaato su neke aktivnosti u upravljanju proizvodom promijenjene, neke obustavljene, a neke odr~ane. U kona nici, odabrana marketinaka strategija konkretne industrije predmnijeva ve postojeu percepciju potra~nje, ali to ne treba shvaati kao ograni avajuu varijablu. Znanstveni doprinos u ovom radu proizlazi iz su eljavanja prezentiranih promjena u upravljanju strateakim kategorijama proizvoda poduzea s globalno poznatom markom kuanskih aparata s aktivnostima koje su trebale biti poduzete u segmentu upravljanja krovnom markom. Iste nisu poduzete zbog procijenjenog rizika da se ne ugrozi dostignuta snaga marke i njena prepoznatljivost. Rad tako egzaktno ukazuje na nesklad dostignute razine kvalitete upravljanja proizvodima u Gorenju i razine kvalitete upravljanja krovnom markom poduzea. Autorski doprinos kandidata je 50%. 5.2.2. Poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora 5.3. Znanstveni radovi objavljeni u asopisima i kategorizirani kao originalni znanstveni rad, pregledni rad, ili prethodno priopenje (radovi iz skupine a2) U ovoj kategoriji pristupnik je objavio 11 23 radova, i to 113 prije, a 12 8 nakon izbora u prethodno znanstveno-nastavno zvanje. Pri tome je 4 3 rada objavio samostalno, a 19 8 u koautorstvu i to: 5.3.1. Prije izbora u zvanje izvanrednog profesoradocenta N. `eri, Publicitet i njegov potencijal u stvaranju povoljnog imid~a financijske institucije, pregledni rad objavljen u Zborniku radova Marketing dr~ave  Marketing hrvatske dr~ave, XVII. Kongresa CROMAR-a Hrvatske  znanstveni skup s meunarodnim sudjelovanjem, Zagreb/Pula 2001. UDK 061:336:659.11, str. 313-318. Kategorija rada: a2 , znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa U radu se autor bavi potencijalom publiciteta u stvaranju povoljnog imid~a financijske institucije. Planiranje marketinga u financijskoj instituciji zahtijeva sustavni pristup upravljanju kroz tri temeljne faze, planiranje, provoenje i vrednovanje ostvarenih rezultata. Te~nja da se aplikacijom prilagoene marketinake funkcije potakne potra~nja za financijskim proizvodima ne biva u praksi uvijek i ostvarena. Publicitet u tom kontekstu omoguava efikasniju komunikaciju s ciljnim skupinama, osobito u kriznim situacijama na financijskom tr~iatu, kada je evidentna oskudica novca. U poslovnoj praksi se ranije nije pridavao zna aj potencijalu marketinga, ve se djelovalo mjerama kao na primjer - poveanjem cijene novca. Primjena marketinakih alata, od kojih autor neke navodi u radu ne samo da se u globalnoj poslovnoj praksi financijskih institucija pokazala efikasnom, ve je pridonijela i poboljaanju imid~a financijske institucije. U tom smislu i publicitetom treba upravljati, kao i svakom drugom marketinakom aktivnoau kroz odreene faze. Autor ih izla~e po redoslijedu: analizu tr~iane situacije, utvrivanje ostvarivih ciljeva, odabir ciljanih metoda publiciteta, te oblikovanje strategije publiciteta. Postavljeni ciljevi odreuju airinu metodoloake razrade publiciteta financijske institucije na tr~iatu. Djelotvornost provedenih aktivnosti u kona nici e ovisiti o integriranosti publiciteta kao dijela marketinake funkcije sa ostalim poslovnim funkcijama financijske institucije. Na razvijenoj razini aplikacije marketinakih aktivnosti u financijskoj instituciji autor isti e djelovanje modelom marketinakog menad~menta. U globalnoj poslovnoj praksi marketinaka funkcija je joa uvijek esto podreena ostalim poslovnim funkcijama u financijskim institucijama. U toj injenici autor nalazi obrazlo~enje ozbiljnih posljedica recesijskih gospodarskih kretanja i na poslovanje financijskih institucija. Upravo o tome koliko uprava financijske institucije prihvati marketinaku logiku komunikacije ovisiti e i kvaliteta odnosa financijska institucija - tr~iate. Znanstveni doprinos se o ituje u novom pristupu razradi strategije promocije financijske institucije, oslonjenoj na publicitet. Oslanjanje na publicitet, kao temeljnu taktiku promocije u primjerima na globalnom tr~iatu rezultiralo je umjerenijim posljedicama na tekuu likvidnost financijske institucije u periodima kriznih dogaanja na tr~iatima. U tom smislu potencijal oslanjanja promocije financijskih institucija na publicitet nedvosmisleno je potvren i mjerljiv. Autorski doprinos kandidata je 100%. N. `eri, Global Marketing in preservation of natural resources in specialised segments of Tourism in Croatia, Conference proceedings First European yacht tourism congress Rogoznica, May 2002. godine, Marina Frapa svibanj 2002. godine ISBN 953-6921-02-2. (str. 15-25). Kategorija rada: a2 , znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. Cilj ovog rada jest ukazati na mogunosti marketinake valorizacije prirodnih kapitala Republike Hrvatske na globalnom turisti kom tr~iatu. Temeljna hipoteza je da prirodni kapitali predstavljaju izgledan temelj za primjereno uklju ivanje Hrvatske na specijalizirano turisti ko tr~iate Europske Unije, te da ih je mogue efikasno koristiti i u platformi modela integracije. Autor ukazuje kako se posljednjih godina sve eae ovi resursi ugro~avaju nesustavnim izravnim i neizravnim djelovanjem, apostrofirajui airenje svekolikih gospodarskih djelatnosti u segmentima masovnog i nekontroliranog rasta nauti kog turizma. Autor ukazuje kako prepoznati razinu nakon koje eksploatacija prirodnih resursa prelazi u neprimjerenu devastaciju. Upozorava kako posljedice takvih procesa po Republiku Hrvatsku mogu biti potpuni gubitak prepoznatljivog identiteta i nemogunost iznala~enja optimalne tr~iane niae na globalnom turisti kom tr~iatu. Autor isti e kako je proces globalizacije, koji je zahvatio sve tranzicijske zemlje, s marketinakog stajaliata, potrebno promatrati i s aspekta posljedica na vrijedne nacionalne resurse. Ovo je posebno va~no u segmentima masovnog i nauti kog turizma kada se isto promatra u zemlji malog teritorija, s malim brojem stanovnika. Pristupajui ovoj problematici kroz postulate globalnog marketinga autor ukazuje na prihvatljive modele razvoja turisti ke ponude, koji mogu ponuditi prihvatljiva jamstva o uvanja prirodnih kapitala Hrvatske. Autor izla~e vlastite opservacije rezultata istra~ivanja koji potvruju njegove polazne postavke, spoznaje analizira, te zaklju uje kako je, prije svega, potrebno zauzeti strateako polaziate provedbe smialjene politiku upravljanja prirodnim kapitalima Republike Hrvatske. Radom je autor argumentirano: 1) upozorio na va~nost prirodnih kapitala s marketinakog aspekta turisti ke ponude Republike Hrvatske na globalnoj razini; 2) dokazao u estalost nesustavnog pristupa ovoj problematici u Republici Hrvatskoj tijekom devedesetih godina XX stoljea, te ponudio objaanjenje zate enog stanja te 3) predlo~io smjernice u marketinakom upravljanju prirodnim kapitalima Republike Hrvatske u funkciji odr~ivoga turisti kog razvoja na globalnom turisti kom tr~iatu. Znanstveni doprinos autora: istra~ena je mogunost, te ponuen odr~ivi model osmialjavanja i razvoja specijaliziranih turisti kih proizvoda temeljen na prirodnim kapitalima. Autor je svoja prakti na iskustva iz poslovnih projekata specijalizirane turisti ke ponude, na kojima je i profesionalno anga~iran, znanstvenom metodologijom preveo u razumljive i prihvatljive teorijske postulate koji mogu poslu~iti i kao orijentiri odr~ive turisti ke strategije Republike Hrvatske. Autorski doprinos kandidata je 100%. N. `eri, S. Favro, Creating of market factors in shipping  Conference proceedings 6.th Paneuropean shipping conference 17./18. November 2005. Split ISBN 953-99491-3-0, CD ROM (str. 71-79). Kategorija rada: a2, znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. U radu se ukazuje na potencijal ciljanog pristupa oblikovanju varijabli marketinakog spleta u upravljanju pomorskom uslugom. O razini kvalitete postignute percepcije pomorske usluge u kona nici ovisi i kona na reakcija ciljanoga kupca, kod koje e pomorske kompanije (agenta) uslugu naru iti. Autori isti u kako varijable marketinakog spleta u kontekstu pomorske usluge treba promatrati na druga iji na in u usporedbi s npr. turisti kim i drugim uslugama. Iako su mjesta i na ini prodaje pomorskih usluga danas standardizirani, nije preporu ljivo toj sastavnici marketinakog spleta takoer pokloniti pa~nju u tr~ianoj razradi konteksta ponude. U smislu ostvarenja konkurentskih prednosti primjereno se usmjeriti na visoku razinu kvalitete, cijenu, obzirom na modalitete naplate, te ciljane oblike promocije pomorske usluge. Izvodei poslovna iskustva s globalnog tr~iata autori ukazuju da predlo~eni pristup u pomorstvu predstavlja efikasan put do liderske tr~iane pozicije. Premda je cijena pomorske usluge u kona nici rezultat odnosa ponude i potra~nje, autori ukazuju da je u pomorstvu ovoj problematici preporu ljivo pristupati s dugoro nog aspekta. Prodaja, odnosno distribucija, pomorskih usluga na globalnom tr~iatu je slo~ena zbog injenice ato su ove aktivnosti odreene i nacionalnim propisima tr~iata na kome se usluga nudi, te razli itim tradicionalnim standardima u pomorstvu. Naj eae razlike su u domeni druatveno-ekonomskih uvjeta poslovanja, jezika, kulture, obi aja, prevladavajuih obi aja u domeni pomorstva, strukture i airine postojee prodajne mre~e pomorskih usluga, te konkurencije. Efikasan kanal distribucije, odnosno prodaje pomorskih usluga, na stranom tr~iatu za pojedinu kompaniju mo~e predstavljati dugoro nu konkurentsku prednost. Polaziate od koga uvijek treba zapo eti razradu distribucijskog modela ponude pomorskih usluga je specifi nost ciljanog segmenta globalnog tr~iata, utvrivanjem ograni enja koje postavljaju nacionalne zakonske odredbe. Nakon toga se, uva~avajui prikupljene informacije, pristupa oblikovanju konkretnog modela distribucije. Promociju pomorske usluge je preporu ljivo integrirati nizom aktivnosti sa zajedni kim ciljem - pridobivanja potencijalnih kupaca pomorske usluge. Promotivne aktivnosti direktno djeluju na potra~nju jer oblikuju modele moguih rjeaenja konkretnih transportnih problema u pomorstvu. U toj funkciji u praksi se koriste razli iti mediji i sredstva, a konkretnom odabiru se pristupa sa aspekta nacionalnog tr~iata gdje se ista tr~i. Znanstveni doprinos autora se ogleda u dokazanoj hipotezi da svi elementi marketinakog spleta u upravljanju pomorskom uslugom imaju evidentan zna aj u stvaranju konkurentnosti, usprkos u estalim promialjanjima u poslovnoj praksi kako samo nekim varijablama treba pokloniti posebnu pa~nju. Autori radom dokazuju kako upravo osobitost kombiniranja marketinakih varijabli u kontekstu pomorske usluge doprinosi stvaranju posebnog i prepoznatljivog imid~a pomorske kompanije, te doprinosi vjernosti kupaca njihovih usluga. Autorski doprinos kandidata je 70%. 5.3.2. Poslije izbora u zvanje docenta N. `eri, T. Lukovi, Through differentiated marketing approach to the sustainable strategy of nautical tourism of the republic of Croatia - Conference proceedings 7th Paneuropean shipping conference 16/17. November 2006. ISBN 953-99491-7-3, CD ROM (str. 86-92). Kategorija rada: a2, znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. U radu se razrauje potencijal diferenciranog marketinakog pristupa u kontekstu nacionalne nauti ke turisti ke ponude Republike Hrvatske. Ukazujui na slabosti primjene nediferenciranog marketinakog pristupa kod specijaliziranih turisti kih usluga, autori isti u kako isti pretpostavlja uopenost, modela tr~iane komunikacije, i koriatenja raspolo~ivih resursa ponude. Nediferencirani marketinaki pristup strategiji razvoja nauti kog turizma RH vodi kontinuiranom rastu pritiska nauti ke potra~nje, neprimjerenoj strukturi ponude i inferiornosti pozicioniranja nauti ke ponude Republike Hrvatske na globalnom turisti kom tr~iatu. Rizici na koje autori upozoravaju za posljedicu mogu imati negativan utjecaj na kvalitetu i profitabilnost nauti ke turisti ke ponude Republike Hrvatske. Razrada u pristupu autora primarno polazi od onoga ato je primjereno nuditi, u kontekstu cijene koja se mo~e postii, te od istra~enih i procijenjenih potreba potra~nje. Tako sugerirani model autora pretpostavlja i prilagodbu promocije i resursa koji se nude na druga iji, kompleksniji, na in u odnosu na prevladavajui model nacionalne turisti ke ponude Republike Hrvatske. Autori predla~u prilagoavanje razli itim segmentima turisti ko-nauti ke potra~nje na globalnom tr~iatu. Takvim pristupom autori te~e originalnom tr~ianom imid~u nauti ke ponude Republike Hrvatske. U tom smislu upozoravaju da nediferencirani marketinaki pristup u oblikovanju strategije razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske dugoro no vodi inferiornosti u konkurentnom okru~ju receptivnih zemalja nauti kih turista. Znanstveni doprinos se ogleda u dokazanoj hipotezi o prostornoj i kvalitativnoj ograni enosti receptivnih kapaciteta nauti ke ponude RH koja onemoguuje ciljanje mnoatva segmenata nauti ke potra~nje na globalnom turisti kom tr~iatu. Time autori dokazuju nu~nost primjene diferenciranog marketinakog pristupa u upravljanju nauti kom turisti kom ponudom Republike Hrvatske. Autori su dokazali da je ukupnost receptivnih kapaciteta nauti ke ponude Republike Hrvatske zavisna varijabla uspjeanosti valorizacije na globalnom turisti kom tr~iatu. Time efikasnost dugoro nog odr~ivog modela nauti ke turisti ke ponude Republike Hrvatske pretpostavlja diferencirani marketinaki pristup. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, T. Lukovi, The importance of nautical tourism ports for the economy of the Republic of Croatia- Conference proceedings 7th Paneuropean shipping confe2Xz|    V   ôviߴYiI<h2P5CJaJmHsHhfZh2P5CJaJmHsHhfZh|b6CJaJmHsHhJ5CJaJmHsHh`h$]6CJaJmHsHh`h`6CJaJmHsHhfZh{2CJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHhfZh|bCJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHh`5CJaJmHsHhfZh|b5CJaJmHsHhfZhG5CJaJmHsH|  V x 0 V X  *  hdhx^hgd?6 hx^hgd2P hx`hgd2Pxgd2P hx^hgd?6 0 V X     ( * , : > óufufuWfHf8hfZh{26CJaJmHsHhfZhCJaJmHsHhfZh$]CJaJmHsHhfZh{2CJaJmHsHhfZh|bCJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHhfZh$]5CJaJmHsHhfZhG5CJaJmHsHhfZh|b5CJaJmHsHh2P5CJaJmHsHhfZh2P6CJaJmHsHhfZh2PCJaJmHsHhfZh2P5CJaJmHsH ~"$rx˿˿˿װqbSbSbDhfZh|bCJaJmHsHhfZh{2CJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHh?6h`5CJaJmHsHh?6hG5CJaJmHsHh?6hVb5CJaJmHsHhfZhVbCJaJmHsHh?6CJaJmHsHhVCJaJmHsHhVbCJaJmHsHhGCJaJmHsHhfZh6CJaJmHsHV"$tx "L#$dh`a$gdWn $dha$gdWn$a$gd $ p#dhxa$gd  p#dhxgdG$ dha$gdG $dhxa$gdGh^hgd?68:FJ^fhvx&2@BFHHJPZ\JVӋohfZh;r6CJaJmHsHhfZh\j5mHsHhfZhATCJaJmHsHhfZh;rCJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHhCJaJmHsHhfZhOKCJaJmHsHhfZh|bCJaJmHsHhfZh{2CJaJmHsHhfZhGCJaJmHsH*@FHPf*,XVX(²†whwXwI::hfZh{2CJaJmHsHhfZhCJaJmHsHhfZh 5CJaJmHsHhfZh|bCJaJmHsHhfZh CJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHhfZh|b5CJaJmHsHh`5CJaJmHsHhfZh?a5CJaJmHsHhfZh?aCJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHhfZh;rCJaJmHsHhfZh;r5CJaJmHsH(6`LXprtvxzT Z Ƚ񯜍~~occQFhfZh2&mHsH"hfZh 5>*CJaJmHsHhCJaJmHsHhfZh#zCJaJmHsHhfZh|bCJaJmHsHhfZh CJaJmHsH%hfZhG56CJ \aJ mHsHhfZhG5\mHsHhfZhGmHsHhfZhGmHsHhfZhcCJaJmHsHhfZh{2CJaJmHsHhfZhGCJaJmHsHZ | """""$"J#L#R###$$T%X%f%r%~%%%%%P&`&h&j&x&&&&&&0'<'N'\''(( ("(@(B(D(H(J(X((((((()ʿ࡬謡衬hfZh9r6mHsHhfZh6mHsHhfZhmHsHhfZh{wmHsHhfZmHsHhfZhfZmHsHhfZhWnmHsHhfZh`mHsHh`mHsHhfZh2&mHsHhfZh2&6mHsH6)*))))))&*V*t*8+P+Z+++6,p,---Z-\------......//// 00l111T222233(3߿괨ߴߒߒߒ߇h9RhVmHsHhfZhoV*mHsHhfZh`mHsHhfZhk6mHsHhfZhkmHsHh`mHsHhfZh2&6mHsHhfZh{w6mHsHhfZh2&mHsHhfZhmHsHhfZh{wmHsH0(3*34p4t44444444 5t55555(6,6&7077889999999d:::::::;n;;;;;;0<8<:<<<N<P<p<r<t<ӭޕӸӸ޸ӸÊӸhfZh`mHsHhfZhk6mHsHhfZh[6mHsHhfZh[mHsHhfZhoV*mHsHh`mHsHh[mHsHhfZh2&mHsHhfZh2&6mHsHhfZhkmHsHh9RhkmHsH6t<x<<<=.=========> >:>F>H>J>Z>???N?X???N@n@@@@@$A&AhAjApArAAAAAAAA,BNBBBBBBB$CCCCȵӖhfZh2&6mHsHhfZh"mHsHh`mHsHhfZhkmHsHhVmHsHhfZh$mHsHhfZh2&mHsHhfZh9r6mHsHhfZhoV*mHsHhfZh9rmHsH:L#NBBHFQSTRYjbvfjissd$ dha$gd)6$dh`a$gdN.$dh`a$gd"$dh`a$gd9r$dh`a$gdWnP$dhEƀL`a$gdV CD8DDDDDDDD~EEEEE"FFBGGGGH,H.HHOOOOOOOOOO P"PhPvPxPPPQQ4Q6QFQQQQRR0R2R8RFRHRvRRRRRRS.S@STS~SSSSSST$TbTdTfTjT~TTTߩȩȩh)6h)6mHsHh)66mHsHh)6mHsHhfZh2&6mHsHhfZh`mHsHhfZh"mHsHhfZh9r6mHsHhfZhWnmHsHhfZh9rmHsHhfZh2&mHsH8TTTTTTTTTTTUUU UVUUUVV V V0V4VlVvVVVVVWW>WHWnWrWWWWWXbXdXfXXXXX&Y(YJYLYNYPYRYTYɾܶɶɶɶԾܾܾܾܔhfZhN.mHsHhfZh"6mHsHhfZh`mHsHh`mHsHhfZhWnmHsHhfZh"mHsHh)6mHsHhfZh2&mHsHhfZh2&6mHsHhfZhWn6mHsH7TYlYYYZ6Z8ZBZ`ZrZZZZZ[[([*[4[D[F[h[j[~[[[[F\\\\\\\\\\\4]6]\]d]f]]]]]]"^(^X^^^^^^____`8````a`araaaafbhbjbbhfZhN.6mHsHhfZh(mHsHh(mHsHhfZh"mHsHhfZhN.mHsHhfZh{mzmHsHJbbbccVcXcccccc dddJdLdndddddd"e(eLeNe󶨘nTDHhs fhd6mHsH3hfZh{mzhdcHdhdhdhs fmHsH6hfZh{mzhd6cHdhdhdhs fmHsHHhs fhdmHsHHhgh`6mHsHHhgh`mHsHHhgh`6mHsHhfZhDK6mHsHhfZhDKmHsHhfZhEpmHsHhfZh{mzmHsHhfZh{mz6mHsHNexezeefffXfpftfvfxffffg0g6g8gLgggggh(hm@mmmmmmmnƸƌnT6:Hht fhdh cHdhdhdh9mHsH3hfZh!h cHdhdhdh9mHsH:Hh9h h`cHdhdhdhgmHsHHh9h mHsH:Hh9h h`cHdhdhdhgmHsHHhgh`mHsHHh9h mHsHHh9h mHsH:Hh9h h`cHdhdhdhgmHsH nn n&n(n:n\nnnnnnnooop@pxppp泙x泙m_TI=I=IhfZhN.6mHsHhfZhN.mHsHhfZh!mHsHHh9h mHsHhfZhfZmHsH@Hht fhdhdh cHdhdhdh9mHsH3hfZhfZh cHdhdhdh9mHsH-hfZh cHdhdhdh9mHsH7hfZhfZh cHcHdhdht fdh9mHsH1hfZh cHcHdhdht fdh9mHsHjiotfyDFhz $dha$gdu6$dh^a$gdu6 $dha$gd$ $dhxa$gd>dhx`gd> $dha$gdDK $dh`a$gd)6 $dha$gd)6$dh`a$gd $dh`a$gd! ppq&q(q.qqqqqrr2r4r\rbrnrprvrxrrrrrrrbsdshs|sssssssssssssǿǿǿǿǿǿǿǷޞބޞޞބp'Hh9h 6B*mHphsH3hfZhN.h cHdhdhdh9mHsHHh9h mHsHhfZhfZmHsHhfZmHsHh^mHsHhfZh!mHsHhfZhN.6mHsHhfZhN.mHsHhfZhQ 6mHsHhfZhQ mHsH)sssJtNtttttٲs`L%LhdhN.h 6cHdhdhdh9mHsHu f*B*ph'Hh9h 6B*mHphsH$Hh9h B*mHphsH'Hh9h 6B*mHphsH'Hh9h 6B*mHphsH-hdhN.6mHsHu f*B*phLhdhN.h 6cHdhdhdh9mHsHu f*B*phLhdhQ h 6cHdhdhdh9mHsHu f*B*phtttttttuuLulutuxuzuuuuuuuuuuuuuvv.v0vѷ߬ߒx\N\N\N\N\N\N\N\NxHhu fhdmH sH 6Hhu fhdhdmH sH u f*mHsHHhu fhdmHsHhfZh 6mHsH3hfZh2&h cHdhdhdh9mHsHhfZh2&mHsH3hfZh h cHdhdhdh9mHsHHh9h mHsHhfZh mHsH*hdh mHsHu f*B*ph0v2vlwpwwwwwxzxxxxxxxx,y`ydyfyhyyyyyyyzzڻڻmQmһڻڻڻ6hfZh2&hd6cHdhdhdhv fmHsH3hfZh2&hdcHdhdhdhv fmHsH3hfZhQ hdcHdhdhdhv fmHsH3hfZh hdcHdhdhdhv fmHsHhfZh mHsHhfZh2&6mHsHh^mHsHhfZh2&mHsH3hfZh hdcHdhdhdhu fmHsHz zDzjzzzzz.{H{J{`{d{p{r{x{z{{{{{ |!|"|#|z|{||||ūő߅ߑiO3hfZhQ hdcHdhdhdhv fmHsH6hfZh2&hd6cHdhdhdhv fmHsHhfZh2&6mHsH3hfZh2&hdcHdhdhdhv fmHsH3hfZh hdcHdhdhdhv fmHsHHhv fhdmHsHh)6h2&6mHsHhfZh2&mHsHhfZh mHsHhfZhQ mHsH|||||||p~r~~~~248:<>@BLN`bԽkchU[@mHsH3hfZh hdcHdhdhdhw fmHsHHhw fhdmHsHhfZh2&6mHsHh^mHsHhfZh2&mHsHhfZh^mHsH-h^hcHdhdhdh9mHsHHh9hmHsHhfZhQ mHsHhfZh mHsHh)6mHsH& BF0\^lxǷǪtiaiaiViViViViKiViKhfZhgJmHsHhfZhpImHsHh^mHsHhfZhu6mHsH3hfZhu6hcHdhdhdh9mHsHHh9hmHsHhfZh>5>*mHsHhfZh>aJmHsHhfZhEu5>*aJmHsHhfZh>5>*aJmHsHhfZh@@mHsHh mHsHhfZhQ mHsHhfZhmHsH<RvxN\bh04>DH܆ކVX܇ߵȵȵe3hfZh$hcHdhdhdh9mHsHHh9hmHsH3hfZh$hdcHdhdhdhx fmHsHHhx fhdmHsHhfZh$mHsHh^mHsHhfZhmHsHhfZhgJ6mHsHhfZhgJmHsHhfZhpImHsHhfZhu6mHsH!j|Ħy[M?M!:Hhy fhdhcHdhdhdh9mHsHHhgh`mHsHHh9hmHsH:Hh9hh`cHdhdhdhgmHsHHhgh`mHsHHh9hmHsH!Hh9hfZhmHsH:Hhy fhdhcHdhdhdh9mHsH:Hhy fhdhcHdhdhdh9mHsH:Hhx fhdhcHdhdhdh9mHsH "ln~؋܋ JȽȽ|bRBR4Hhgh`mHsHHhgh`6mHsHHhx fhd6mHsH3hfZhpIhdcHdhdhdhx fmHsHHhx fhdmHsHhfZhpI6mHsH6hfZhpIh6cHdhdhdh9mHsHhfZhpImHsHhfZhmHsHhfZh$mHsH:Hhy fhdhcHdhdhdh9mHsHHhy fhdmHsH*Våj_SE7,!,hfZhu6mHsHhfZhpImHsHhfZh7@y5>*mHsHhfZhu65>*mHsHhfZhu65mHsHhfZh$mHsH7hfZh$h`cHcHdhdh9dhgmHsH=Hh9hh`6cHdhdhdhgmHsH:Hh9hh`cHdhdhdhgmHsH=Hh9hh`6cHdhdhdhgmHsH:Hh9hh`cHdhdhdhgmHsH ԍ8Rfjp6`x|Џԏ֏؏܏ޏDFLNVtȐ,.46>\.ꛐyhfZh5mHsHhfZhmHsHhfZh3vmHsHh^mHsHhfZhpI5mHsHhfZhu65>*mHsHhfZhu65mHsHhfZhQ mHsHhfZhmHsHhfZhmHsHhfZhpImHsHhfZhu6mHsH/hj̔FHJԚ֚J $dha$gd+ $dhxa$gd,Q $dha$gd#z $dhxa$gdu6.t’0np &(`ʔ̔BDDFHJʺ{o{o{cThfZh-mHnH sHtH hEumHnH sHtH hmHnH sHtH hfZhmHnH sHtH hfZhEumHnH sHtH hfZhu6mHnH sHtH "hfZhu65>*mHnH sHtH hfZhu65mHnH sHtH h?65mHnH sHtH h^mHsHhfZh3vmHsHhfZhmHsHhfZh+mHsHJP$0j—(Ԙڙ ĸ|^|^NĚĚĚĚĚh^h6mHnH sHtH ;hfZh ChcHdhdhdh9mHnH sHtH ;hfZhEuhcHdhdhdh9mHnH sHtH hfZhEumHnH sHtH hfZh^mHnH sHtH h^mHnH sHtH hfZhmHnH sHtH hmHnH sHtH hfZhEu5mHnH sHtH hfZh.5mHnH sHtH $0t|Ԛ֚2@BJ^ⴤp`OhfZh.hd5cHdhdhdhz fmHnH sHtH &Hhz fhd5mHnH sHtH hfZh.5mHnH sHtH hfZh CmHnH sHtH h^h.6mHnH sHtH hfZhmHnH sHtH hfZh.mHnH sHtH hfZh,QmHnH sHtH &(:<^`bhnž ɶɣɣtaNɶ>Hhz fhd5mHsH$Hhz fh^hd6mHsH%Hhz fhfZhd0JmHsH0jHhz fhfZhdUmHsH*jHhz fhfZhdUmHsH$Hhz fhfZhd5mHsH$Hhz fhfZhd6mHsH!Hhz fhfZhdmHsH'Hhz fhfZhd56mHsH!Hhz fh^hdmHsHJ OQ$dhC$Eƀz f`a$gdd^$ & F hedhC$Eƀz f^e`a$gdd 8zޡnp* !UVW~hOh0j)Hhz fh}LhdUmHsH*jHhz fh}LhdUmHsH'Hhz fh}Lhd56mHsH$Hhz fh}Lhd5mHsH$Hhz fh}Lhd>*mHsHHhz fhd>*mHsH$Hhz fh}Lhd]mHsH$Hhz fh}Lhd6mHsH!Hhz fh}LhdmHsH n[Q$dhC$Eƀz f`a$gddQ$hdhC$Eƀz f`ha$gddS^$ & F hedhC$Eƀz f^e`a$gddM$dhC$Eƀz fa$gddW}~^Bf>fFdòò|`6hfZh,Qhd5cHdhdhdhz fmHsH$Hhz fh}Lhd>*mHsHHhz fhd>*mHsH$Hhz fh}Lhd6mHsH!Hhz fh}LhdmHsH$Hhz fh}Lhd5mHsH*jHhz fh}LhdUmHsH%Hhz fh}Lhd0JmHsH!FfbbU $dhxa$gd>Q$dhC$Eƀz f`a$gddJ$C$Eƀz fa$gdddfh02ntȸȂhhL0h6hfZhdhd6cHdhdhdhz fmHsH6hfZhhd6cHdhdhdhz fmHsH3hfZhdhdcHdhdhdhz fmHsH3hfZhhdcHdhdhdhz fmHsH6hfZh Chd5cHdhdhdh{ fmHsHHh{ fhd5mHsHhfZh C5mHsHHhz fhd5mHsH6hfZh Chd5cHdhdhdhz fmHsHfhE6$dh`a$gd\$ & F hedhEƀ .^e`a$gd $dhxa$gd>O$dhxC$Eƀz fa$gd>tvx*^tѷiL23hfZhChdcHdhdhdhz fmHsH9hfZhhd56cHdhdhdhz fmHsH3h^haZhdcHdhdhdhz fmHsH3h^h*hdcHdhdhdhz fmHsH3hfZhhdcHdhdhdhz fmHsH3hfZhdhdcHdhdhdhz fmHsH-h^hdcHdhdhdhz fmHsH-h_JBhdcHdhdhdhz fmHsH024展y]>$3hfZhhdcHdhdhdhz fmHsH<jhfZhhdUcHdhdhdhz fmHsH6hfZhhd5cHdhdhdhz fmHsH6hfZhdhd5cHdhdhdhz fmHsH6hfZhdhd6cHdhdhdhz fmHsH3hfZhdhdcHdhdhdhz fmHsH3hfZhhdcHdhdhdhz fmHsH3hfZhvhdcHdhdhdhz fmHsH P޿mQm56hfZhhd6cHdhdhdhz fmHsH6h^hhdhd6cHdhdhdhz fmHsH3hfZhhdhdcHdhdhdhz fmHsH6hfZhhd5cHdhdhdhz fmHsH7hfZhhd0JcHdhdhdhz fmHsH<jhfZhhdUcHdhdhdhz fmHsHBjRhfZhhdUcHdhdhdhz fmHsH (lvx&DFZͱͱ͕|`D*3h}LhhdcHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd5cHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd>*cHdhdhdhz fmHsH0hj hd>*cHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd]cHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd6cHdhdhdhz fmHsH3h}LhhdcHdhdhdhz fmHsH0hdhd5cHdhdhdhz fmHsHDF J!yqqqdd $dhxa$gdd$a$gdd\$ & F hedhEƀ .^e`a$gd $dha$gd$dh`a$gd$hdh`ha$gd?6 ZFJdf~ʰʓy_yC6h}Lhhd5cHdhdhdhz fmHsH3h}Lh^hdcHdhdhdhz fmHsH3h}LhChdcHdhdhdhz fmHsH9h}Lhhd56cHdhdhdhz fmHsH3h}Lh_JBhdcHdhdhdhz fmHsH3h}LhhdcHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd6cHdhdhdhz fmHsH8:<x|ūmS7S7S76h}Lhhd6cHdhdhdhz fmHsH3h}LhhdcHdhdhdhz fmHsH7h}Lhhd0JcHdhdhdhz fmHsHBj{h}LhhdUcHdhdhdhz fmHsH3h}LhhdcHdhdhdhz fmHsH<jh}LhhdUcHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd5cHdhdhdhz fmHsHRV| ^ b  & R R& ʰ{_TIhfZhMmHsHhfZh#zmHsH6h}Lhhd>*cHdhdhdhz fmHsH0hj hd>*cHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd6cHdhdhdhz fmHsH3h}LhhdcHdhdhdhz fmHsH3h}LhdhdcHdhdhdhz fmHsH6h}Lhhd5cHdhdhdhz fmHsH Rd   ׾װɰymydTHh{ fhd\mHsHh":\mHsHhfZh 7\mHsHhfZh\mHsHhfZh 5\mHsHh^hd5H*\mHsHhfZhy)35\mHsHhfZh#"5\mHsHhb5\mHsHhfZh*5\mHsHhfZh1 &5\mHsHhfZhd5\mHsHhfZhd5mHsH  4 6 8 : > N Z \ ^ `    Ͽu\PB3hfZh56\mHsHhfZh 75\mHsHhfZh 7\mHsH0hNLvhd\cHdhdhdh{ fmHsH0h":hd\cHdhdhdh{ fmHsHhfZhQH.\mHsHhfZhd\mHsH0h %hd\cHdhdhdh{ fmHsHHh{ fhd\mHsHhfZh\mHsHhfZhj\mHsH0hU[@hd\cHdhdhdh{ fmHsH       ! !!! !>!F!H!βxgM?x3(hfZhozmHsHhfZh86mHsHhfZh56mHsH3hU[@hd56cHdhdhdh fmHsH!Hh fhd56mHsHhfZh 756mHsHhfZh56mHsHhfZh 756\mHsHhfZhd56\mHsH6hhd56\cHdhdhdh{ fmHsH<hfZhhd56\cHdhdhdh{ fmHsH$Hh{ fhd56\mHsHH!J!L!Z!!!!!!!n"p"r"""""Ͽ~r~dYNC8hfZhYmHsHhfZh/mHsHh6 h/mHsHh6 homHsHhfZho56mHsHhfZho6mHsHhfZhomHsHhfZhG15CJaJhfZho5\mHsH6hfZhdhd5cHdhdhdh fmHsHHh fhd5mHsHhfZhd5mHsHhfZh~5mHsHhfZh 6\mHsHhfZh 7mHsHJ!L!!!$$d16 7teeZG$dh^`a$gdz $dha$gdz$dh`a$gdzX$ & F hhdhEƀ .^ha$gdT$$dha$gdG1$dhx^`a$gdo $dhxa$gdd""""###p#r#t################$$$$$$$$ $2$4$J$L$V$X$Z$\$f$h$l$n$~$$$$$$Ǽ輴hHQhHQH*mHsH hHQhHQh~oh~omHsHhHQhHQmHsHh&2DmHsHhfZh#"mHsHhfZh@WmHsHhfZhomHsHhfZh/mHsHhfZhYmHsHhfZhYH*mHsH3$$$((*+d-v-f1111222262H2b2d22222H34444(5f6666 77 7"777Žvjh6 hUM6mHsHhfZhUM6mHsHhfZhUM5mHsHhfZhUMmHsHhfZhmHsHhfZhz6]mHsHhmHsHh~omHsHhfZhz>*mHsHhfZhz6mHsHhzmHsHhfZhzmHsHh&2DmHsHhHQhzmHsH' 77::,NSSS}r_J$Ldhx^`La$gd,.$dh^`a$gd": $dha$gd&2D$dh`a$gd$ $dh`a$gd&2DX$ & F hhdhEƀ .^ha$gdT $dha$gdz788882848z8|888 9*9>9@9B9P9j9l9n9p9999999999999}rjrf_r_r_Sr_hHQh&2DH*mHsH hHQh&2Dh~oh~omHsHhHQh&2DmHsHh&2Dh&2DmHsHh&2DmHsHhfZhmHsHhfZhbmHsHhfZh#"mHsHhfZh|+mHsHhfZhUMmHsHh6 h/mHsHh6 hUM6mHsHh6 hbmHsHh6 hUMH*mHsHh6 hUMmHsH 999999999:::*:,:6:8:::<:F:H:L:N:^:`:p:r::::<<??@@G.GIIZL\L`LLLMM6M.NTNNNNNPjPpPPdQfQQQvRRSSۻ۳۳۳۳۳۪hUM>*mHsHh+wmHsHhfZh&2D>*mHsHhfZh&2D6mHsHh$ mHsHhfZh&2DmHsHh&2DmHsH hHQh&2DhHQh&2DmHsH@SSSSS*T8T:TbTU@UDUxUUUJVçrg[PDP6*ghfZh/5mHsHhfZh/56mHsHh6 h/H*mHsHh6 h/mHsHhfZh/6mHsHhfZh/mHsH0h@Whd5cHdhdhdh fmHsH6hfZhdhd5cHdhdhdh fmHsH6hfZhdhd5cHdhdhdh fmHsH6hfZh~hd5cHdhdhdh fmHsHhfZhdmHsHhfZh":6mHsHh":6mHsHS:TWWeijj{lYN $dha$gd&2D$dh^`a$gd#lo$dh`a$gd@9s$dh`a$gdT$dh`a$gd&2DX$ & F hhdhEƀ .^ha$gdT $dhxa$gd@WJVLV^V`VVVVVVVVVWWWW&W(W0W4W6W8W>WHWJWLWNW^W`WbWdWhWjW|W~WWWWWWWWWWWWWWWWWWļh&2DmHsHhHQh&2DH*mHsH hHQh&2Dh~oh~omHsHhHQh&2DmHsHh0mHsHhbmHsHh@9smHsHhfZh(hmHsHhfZh*mHsHhfZh|+mHsHhfZh#"mHsH3W[[\ \ \*\]pdrdeeeeee2fHgLg`hhhhhhhhhhiiii$i&i0i4i6i8i>i@iJiLidifi|i~iiiiiiiiiiiiiij˻ⷬ귬귬ˠhfZh&2D6mHsHhr7h#lomHsHh#loh&2DmHsHh~omHsHhfZh&2DmHsHhfZh&2D>*mHsHh#lomHsHh#loh#lomHsHh#loh&2DmHsH<jjj>j@jj2kbkfkllllll.m0m2mNm t6ttt*mHsHhfZhz>*mHsHhfZh~omHsHhnj0h~oH*mHsHhnj0h~omHsHh~omHsHh~ohz56mHsHhfZhz6mHsHhzmHsHhfZhzmHsHhzhz>*mHsHhfZh#"mHsHj0m2mps~Z\}j_ $dha$gd~o$dh^`a$gd&2D$dh`a$gd&2D$dh`a$gd&2D $dha$gd#loX$ & F hhdhEƀ .^ha$gdTzz&z8zHz{6{~~Z\*+67ÂĂ˂̂΂ςЂтӼyqyqf[S[Oh %h %mHsHhHQh %mHsHh %h %mHsHhbmHsHhfZh|+mHsHhfZh#"mHsHh6 hbmHsHh6 hdmHsHhfZhd6mHsHhfZhdmHsHhfZh~omHsHhfZh&2D>*mHsHhfZh&2D6mHsHhfZh&2DmHsHhfZh&2D\mHsHh&2D\mHsH&(*,02DF\^hjlnxz~ * &Ƈ·0D$404Z,÷÷ë÷hfZhdmHsHhfZh %>*mHsHhfZh %5mHsHhfZh %6mHsHhfZh %mHsHh %mHsHh %ho>*mHsHhHQh %H*mHsHhHQh %mHsH hHQh %6\4y$dh^`a$gd %$dh`a$gd % $dha$gd %X$ & F hhdhEƀ .^ha$gdT,Қޛ .02fhjl~ƻzogoc\o\o\Po\o\hHQh %H*mHsH hHQh %h %h %mHsHhHQh %mHsHh %h %mHsHhfZh%BAmHsHhhu*mHsHhTmHsHhbmHsHh@9smHsHhfZh(hmHsHhfZh#"mHsHhfZhdmHsHh6 hdH*mHsHh6 hbmHsHh6 hdmHsHhfZhd6mHsHœԜ֜  "24FHJL$@̯ίRZ24ZXFHJ̼̼̼̼̼̬̊̕~hfZh %6mHsHhmHnHsHuh9h %mHsHh9h %>*mHsHh9h %5mHnHsHuh9h %6mHnHsHuh9h %mHnHsHuh %mHsHh %h %>*mHsH hHQh %hHQh %mHsH.JLJ4J}}$dh`a$gd %$dh`a$gd % $dha$gd %X$ & F hhdhEƀ .^ha$gdT.0DFHL$48DXbdrtvxǼxmbWLAh %h %mHsHh6 hnj0mHsHh6 hhu*mHsHh6 hTmHsHh6 h@9smHsHh6 h(hmHsHh6 h#"mHsHh6 h%BAmHsHh6 hdH*mHsHh6 hd6mHsHh6 hbmHsHh6 hdmHsHhfZhd5mHsHhfZhd6mHsHhfZhdmHsHhfZhc6mHsHh %6mHsHxĺƺκҺԺֺܺ24>@BDNPTVfhxz4"$hfZhnj0]mHsHhfZhnj06]mHsHhfZhnj06mHsHhnj0mHsHhfZhnj0mHsHh %h %>*mHsHhHQh %H*mHsH hHQh %h %h %mHsHhHQh %mHsH9z}r $dha$gdnj0$dh`a$gdnj0$dh`a$gdnj0 $dha$gd %X$ & F hhdhEƀ .^ha$gdTDh(*hj  24z&(NPDFph6 hdmHsHhb6mHsHhfZhd6mHsHhfZhdmHsHh %mHsHh a$hnj06mHsHh9Y#mHsHhfZhnj0>*mHsHhnj0mHsHhfZhnj06mHsHhfZhnj0mHsH6|~ "(*,.bdfhz|ȽȭhHQhnj0H*mHsH hHQhnj0hnj0hHQhnj0mHsHhnj0hnj0mHsHhnj0mHsHhimHsHhfZh%BAmHsHhfZh#"mHsHhfZhdmHsHh6 hdH*mHsHh6 hdmHsHh6 hbmHsH2  .0BDFH  X\^`&*Rx$>THVdv| 6ϻϳϪϞ{$Hh fhfZhd5mHsHHh fhd5mHsHhfZhnj06mHsHhnj06mHsHh9Y#mHsHhfZhnj0>*mHsHhnj0mHsHhfZhnj0mHsHh %mHsHh %h#">*mHsH hHQhnj0hHQhnj0mHsH*FHR|~k$dh^`a$gdnj0 dh`gdnj0$dh`a$gdnj0 $dha$gd %X$ & F hhdhEƀ .^ha$gdT68:<>@____R $dhxa$gd_]O$dhxC$Eƀ fa$gd_]O$dhxC$Eƀ fa$gdd68>@FJ$&NPxz~˿{rfZQ80h_]h \cHdhdhdh fmHsHh~\mHsHhfZhtd\mHsHhfZh{&\mHsHhdQ\mHsHhbh{&5H*\mHsHhp&5\mHsHhfZh5\mHsHhfZh(5\mHsHhfZh{&5\mHsHhfZh{&5mHsHhfZh#"5mHsHhd5mHsHHh fhd5mHsHHh fhh5mHsH@~@BgT$ 6hdh^ha$gddQY$ & F h6hdhEƀ .^ha$gd$dhgd]$dhx^`a$gd#" $dhxa$gd$hdhx^h`a$gd( &(,246׸~nbY׸@~0h_]h \cHdhdhdh fmHsHhdQ\mHsHhfZh/\mHsHHh fh \mHsHhfZh(\mHsH0h~h'\cHdhdhdh9mHsHh~\mHsHhfZh{&\mHsH=Hh fh h'\cHdhdhdh9mHsHHh9h'\mHsH0h~h \cHdhdhdh fmHsH߽seWF5!Hh9h'56mHsH!Hh fh 56mHsHhfZhDK56mHsHhfZh56mHsHhfZh56\mHsH<hfZhh'56\cHdhdhdh9mHsH6h~h 56\cHdhdhdh fmHsHCHh fh h'56\cHdhdhdh9mHsH!Hh9h'5\mHsHhfZhThy56\mHsH 4<@BP|δvhW:,hfZh\!5\mHsH9hfZh{&h 5\cHdhdhdh fmHsH!Hh fh 5\mHsHhfZh{&5\mHsHhfZh#"5\mHsHh~5\mHsHhfZhmHsHhfZh6mHsHhfZh56mHsH3h_]h 56cHdhdhdh fmHsH!Hh fh 56mHsH@Hh fh h'56cHdhdhdh9mHsH v,.0RTVF  "$,HL`NvF`6L` $  ÷áyqqhEDmHsHhTmHsHhmHsHh9Y#mHsHhDmHsHhp&mHsHhdQmHsHh~h~H*\mHsHh~h~\mHsHh~mHsHh~h~mHsHhbmHsHhfZh[mHsHhfZh]6mHsHhfZh]mHsH+$* "$^%j[J $dh`a$gd-$ 6dha$gddQY$ & F h6hdhEƀ .^ha$gdT$ 6dha$gd$dh^a$gdT$_dh`_a$gdT$dh`a$gdT ( * P R "$68.0z|<>@żűseYQI>h~h~mHsHh~mHsHhp&mHsHhfZhp&6mHsHhfZhp&56mHsHhfZhp&5mHsHh6 hp&mHsHhfZhp&6\mHsHhfZhp&5\mHsHhfZhp&mHsHhfZh;mHsHh~6mHsHhfZh6mHsHh9Y#mHsHhfZhEDmHsHhfZhED>*mHsHhEDmHsHhE7<mHsH@bdf @BbFHxB&:^  B!l!!!!!!"""·hdQmHsHhHhdQ6mHsHhmHsHhfZhdQ6]mHsHhfZhdQmHsHh;mHsHhdQhp&>*mHsHh?mHsHh~h~H*\mHsHh~h~\mHsHh~mHsH7""####v$$@%B%\%^%`%%%v&))))R)X)^)`)r))))*R*~****ׁymme]hc\pmHsHh.mHsHhfZhy 6mHsHh/ mHsHhfZhy mHsHhnH6mHsHhfZhnH6mHsHhnH]mHsHhh]mHsHhhdQ]mHsHhfZhdQ>*mHsHh>*mHsHhdQmHsHhfZhdQ6]mHsHhfZhdQmHsHhmHsH!^%)^)`)++J?p]J%$ dh`a$gd-$ hdh^ha$gdnHY$ & F h6hdhEƀ .^ha$gd $ 6hdh^h`a$gdT$hdh^ha$gdnH$dh`a$gdT*********+++++++++,,,d-n---*/2///2283z33344ȼ𢙑{{od\\ddd{h2mHsHh2h2mHsHh2h)6mHsHh2hwmHsHh2h)mHsHhnHmHsHh)\mHsHhdQhnH>*mHsHh~h~H*\mHsHh~h~\mHsHh~mHsHh/ mHsHh{RmHsHhY!qmHsHhc\pmHsHh)mHsHhimHsH$445566`777,888888"9l:::;;;&<B<j<<<==>==="?D?H?J?L?r?XCZCCCCCӾ궪h2h~mHsHhnH6mHsHhfZhnH6mHsHh2h]mHsHh2hw>*mHsHhTmHsHhY!q\mHsHh2hw\mHsHh2h)\mHsHh2hwmHsHh2h)mHsHh2h2mHsH+J?ZCCCCCFFRZ$ & F h6hdhEƀ .^ha$gd-$ hdh^ha$gdnH$ dhxa$gdc$ 6hdh^ha$gdnH $dha$gd $dh`a$gd-CCCCCDD"DE>E@EDEEEEEFF&F(F*FFũti^RDh~h H*\mHsHh~h \mHsHhY!qh mHsHhAh mHsHhih 6H*mHsHhfZh 6mHsHh mHsHhfZh mHsHh<::mHsH6hfZh\!h \cHdhdhdh fmHsH9hfZh{&h 5\cHdhdhdh fmHsH9hfZh#"h 5\cHdhdhdh fmHsHFFFFIrJJL MM*M8MTMnM~MMMMMN"N:NtNNNNNrOOOOPPPQQQHRlRR"S(SNSSSSSSSSST8TBTXTZThTTTضضͶضضضضضضضضضضضضضضؓضͶضh7hY!q6mHsHh7h68>*mHsHh{Rh{RmHsHh7h68mHsHh7h76mHsHh7h7mHsHh7hY!qmHsHhnHmHsHhY!qmHsHhdQh >*mHsH:F"SvXXX@-B-:?b?d?}rr $dha$gd-$dh^a$gd?X$ & F hhdhEƀ .^ha$gd- $dha$gd $dh`a$gd- TVDVTVVbWnWWWWXvXXXXXXlYnYYYYYZ, ,\,^,`,l,n,p,z,,Ǿdz{ph{`{XhAmHsHh?mHsHhc\pmHsHhc\phc\pmHsHhimHsHUhihGq6H*mHsHhi6mHsHhfZhGq6mHsHhfZhGqmHsHhfZhThymHsHh?6mHsHhfZh?6mHsHh7hY!q6mHsHh7hY!qmHsHh7h7mHsHh7h68mHsH!rence 16/17. November 2006. ISBN 953-99491-7-3, CD ROM (str. 74-86). Kategorija rada: a2, znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. U radu se obrauju luke nauti kog turizma kao visokovrijedni gospodarski subjekti. Na tim se resursima temelji razvoj nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj. Iako po kriterijima razvrstavanja sa aspekta malog poduzetniatva luke nauti kog turizma spadaju u grupu malih i srednjih gospodarskih subjekata, karakterizira ih stabilnost poslovanja, te ekonomski atraktivan partnerski potencijal gospodarskih subjekata i lokalnih zajednica. Luke nauti kog turizma su ciljana klijentela banaka i drugih financijskih institucija, zbog ega su u povoljnoj situaciji za financiranje airenja kapaciteta i poslovanja. Autori u radu luke nauti kog turizma tretiraju kao jezgru poticaja lokalnog gospodarstva, jer osiguravaj radna mjesta i ~ivot stanovniatva na airem lokalitetu. Ta osobina isti e vrijednost posebnog vrednovanja lokalnog gospodarstva. Ja anjem lokalnog gospodarstva, one doprinose razvoju nacionalnog gospodarstva, stvarajui uvjete za nove oblike ekonomskog razvoja. Lokalno gospodarstvo koje se razvija na prirodnim resursima poti e razvoj ljudskih resursa ime se podupire cjelokupan razvoj. Tako autori luke nauti kog turizma u hrvatskom priobalju predstavljaju i kroz njihovu ulogu leadera gospodarskog razvoja, koji svojim stabilnim i perspektivnim poslovanjem garantiraju dugoro ni i kvalitetan razvoj lokalnog gospodarstva. Uloga dr~ave, kao partnera u tom procesu, postaje injenica te se i dr~ava reorganizira za svoju novu ulogu. U svemu tome, upravljanje razvojem spuata se na ni~e i operativnije razine, a novi oblici suradnje, interesnog gospodarskog povezivanja i razvoja, dio su generalnog europskog poslovnog profila. Znanstveni doprinos rada se ogleda u provedenim istra~ivanjem izvedenim injenicama o ulozi luka nauti kog turizma u razvoju gospodarstva na lokalnoj razini. Takoer je zna ajan znanstveni doprinos i svojevrstan model planiranja airenja mre~e luka nauti kog turizma u akvatoriju isto noga dijela Jadrana koji pretpostavlja rastereenje dijela vrlo prometnih nauti kih koridora otvaranjem novih, na podru jima kojima se rijetko plovi zbog nepostojanja potrebne infrastrukture, prvenstveno luka nauti kog turizma. U tom smislu ovaj rad predstavlja i korisno polaziate u planiranju budue dogradnje mre~e luka nauti kog turizma na Jadranu. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, M. Mihi, Razmatranje i primjena teorije ponaaanja potroaa a s mikro i makro aspekta, poglavlje i u knjizi Vrijednost za potroaa e u dinami nom okru~enju, u redakciji B.Grbac i M.Meler, Rijeka 2008. ISBN 978-953-6148-73-8, rad izlo~en i na konferenciji XX. Kongresa CROMAR-a Hrvatske  znanstveno-stru ni skup, listopad 2007. Rijeka., CD ROM (str. 360-369). Kategorija rada: a2, znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. Smisao i svrha ovog rada jest u razmatranju ponaaanja potroaa a kao primjenjive discipline, koja se temelji na spoznaji da su neke odluke gospodarskih subjekata te dr~avnih i druatvenih institucija uvjetovane ponaaanjem potroaa a, ili njihovim o ekivanim akcijama. Primjenjivost ove discipline mo~e se razmatrati s mikro i makro aspekta. Mikro aspekt se odnosi na razmatranje i primjenu znanja iz problematike ponaaanja potroaa a od strane tvrtki te profitnih i neprofitnih organizacija u svrhu postizanja njihovih ciljeva. Razumijevanje potroaa a predstavlja klju ni element u razvijanju marketinakih strategija. Meutim, kreiranje dobre marketinake strategije ne zna i samo prilagoavanje potroaa u i zadovoljavanje njegovih potreba i ~elja, ve i primjenu marketinakih stimulansa kojima se na mialjenje i ponaaanje potroaa a nastoji utjecati. Premda je, polazei od prethodnog, uvrije~eno vjerovanje da potroaa ima manipuliraju proizvoa i, trgovci i poduzetnici, moglo bi se ipak rei da se sve vrti oko potroaa a, ije je suvereno pravo kona nog izbora: kupiti ili ne. Na makro planu se polazi od skupnog utjecaja potroaa a na ekonomske i socijalne uvjete i dogaanja unutar cjelokupnog druatva te se ovoj problematici pristupa s aspekta interesa veih druatvenih grupa pa i druatva kao cjeline. Masovno, ili kolektivno, ponaaanje potroaa a, odnosno njihove varijacije u stupnju atednje i potroanje mogu utjecati na cjelokupnu ekonomiju, njezin rast ili stagnaciju, kao i cikli ke fluktuacije. Takvo je ponaaanje pod velikim utjecajem raspolo~enja i stavova potroaa a, koji se opet formiraju ovisno o o ekivanjima. U radu se objaanjava kako o ekivanja potroaa a mogu biti u funkciji stabilnosti ili nestabilnosti privrede, pri emu se razmatra njihov utjecaj u uvjetima prosperiteta, inflacije i recesije. Znanstveni doprinos rada se ogleda u potvrenoj hipotezi da je prikupljanjem mikroekonomskih financijskih i psiholoakih podataka (motivi, stavovi, o ekivanja), mogue pronai i objasniti uzroke masovnog ponaaanja potroaa a, pratiti ga i istome se prilagoditi, te takvo ponaaanje, u cilju podizanja kvalitete i nivoa druatvenog standarda, odgovarajuim aktivnostima dr~avnih tijela i poslovnog sektora, usmjeravati. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, Behaviour of the Demand in the nautical market of the Republic of Croatia, Conference proceedings 8th Paneuropean shipping conference 15/16. November 2007. ISSN 1847-0106, CD ROM (str. 58-70). Kategorija rada: a2, znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. Smisao i svrha rada jest razmatranje ponaaanja nauti ke potra~nje na tr~iatu Republike Hrvatske, temeljeno na spoznajama o ukupnosti tr~ianog okru~enja. U radu se analiziraju prevladavajui oblici ponaaanja nauti ke potra~nje u kontekstu sekundarnih podataka prikupljenih TOMAS istra~ivanjem. Znanstveni uvidi koji se u tom smislu o ituju predstavljaju korisnu materiju za istra~ivanje na regionalnim i na razini nacionalnog nauti kog tr~iata. Sukladno tim uvidima mogue je efikasno planiranje sekundarnih i tercijarnih usluga nauti kim turistima. Regionalna razina se odnosi na razmatranje i primjenu iskustava na razli itim prostornim segmentima akvatorija RH. Razumijevanje mikrookru~enja u svim njegovim specifi nostima predstavlja klju ni element u razvijanju svekolike nauti ke ponude. Meutim, kreiranje primjerene marketinake strategije za istu svrhu ne zna i tek prilagoavanje nauti koj potra~nji s te~njom zadovoljavanju potreba i ~elja, ve i airenje atraktivnih sadr~aja kojima se poti e dodatna potroanja nauti kih turista. Premda je, polazei od prethodnog, uvrije~eno vjerovanje da potra~njom u nauti kom turizmu proizvoa i plovila za arter i arter tvrtke mogu na odreeni na in manipulirati, autori ukazuju da se u kona nici ipak ponaaanje nauti ke potra~nje o ituje kroz suvereno pravo gdje e ploviti, u koje e luke nauti kog turizma pristajati, i koje e dodatne usluge odabirati. Znanstveni doprinos rada se ogleda u spoznaji skupnog utjecaja djelovanja nauti ke potra~nje na ekonomske i socijalne uvjete, i dogaanja na podru ju gdje se ova gospodarska djelatnost odvija. Ponaaanje nauti ke potra~nje, zna ajno utje e na ekonomiju priobalnih podru ja, kao i cikli ke fluktuacije. Trendovi ponaaanja su pod utjecajem raspolo~enja koje zna ajno ovisi o strukturi i airini prateih usluga u nauti kom turizma. U tom kontekstu autori su ovim radom znanstveno ukazali na odreene kauzalitete ponaaanja nauti ke potra~nje, te ponudili kreativne smjernice za budui razvoj nauti kog turizma u Republici Hrvatskoj. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, A. Lueti, Business intelligence  platform for judging evaluation of risk associated with acceptance of international projects, Conference proceedings 9th Paneuropean shipping conference 20/21. November 2008. ISSN 1847-0106, CD ROM (str.64-77.). Kategorija rada: a2, znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. Radom autori tretiraju problem nesustavne, esto neznanstvene evaluacije Republici Hrvatskoj ponuenih meunarodnih projekata koji bi se odvijali na njenom teritoriju, poglavito teritorijalnom moru. Zbog ekonomske i politi ke inferiornosti Republici Hrvatskoj se esto nameu i rizi ni prijedlozi, koji u slu aju nepovoljnog scenarija mogu za posljedicu imati zna ajan gubitak vrijednosti prirodnih resursa.. Obzirom da je ekoloaki o uvan akvatorij teritorijalnog mora Republike Hrvatske strateaki resurs turisti kog razvoja, to evaluaciji meunarodnih prijedloga koji mogu predstavljati ugrozu tim nacionalnim resursima treba, sa stanoviata autora, dati vei zna aj. Globalno okru~enje odreuje globalizacijske procese i internacionalizaciju projekata od posebnog interesa ekonomski najja ih zemalja. Kompleksnost injeni nog stanja, koje se o ituje praenjem i istra~ivanjem meuodnosa na globalnoj sceni, podrazumijeva i uvjetovano donoaenje rizi nih politi ko-ekonomskih odluka na nacionalnoj razini zemalja u tranziciji. Tako ekonomska nadmo razvijenih zemalja esto rezultira prihvaanjem po prirodni okolia rizi nih uloga u meunarodnim projektima. Realizacija takvih projekata i u slu aju da se potencijalni rizici polucija ne ostvare, ograni ava efikasno koriatenje prirodnih resursa i za strateake nacionalne gospodarske aktivnosti, primarno turizam. esto se tako trasiraju srednjoro ni i dugoro ni planovi razvoja koji nisu u suglasju s konkurentnim prednostima raspolo~ivih prirodnih resursa zemlje na ijem se teritoriju konkretan projekt realizira. `ire koriatenje informati kih tehnologija u funkciji protoka relevantnih podataka i informacija mo~e rezultirati izra~enijim kriti kim stavom javnosti u kontekstu takvih projekata, te se suprotstaviti nedovoljno argumentiranih politi kih odluka u kontekstu prihvaanja, ili odbijanja uloge Republike Hrvatske u ponuenim meunarodnim projektima. U tu svrhu autori ukazuju na potencijal business intelligence platforme u prikupljanju i usmjeravanju prema svim razinama javnosti relevantnih informacija na temelju kojih je mogue donijeti racionalnu prosudbu o konkretnoj dilemi. Uspjeana primjena business intelligence-a na razini donoaenja strateakih nacionalnih odluka u domeni prihvaanja ili odbijanja Republici Hrvatskoj ponuene uloge u meunarodnim projektima doprinosi smanjenju rizika koji proizlaze iz izlaganja vrijednih nacionalnih resursa. Tako bi nacionalna business intelligence platforma omoguila evoluciju i konsolidaciju postupka donoaenja politi kih odluka od osobitog nacionalnog interesa na podru ju ekonomije, a s ciljem smanjenja rizika izlaganja vrijednih nacionalnih resursa u globalnom okru~enju. Znanstveni doprinos rada se o ituje u izlo~enom modelu aplikacije business intelligence u funkciji evaluacije meunarodnih projekata u domeni rizika ekoloakih posljedica za malu zemlju u tranziciji. Izlo~eni pristup predstavlja svrhovit na in upravljanja bazama podataka u funkciji donoaenja strateakih ekonomskih odluka na nacionalnoj razini. Aplikacijom istoga mogue je u inkovito mjerenje, nadziranje, predvianje i upravljanje u procesu donoaenja odluka u domeni radom izlo~ene problematike. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, A. Lueti, Bussines intelligence u funkciji upravljanja nabavnim lancem, Conference paper, Poslovna logistika u suvremenom menad~mentu, meunarodni znanstveni skup, Osijek, studeni 2008., ISBN 978-953-253-052-0, (str. 167 184). Kategorija rada: a2, znanstveni rad objavljen u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. U ovome radu autori se bave nabavnim lancem, kao sastavnicom distribucije, a u kontekstu modeliranja konkurentnog marketinakog spleta. Business intelligence u toj domeni ima nedvojben potencijal. Kompleksnost suvremenog poslovnog okru~enja danas, uvjetovana globalizacijskim procesima i internacionalizacijom svekolikih poslovnih aktivnosti, podrazumijeva osuvremenjivanje poslovnih politika u svim poslovnim funkcijama poduzea. Dogaanja i rast kvalitete tr~ianog djelovanja konkurencije nameu transformacije u funkciji viae dinami nosti poslovnih aktivnosti gospodarskog subjekta. Zna ajan potencijal na tom podru ju ima informacijska tehnologija. Ista otvara airoke mogunosti u poslovnoj primjeni, podrazumijevajui zna ajne i korijenite promjene u poslovnom promialjanju obzirom na zna aj i vrijednost informacija, njihovu koli inu, brzinu protoka i meusobnu povezanost i uvjetovanost. Ukazujui na te injenice autori postavljaju hipotezu da pravodobna i to na informacija, te znanje koje iz nje proizlazi postaju dominantan resurs poslovanja i platforma opstanka poduzea. Za razliku od tradicionalnog pristupa modelu lanca vrijednosti koji informaciju tretira kao podr~avajui element, business intelligence polazi od pretpostavke da informacija predstavlja resurs koji stvara novu, dodatnu vrijednost. Autori u radu ukazuju da uspjeana primjena izlo~enog modela upravljanja nabavnim lancem doprinosi minimalizaciji troakova, poveanju uspjeanosti cjelokupnog nabavnog lanca, efikasnijem koriatenju radnog kapitala, primjerenom odabiru dobavlja a, optimizaciji ulazne i izlazne logistike, provoenju aktivne politike zaliha, te rastu, razvoju i unapreenju cjelokupnog poslovanja. Znanstveni doprinos kandidata u ovome radu se ogleda u izlo~enom modelu aplikacije business intelligence funkcije u kontekstu nabavnog lanca poduzea ime se omoguuje evolucija i konsolidacija procesa nabave, od funkcije podrake poslovanju, do transparentnog i u inkovitog poslovnog procesa u borbi za o uvanje ostvarenog tr~ianog udjela i konkurentnosti poduzea. Model primjene izlo~enog koncepta business intelligence u upravljanju nabavnim lancem podrazumijeva kontinuirano, svjesno, legalno i organizirano prikupljanje javnih i dostupnih podataka o tr~iatima, dobavlja ima, kupcima, konkurentima, distribucijskim kanalima, industriji i tehnologiji konkretne gospodarske grane, njihova analiza i pretvaranje u novo, ili do tada prikriveno znanje za potporu strateakom upravljanju poduzeem predstavlja konkretan izvorni znanstveni doprinos rada. Autorski doprinos kandidata je 50%. 10. N. `eri, T. Lukovi, Theoretic strategy bases of sustainable economic developement of Bosnia and Herzegovina, preliminary communications, Review for law and economics, Law Faculty of Mostar, ISSN 1512-6706, University in Mostar, Year 9., No.1., Mostar 2008., Baze citiranja: UDC i JEL publikacije London, Pittsburgh, Sydney (str. 53-81.) Kategorija rada: a2, znanstveni rad s dvije meunarodne anonimne recenzije. U ovome radu autori se nadovezuju na istra~ivanja objavljena u radu Primjena BPD modela razvoja tr~iane strategije tranzicijskih tr~iata. Polazei od pretpostavke posljedica raspada blokovskog sustava u Europi, autori se bave analizom strategije odr~ivog gospodarskog razvoja Bosansko-hercegova ke federacije. Aplikaciju BPD modela na postojeoj gospodarskoj platformi BH federacije nadograuju karakteristikama kakve pretpostavlja makro model gospodarskog razvoja. Sukladno tomu svaka zemlja oblikujui vlastiti razvojni model treba u isti implementirati niz initelja i specifi nosti (od kulturnih, socioloakih i ekonomskih, do prirodnih resursa i okoline). Autori isti u kako usprkos tomu u srediatu istra~ivanja uvijek treba biti ovjek, pojedinac. U tom cilju marketinako komuniciranje s tr~iatem treba kroz edukaciju svrhovitosti djelovati i kao instrument makro i mikro politike i nacionalne razvojne strategije. Upozoravajui na zna aj BH federacije, osjetljivog podru ja za stabilnost jugoisto nog dijela Europe, autori se osvru i na poseban status koji meunarodna zajednica ima u toj zemlji. Upravo takav model institucionaliziranosti pretpostavka je za primjereniju aplikaciju svih aktivnosti na mikro i makro razini (prakticirajui i BPD model) koje mogu doprinijeti gospodarskoj, a time i politi koj stabilnosti BH federacije. Makro gospodarski razvoj zemalja u tranziciji nu~no treba temeljiti na globalno profiliranom tr~ianom usmjerenju. Takav pristup ispunjava i nu~an preduvjet regionalnog povezivanja i razvoja koji postaje dominantan razvojni koncept u Europi. Znanstveni doprinos autora u ovome radu se ogleda u znanstvenoj i pragmati noj aplikaciji BPD modela na makro razini konkretne viaenacionalne zemlje kantonalnog ustroja. Postavljena hipoteza da tr~iana orijentacija u gospodarskom razvoju zemalja u tranziciji zahtijeva oblikovanje makro razvojnog modela znanstveno je dokazana simulacijom primjene BPD modela, kao jednog od moguih teorijskih modela koji su i prakti no primjenjivi. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, T. Lukovi, Theoretic strategy bases of sustainable economic developement of Bosnia and Herzegovina, preliminary communications, Review for law and economics, Law Faculty of Mostar, ISSN 1512-6706, University in Mostar, Year 9., No.1., Mostar 2008., Baze citiranja: UDC i JEL publikacije London, Pittsburgh, Sydney (str. 53-81.) Kategorija rada: a2, znanstveni rad s dvije meunarodne anonimne recenzije. U ovome radu autori se nadovezuju na istra~ivanja objavljena u radu Primjena BPD modela razvoja tr~iane strategije tranzicijskih tr~iata. Polazei od pretpostavke posljedica raspada blokovskog sustava u Europi, autori se bave analizom strategije odr~ivog gospodarskog razvoja Bosansko-hercegova ke federacije. Aplikaciju BPD modela na postojeoj gospodarskoj platformi BH federacije nadograuju karakteristikama kakve pretpostavlja makro model gospodarskog razvoja. Sukladno tomu svaka zemlja oblikujui vlastiti razvojni model treba u isti implementirati niz initelja i specifi nosti (od kulturnih, socioloakih i ekonomskih, do prirodnih resursa i okoline). Autori isti u kako usprkos tomu u srediatu istra~ivanja uvijek treba biti ovjek, pojedinac. U tom cilju marketinako komuniciranje s tr~iatem treba kroz edukaciju svrhovitosti djelovati i kao instrument makro i mikro politike i nacionalne razvojne strategije. Upozoravajui na zna aj BH federacije, osjetljivog podru ja za stabilnost jugoisto nog dijela Europe, autori se osvru i na poseban status koji meunarodna zajednica ima u toj zemlji. Upravo takav model institucionaliziranosti pretpostavka je za primjereniju aplikaciju svih aktivnosti na mikro i makro razini (prakticirajui i BPD model) koje mogu doprinijeti gospodarskoj, a time i politi koj stabilnosti BH federacije. Makro gospodarski razvoj zemalja u tranziciji nu~no treba temeljiti na globalno profiliranom tr~ianom usmjerenju. Takav pristup ispunjava i nu~an preduvjet regionalnog povezivanja i razvoja koji postaje dominantan razvojni koncept u Europi. Znanstveni doprinos autora u ovome radu se ogleda u znanstvenoj i pragmati noj aplikaciji BPD modela na makro razini konkretne viaenacionalne zemlje kantonalnog ustroja. Postavljena hipoteza da tr~iana orijentacija u gospodarskom razvoju zemalja u tranziciji zahtijeva oblikovanje makro razvojnog modela znanstveno je dokazana simulacijom primjene BPD modela, kao jednog od moguih teorijskih modela koji su i prakti no primjenjivi. Autorski doprinos kandidata je 50%. N. `eri, D. Petri evi, Rizici neuravnote~enog razvoja elemenata marketing spleta  poslovni slu aj: ste aj tvrtke Wonder trade, pregledni rad Review for law and economics, Law faculty of Mostar, ISSN 1512-6706, University in Mostar, No.1-2/2009. Baze citiranja: UDC i JEL publikacije London, Pittsburgh, Sydney (rad je recenziran i prihvaen za objavljivanje  potvrda prof. dr. sc. Halid Konjhod~i, glavni urednik, prilo~ena u prilogu ovom izvjeau. Kategorija rada: a2, znanstveni rad s dvije meunarodne anonimne recenzije. Cilj u ovome radu je bio dokazati postavljenu hipotezu kako neuravnote~en razvoj elemenata marketinakog spleta, usprkos dostignutoj niai trgovca specijaliste na lokalnom tr~iatu, mo~e rezultirati bankrotom poduzea. U radu analiziran poslovni slu aj, egzaktan je primjer rizika poslovanja bez primjereno razvijene logisti ke funkcije. Poslovni slu aj je poslu~io u obrani hipoteze koja logistiku u 3. tisuljeu odreuje kao platformu sustavnosti i racionalnosti kontinuiteta poslovanja poduzea. U radu je ukazano kako usprkos primjerenoj razradi dijela elemenata marketinakog spleta u kontekstu strategije poslovanja zapuatanje razvoja logistike rezultira bankrotom. Donoaenje intuitivnih odluka u sferi razrjeaavanja problema u domeni logistike prihvatljivo je tek kao izvanredna mjera, ako tr~iana dogaanja zahtijevaju trenuta no i brzo djelovanje, te dok se ustanovljeni problem sustavno ne rijeai preoblikovanjem modela distribucije. Ista poslovna funkcija predstavlja model, strategiju i set efikasnih instrumenata, ijim se preoblikovanjem uvijek mo~e promptno reagirati na neo ekivana tr~iana dogaanja u cilju o uvanja dostignutog tr~ianoga udjela. Da bi isto bilo mogue nu~no je da ta poslovna funkcija postoji i stalno se razvija u skladu sa standardima tr~iata i potra~nje. U konkretnom poslovnom slu aju koji se u radu analizira menad~ment i marketing su bili implementirani u jedinstvenu poslovnu funkciju. No, u potpunosti se zanemario zna aj distribucije, kao etvrtog elementa marketinakog spleta. S vremenskim odmakom mo~e se konstatirati da se analizirano poduzee previae, i preusko, koncentriralo na maloprodajni distribucijski segment zanemarivai mogunost airenja logistike poslovanja, kao razvojne poluge. Takav pristup mogao je predstavljati polaziate u razradi originalnoga i efikasnoga logisti kog modela. Tako autor u radu zaklju uje kako se na temelju poslovne prakse u tr~ianom okru~enju Republike Hrvatske mo~e zaklju iti da primjereno razvijen logisti ki model treba predstavljati polaziate u planiranju i realizaciji postavljenih poslovnih planova poduzea. Znanstveni doprinos se ogleda u razradi distribucije, kao elementa marketinakog spleta, sa logisti kog aspekta razvoja i rasta poslovanja poduzea. U radu su dati novi pogledi na tu poslovnu funkciju, te ukazane suvremene razvojne mogunosti koje predstavljaju i platformu airenja poslovnih aktivnosti i profita poduzea. Znanstvenom obradom izlo~enog poslovnog slu aja dokazano je da usprkos zna ajnim naporima ulo~enima u marketinake varijable proizvoda, cijene i promocije, neravnomjeran razvoj distribucije, kao etvrtog elementa marketinakog spleta, mo~e rezultirati ozbiljnim poslovnim problemima, u konkretnom slu aju i bankrotom tvrtke. Autorski doprinos kandidata je 85%. 5.3.2. Poslije izbora u zvanje izvanrednog profesora 6. Rad na znanstveno-istra~iva kim projektima i marketinakim projektima u praksi Doc. dr. sc. Neven `eri je do danas aktivno sudjelovao, u svojstvu istra~iva a-suradnika, na sljedeim znanstveno-istra~iva kim projektima, i to: Studija razvoja nauti kog turizma Republike Hrvatske 2005-2015., Hrvatski hidrografski institut Split, Split velja a 2006. godine, vanjski suradnik na projektu za Vladu RH; Turizam kao katalizator integriranja Jadranskog prostora, nositelj prof. dr. sc. Lidija Petri, od prosinca 2006. godine, suradnik na projektu za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske. Pored toga, bio je voditeljem viae ekoloako-marketinakih projekata Ekoloako zaatitne sekcije Kluba za aportski ribolov Split, koje je voditelj, a u razdoblju 2003 2010. godina. Svrha ovih projekata je marketinaka promocija osobitih turisti kih resursa Republike Hrvatske na prostoru pomorskog dobra. Doc. dr. sc. Neven `eri je autor i voditelj viae marketinakih projekata osmialjavanja, razvoja i upravljanja novim proizvodima i uslugama. Najzna ajniji projekt Kamena svjetla  revitalizacija napuatenih svjetioni arskih zgrada, njegovo je autorsko djelo, predstavljeno i u objavljenoj knjizi Kamena Svjetla. Od ostalih marketinakih projekta koje je osmislio i proveo zna ajniji su: Projekt razvoja i upravljanja novim proizvodom  Orada 420 fast roller, Eltop d.o.o. Split (proizvodnja pneumatskih amaca Orada ), 1999-2001. godine. Projekt razvoja i upravljanja novim proizvodom - ANC 470 speed racer, Diokom d.d. Split (proizvodnja pneumatskih amaca ANC), 2002-2004. godine. Projekt rebrandinga - RIS Marine  Koturi (proizvodnja pneumatskih amaca RIS Marine  Leader, Koturi d.o.o. Zagreb), 2006 2008. godine i dr. Mr ara 2009., zajedni ki ekoloaki projekt udruge graana K`R Split i EKO sekcije studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu. EKO Lastovo  park prirode, 2010. Udruga graana K`R Split i EKO sekcija studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu. Kandidat je trenutno voditelj sljedeih marketinakih projekata: Bredniranje Rivijere Gradac Promocija Jadranskih svjetionika produkcijom autorizirane tv emisije (marketing IT u kulturi), Medijska Osobnost d.o.o. Split (tv emisija Auto Moto Nautic Vision); Adriatic nautic.com Croatia travel tube EKO Lastovo  park prirode, Udruga graana K`R Split i EKO sekcija studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu. 7. Sudjelovanje na znanstvenim skupovima Neven `eri je u svojstvu autora radova koje je prezentirao sudjelovao na sljedeim znanstvenim skupovima: 17.th Kongres CROMAR-a Hrvatske: State marketing  Croatian state marketing Pula, Hrvatska, XI 2001. 44.th ELMAR International Symposium Electronics in Marine, Zadar, Hrvatska, VI 2002. First European Yacht tourism congress Rogoznica, Hrvatska, V 2002. 5.th International Conference Enterprise in Transition, Tu epi, Hrvatska, V 2003. 18.th Kongres CROMAR-a Hrvatske: The role of marketing in development of Croatian economy Infrastructure, Split, Hrvatska, X 2003. 6.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska XI 2005. 7.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska XI 2006. 2.th International Conference in Canadian studies, Rab, Hrvatska V 2007. 7.th International conference Enterprise in Transition, Bol, Bra , Hrvatska, V 2007. 20.th Kongres CROMAR-a Hrvatske: Marketing in the knowledge society and contemporary business reality, Rijeka, Hrvatska, X 2007. 8.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska, XI 2007. Meunarodni znanstveni skup: Poslovna logistika u suvremenom menad~mentu, Osijek, Hrvatska, XI 2008. 9.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska, XI 2008. The International Tourism Research Conference Sustainable Tourism Development, Stockholm, `vedska XI 2008. 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar, Hrvatska VI 2009. 3rd Marketing Theory challenge in transitional societies, Maribor, Slovenia, IX 2009. 10.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska, XI 2009. 2nd Croatian Congress on rural tourism with international participation, Mali Loainj, Hrvatska, IV 2010. 6th Interdisciplinary Management Research, Osijek  Pore , V 2010. 3rd International conference in Canadian studies, Zagreb, Hrvatska V 2010. 2nd International Conference Vallis Aurea, Po~ega Croatia, IX 2010. ABSR Conference, Olbia Sardinia, Italija IX 2010. 11.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska XI 2010. 1st International conference on marine and maritime affairs, Plymouth, UK , IV 2011. 8th International conference Economic integrations competition and cooperation, Opatija, Hrvatska IV 2011. 8th International conference for marketing, management, finance, ecc. Faculty of Economics and Business University of Zagreb, Dubrovnik, Hrvatska, IV 2011. 3rd International Cruise Conference: Cruise & society  the other side of growth Dubrovnik, Hrvatska, V 2011. 22nd CROMAR Congress: Marketing challenges in new economy, Pula, Hrvatska, X 2011. 9.th International conference Challenges of Europe: growth and competitiveness, Bol, Bra , Hrvatska, V 2011. 1.st REDETE: Researching Economic Development and Entrepreneurship in Transition Economies, University of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina, X 2011. 12.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska XI 2011. 1.st.RT-SEE-2012 Tourism Human resources development, Jahorina, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, III 2012. 3.rd International Conference Vallis Aurea, DAAAM international Vienna, Austria, Po~ega, Hrvatska, X 2012. 2.nd. REDETE: Researching Economic Development and Entrepreneurship in Transition Economies, University of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina, X 2012. 13.th. Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska XI 2012. 10.th International conference Challenges of Europe: growth and competitiveness, Split, Hrvatska, V 2013. 14.th Paneuropean shipping conference, Split, Hrvatska, XI 2013. 6.th. International Conference on Information Tecnology Cloud Computing, Jordan, V 2013. 1.st. International scientific and professional Conference Fedor Rocco marketing & communications Zagreb, Hrvatska, XII 2013. 1.sts International scientific forum ISF 2013., Tirana, Albania, XII 2013. III REDETE: Researching Economic Development and Entrepreneurship in Transition Economies, University of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina, IV 2014. MakeLearn 2014: Human Capital without Borders Knowledge and Learning for Quality of Life, International conference, Portoro~, Slovenia, VI 2014. Iz prethodnog je vidljivo, da je jedna od zna ajnijih znanstvenih aktivnosti kandidata aktivno sudjelovanje na znanstvenim skupovima i to poglavito meunarodnog zna aja. Ukupno 176 priopenja je kandidat odr~ao prije, a 13 nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesoradocenta. Napomena: dio radova izlo~enih na meunarodnim znanstvenim skupovima je sukladno mialjenju i sugestijama recenzenata predlo~en i objavljen u asopisima ili objavljen kao poglavlje u knjizi, te su i navedeni u toj kategoriji radova Izvjeaa. 8. Znanstvena druatva Neven `eri je lan Regionalne udruge za marketing CROMAR-Split., te je 2009. potpisao pristupnicu za lana EMAC-a (European Marketing Academy). 9. lanstvo u organizacijskom odboru znanstvenog skupa Kandidat je bio lanom organizacijskog odbora znanstvenog skupa, te u tom statusu aktivno sudjelovao u organizaciji i radu: 8. Paneuropean shipping conference, Split, studeni 2007. godine, 9. Paneuropean shipping conference, Split, studeni 2008. godine, 10. Paneuropean shipping conference, Split, studeni 2009. godine, 11. Paneuropean shipping conference, Split, studeni 2010. godine,. 10. Znanstvena usavraavanja i gostujua predavanja u inozemstvu U travnju 2005. odr~ao je seminar i predavanje Marketinaki menad~ment u poslovnoj praksi, u Federaciji Bosne i Hercegovine, Livno, za direktore dr~avnih poduzea. Kandidat je u kontekstu znanstvenog usavraavanja gostovao kao predava  u inozemstvu, u okviru programa Erasmus, a pod pokroviteljstvom Sveu iliata u Splitu, u o~ujku 2009. godine, te odr~avao nastavu (radionice i predavanje) na Fachhochschulle Joanneum u Grazu Department of International Management, Austria, te u listopadu 2010. na Alpen Adria Universitat u Klagenfurtu, Austria.. 11. Recenzije Doc.dr.sc. Neven `eri je bio recenzentom u postupku vrednovanja i akreditacije jednog specijalisti kog diplomskog stru nog studija, imenovan od strane Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje Republike Hrvatske (o~ujak - lipanj 2009. godine); Recenzent je Priru nika za nastavnike/voditelje vje~beni kih tvrtki, Agencije za strukovno obrazovanje, resornog ministarstva RH Zagreb (o~ujak 2009. godine); Recenzent knjige YXILON Mihajla Filipovia, ISBN 978-953-6634-17-0. Recenzent je knjige Biti Trener, mr.sc. Dajane Jaai, ISBN 978-953-57791-0-0 Recenzent je 2 znanstvena rada za Economic research asopis iz Pule: 12. Poglavlja u knjizi Doc. dr. sc. Neven `eri je autor poglavlja u knjizi: Vrijednost za potroaa e u dinami nom okru~enju, u redakciji Grbac, B. i Meler, M., Ekonomski fakultet u Rijeci 2008. ISBN 978-953-6148-73-8: poglavlje `eri N., Mihi M., Razmatranje i primjena teorije ponaaanja potroaa a s mikro i makro aspekta; (str.45-54) 13. Ostalo profDoc. dr. sc. Neven `eri kontinuirano odr~ava radionice i seminare za Agenciju za strukovno obrazovanje u skladu s Planom Stru nog usavraavanja nastavnika strukovnih predmeta resornog ministarstva RH: sije anj 2008. radionica i predavanje: Marketinaki program u funkciji unapreenja prodaje malih poduzea i trgova kih obrta, u trajanju 8 sati sije anj 2009. radionica i predavanje: Podatci, informacije i istra~ivanje tr~iata u poslovnoj praksi, u trajanju 7 sati Tijekom 2009. godine odr~avao je i radionice sa seminarima za direktore lanica Udruge malih obiteljskih hotela u RH ( Split  o~ujak 2009; Pula i Zagreb  travanj 2009) S uspjehom je zavraio Program obuke predava a o upravljanju pretpristupnim programima i projektima EU, u organizaciji Razbor d.o.o. Zagreb, Split, 17. 12.2008. Potvrda je u privitku. lan je predsjedniatva Hrvatsko  Austrijskog druatva u Splitu, gdje je zadu~en za marketinaku strategiju realizacije projekata u kulturi Meunarodna foto izlo~ba Jadranski svjetionici, te Carska jahta Franje Josipa. lan je i Nadzornog odbora Francuske Alijanse u Splitu, gdje je takoer povremeno anga~iran na podru ju marketinga u sklopu razli itih projekata u cilju airenja hrvatsko francuskog prijateljstva. 14. Zbirna ocjena znanstvene djelatnosti Do prijave na natje aj, osim magistarskog rada i doktorske disertacije, pristupnik je objavio 19 znanstvenih radova. Od objavljenih radova 8 je iz skupine a1, 11 iz skupine a2. 5 radova je objavio samostalno, a 14 u koautorstvu. Od zajedni kih radova 3 su rada sa magistrantima Ekonomskog fakulteta u Splitu, a jedan u suautorstvu sa studentom (diplomantom) Ekonomskog fakulteta u Splitu. Pored navedenih radova, doc. dr. sc. Neven `eri je objavio i 2 sveu iliana priru nika/skripte, (opsega 71 i 237 str., navedene u Prilogu III pod stru nim radovima broj 48 i 49), koji su objavljeni na web stranici Fakulteta, proaavai prethodno postupak recenzije, kao i vrednovanja stru nog povjerenstva na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Sagledavajui i ocjenjujui desetogodianju znanstvenu djelatnost kandidata, Povjerenstvo smatra da je dr. sc. Neven `eri zna ajno doprinio razvoju polja ekonomije, posebno znanstvenih disciplina istra~ivanja tr~iata, upravljanja proizvodom i markom, te oblikovanja marketinakih strategija, a koje su na Ekonomskom fakultetu Sveu iliata u Splitu svrstane u znanstvenu granu Ekonomika poduzetniatva. Argumente za takvo uvjerenje nalazimo u njegovim objavljenim znanstvenim radovima, njihovoj kvaliteti i obuhvatnosti, kontinuitetu djelovanja u istra~iva kim, znanstvenim i poslovnim projektima, od kojih su neki bili naru eni i od strane Vlade Republike Hrvatske (Studije razvoja nauti kog turizma RH), sudjelovanju u radu meunarodnih skupova, te boravcima u inozemstvu u svrhu znanstvenog usavraavanja i odr~avanja nastave. U njegovom znanstvenom djelovanju osobito je naglaaena usmjerenost i znati~elja prema aktualnim i nedovoljno istra~enim sferama aplikacije suvremenog marketinga u poslovnoj praksi. Znanstveni doprinos kandidata dr. sc. Nevena `eria ostvaren je u ekonomici poduzetniatva (i primijenjenom marketingu), gdje se mogu klasificirati svi njegovi znanstveni radovi, uklju ujui i izlaganja na znanstvenim skupovima. U okviru njegovog temeljnog podru ja izu avanja, a to je platforma: istra~ivanje tr~iata u cilju razvoj novih proizvoda, te upravljanje i komercijalizacija novih proizvoda i osmialjavanje marketinakih strategija, kandidat istra~uje i analizira problematiku nedovoljno obraenu u domaoj literaturi, posebice u empirijskim istra~ivanjima poslovne prakse. U svom znanstvenom radu bavi se istra~ivanjem kauzaliteta u toj domeni na tr~iatima zemalja u tranziciji, ato predstavlja va~an doprinos i u meunarodnim relacijama. Posebno se mo~e istaknuti: Istra~ivanje i provedba analize specifi nosti upravljanja proizvodom i markom na tr~iatima zemalja u tranziciji; Razvoj novih proizvoda i usluga, stvaranje novih marki i upravljanje markama male tranzicijske zemlje na globalnom tr~iatu, u cilju o uvanja nacionalnog identiteta; Istra~ivanje ponaaanja potra~nje na tr~iatima zemalja u tranziciji; Istra~ivanje i analiza zakonitosti suvremenih modela tr~ianih ponaaanja; Iznala~enje modela razrjeaenja kolizije strateakog i operativnog marketinakog menad~menta, te uvoenje i odreivanje novog pojma  operativni takti ki program; Inovativan pristup odreenju, marketinakoj valorizaciji i komercijalizaciji prirodnih kapitala Republike Hrvatske; Istra~ivanje novih uvida funkcije marketinga na mikro i makro razinama u nacionalnom gospodarstvu Republike Hrvatske; Osmialjavanje Build Primary Demand modela oblikovanja marketinake strategije; Prakticiranje viaesegmentnog pristupa, temeljenog na conjoint analizi u upravljanju proizvodom i uslugom; Kontinuirano istra~ivanje u cilju oblikovanja novih modela upravljanja proizvodima i uslugama (markama) u funkciji unapreenja komunikacije s ciljanim segmentima; Primijenjena istra~ivanja emitivnih turisti kih tr~iata u cilju osmialjavanja konkurentnih marketinakih strategija; Kontinuirano testiranje teorijskih spoznaja u poslovnoj praksi, provoenje eksperimenata u cilju novih znanstvenih spoznaja u podru ju razvoja novih proizvoda, upravljanja proizvodom i oblikovanja marketinakih strategija i strategija marketinakog menad~menta; Aplikacija marketinakog menad~menta modelima prilagoenima tr~ianim uvjetima zemalja u tranziciji i dr. Iskazan znanstveni doprinos svekolikih aktivnosti kandidata, te kontinuiran i prepoznatljiv na in njegovog djelovanja predstavljaju izvorna empirijska istra~ivanja u poslovnoj praksi u kojoj je i dalje prisutan, aktivno pratei studente Ekonomskog fakulteta u Splitu na stru noj praksi i u sklopu kolegija diplomskog studija Istra~iva ki rad. Kandidat je u razdoblju od 2003. godine do danas bio mentorom na 122 diplomska rada, i 22 zavrana rada. Interaktivnost pristupa u kome kandidat u kontinuitetu proteklih deset godina sudjeluje u istra~ivanju tr~iata u cilju osmialjavanja i razvoja novih proizvoda i usluga, te oblikovanju strategija za njihovo pozicioniranje i upravljanje, inspirativna su platforma, ato se o ituje u njegovoj ukupnoj znanstvenoj aktivnosti. Potrebno je istaknuti da kandidat najveim dijelom samostalno postavlja i razrauje probleme, te kreira vlastite, esto originalne mjerne instrumente prilagoene konkretnoj poslovnoj situaciji u praksi. Znanstvena aplikacija marketinakoj menad~menta, kojim se podru jem u Republici Hrvatskoj bavi tek manji broj znanstvenika rezultirala je i gostujuim predavanjima u inozemstvu, koja, takoer, pridonose znanstvenoj nadogradnji kandidata. Polazei od egzaktnih, na tr~iatu uo enih, problema, dr. sc. Neven `eri istra~uje iste znanstvenom metodologijom, interpretira rezultate u airem kontekstu, te na temelju analiza koje samostalno provodi nudi smjernice u osmialjavanju novih proizvoda, kreiranju novih tr~ianih marki, te sugerira modele upravljanja istima tijekom komercijalizacije podupirui ih inoviranim marketinakim strategijama prilagoenima gospodarstvu zemalja u tranziciji. Kandidat te~i razvoju i stvaranju nacionalnih marki Republike Hrvatske koje e prilagoenim varijablama marketinakog spleta osigurati konkurentnost i potra~nju na globalnom tr~iatu. Vrijedna nacionalna turisti ka marka Kamena Svjetla  turizam na jadranskim svjetionicima, jedan je od rezultata viaegodianjeg znanstvenog rada kandidata u marketingu, predstavljen i u njegovoj istoimenoj knjizi. Analiza dosadaanje znanstvene djelatnosti kandidata upuuje na to da je nesporno rije  o kvalitetnom i u praksi potvrenom istra~iva u i znanstveniku, koga u radu odlikuje sistemati nost, sveobuhvatnost, jasnoa i razumljivost, neovisno o slo~enosti izu avane problematike i razini na kojoj istu prezentira. Dr. sc. Neven `eri vrsno poznaje i primjenjuje znanstveno-istra~iva ku metodologiju, kvantitativnu i kvalitativnu, na podru ju marketinake problematike. Uvidom u radove relevantne za njegov izbor u zvanje viaeg znanstvenog suradnika jasno se vidi da kandidat, polazei od uo avanja i predstavljanja problema, postavljanja hipoteza i ciljeva istra~ivanja, odabire primjeren pristup i znanstveno-istra~iva ke metode kojima u istra~ivanju posti~e objektivnost, istinitost i znanstveno utemeljene rezultate. Prou avanjem i pozivanjem na teorijske spoznaje i prethodna istra~ivanja relevantnih inozemnih i domaih znanstvenika na podru jima koje istra~uje, kandidat dokazuje da redovito prati, i u svom radu koristi, aktualnu domau i inozemnu znanstvenu i stru nu literaturu. Na temelju svega iznijetog realno je o ekivati nove znanstvene doprinose kandidata na podru ju razvoja novih proizvoda i usluga, upravljanja i komercijalizacije njima, osmialjavanja prilagoenih marketinakih strategija i svekolike primjene marketinakog menad~menta u poslovnoj praksi. Zaklju na ocjena znanstvene djelatnosti Uzimajui u obzir ukupnu znanstvenu djelatnost kandidata, Stru no povjerenstvo zaklju uje da je doc. dr. sc. Neven `eri u potpunosti kvalificiran za izbor u znanstveno zvanje viaeg znanstvenog suradnika u podru ju druatvenih znanosti, polju ekonomije za koje se bira, a u skladu sa svim relevantnim zakonskim aktima i odredbama Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05). III. NASTAVNA DJELATNOST 1. Preddiplomska, dodiplomska, diplomska i poslijediplomska nastava Neven `eri je u razdoblju 2001/2002. godine bio anga~iran kao vanjski suradnik - nositelj i predava  kolegija Marketing maloga poduzetniatva na stru nom studiju ekonomije Veleu iliata u Splitu. Za isti kolegij je napisao i skriptu (cca 100 stranica). Od 2002. anga~iran je i u nastavi na Ekonomskom fakultetu u Splitu, prvo kao vanjski suradnik, od 2005 2008. u kumulativnom radnom odnosu (50%), a od jeseni 2008. u punom radnom odnosu (100%). Danas je zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Splitu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Za vrijeme dosadaanjeg rada na Ekonomskom fakultetu u Splitu samostalno je izvodio nastavu od prosje no 450 norma sati godianje tijekom akolskih godina 2005/2006; 2006/2007; 2007/2008 i 2008/2009. Rezultati anonimne ankete koju provodi Sveu iliate u Splitu za kolegije kojih je nositelj iskazuju prosje ne ocjene iznad 4,00 (od 4,20 do 4,70). Na Ekonomskom fakultetu u Splitu ranije je bio nositelj kolegija Razvoj i dizajn proizvoda, te sunositelj kolegija Strategija marketinga na diplomskom studiju, te kolegija Marketing trgova kog poduzea, Poslovni marketing, Tr~iano poslovanje malog poduzea i Upravljanje markom na stru nom studiju. Danas je nositelj sljedeih kolegija: Istra~ivanje tr~iata, dodiplomski studij Poslovne ekonomije, 3. godina Upravljanje proizvodom, dodiplomski studij Poslovne ekonomije, 3. godina Strategije marketinga, dodiplomski studij Poslovne ekonomije, 3. godina Marketing destinacije, dodiplomski studij Turizam, 3. godina Istra~ivanje tr~iata u turizmu, diplomski studij Turizam, 1. godina Strategije marketinga u turizmu, diplomski studij Turizam, 1. godina Pored toga sunositelj je kolegija Radionica 2 (Benchmarking) na dodiplomskom studiju Poslovne ekonomije, 2. godina. Doc. dr. sc. Neven `eri je uveo 4 nova kolegija s novim sadr~ajem i inoviranim nastavnim metodama, a uz odobrenje nadle~nog stru nog tijela visokog u iliata: Upravljanje proizvodom, dodiplomski studij Poslovne ekonomije, Marketing destinacije, dodiplomski studij Turizam, Strategije marketinga u turizmu, diplomski studij Turizam, Istra~ivanje tr~iata u turizmu, diplomski studij Turizam. Odgovornim pristupom nastavnom radu, doc. dr. sc. Neven `eri uspostavio je primjerene odnose sa studentima i kolegama s mati nog i drugih fakulteta u RH, te iskazuje korektnost i susretljivost, te visoke pedagoake sposobnosti, metodi nost i sistemati nost u prenoaenju znanja na studente. `toviae, aktivno je anga~iran u zapoaljavanju i samozapoaljavanju diplomiranih studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu. Tijekom njegovog dosadaanjeg rada u obrazovanju nije bilo nikakvih primjedbi na rad, a studenti njegov odnos prema njima redovito ocjenjuju iznimno visokim ocjenama. Mentorstvo diplomanata Pod mentorstvom kandidata izraena su 16422 diplomska rada (od ega prije prethodnog izbora u zvanje 12237) na sveu ilianom i stru nom studiju, te 166 22 zavrana rada (od ega prije prethodnog izbora u zvanje 22). Pored toga, od prethodnog izbora u zvanje pod mentorstvom kandidata su izraena i 32 diplomska rada magistara struke U koautorstvu sa studentima, kojima je bio mentor u izradi zavranog rada objavio je dva znanstvena rada: Marketing i upravljanje okoliaem, rad objavljen u asopisu za tehniku zaatite okoliaa, Gospodarstvo i Okolia, studeni 2009., godina XVII, broj 100, UDK 628:504, ISSN 1330 1152 (str.467-473) (suautor s polaznicom diplomskog studija Marketing EF u Splitu V. `i~gori); Rizici neuravnote~enog razvoja elemenata marketing spleta  poslovni slu aj: ste aj tvrtke Wonder trade, pregledni rad Review for law and economics, Law faculty of Mostar, ISSN 1512-6706, University in Mostar, No.1-2/2009. (Koautor s polaznikom diplomskog studija Marketing EF u Splitu D. Petri evi). Rad je recenziran i prihvaen za objavljivanje  potvrda prof. dr. sc. Halid Konjhod~i, glavni urednik, prilo~ena u prilogu ovom izvjeau. Pod mentorstvom doc. dr. sc. Nevena `eria diplomske radove su izraivali studenti smjera Marketing, Poslovni marketing i Menad~ment malog poduzea. Pored toga, pristupnik je bio mentorom na viae od 300 seminarskih radova, te voditeljem stru ne prakse za viae od pedeset studenata. Dodatno je bio lanom povjerenstva za obranu viae od 100 diplomskih radova. 2. Ud~beni ka literatura (autorstvo skripata, ud~benika i ostalih nastavnih pomagala) U svom dosadaanjem nastavnom djelovanju Neven `eri je autor viae skripti, od kojih su dvije i recenzirane kao skripte/web priru nici. Iste su se koristile u nastavi kao osnovna i dopunska literatura i to: Marketing maloga poduzetniatva, za istoimeni kolegij, Veleu iliate u Splitu, 2001. godine (100 stranica gusti prored); Tr~iano poslovanje maloga poduzea, za istoimeni kolegij, Ekonomski fakultet u Splitu 2009. godine (71 stranica gusti prored) ISBN: 978-953-281-021-9; Razvoj i dizajn proizvoda i upravljanje markom, Ekonomski fakultet u Splitu 2009. godine. Skripta djelomi no ili u cijelosti pokriva materiju sljedeih kolegija: Razvoj i dizajn proizvoda (stari diplomski studij Poslovni marketing 3. godina), Upravljanje markom (stari stru ni studij Poslovni marketing 2. godina), Upravljanje proizvodom (dodiplomski studij Poslovna ekonomija 3. godina), Strategije marketinga u turizmu (diplomski studij Turizam 1. godina) (237 stranica gusti prored) ISBN: 978-953-281-022-6. Pored toga, u svom nastavnom radu, kao interno nastavno pomagalo, kandidat redovito priprema i studentima distribuira aktualan nastavni materijal, vezan za konkretne poslovne slu ajeve u tr~ianom okru~enju, ime dopunjuje i pojaanjava odreene nastavne cjeline. 3. Sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu i obranu magistarskih radova i doktorske disertacije te mentorstvo asistenata Od posljednjeg izbora do danas pristupnik je bio lanom povjerenstava za ocjenu i obranu desetak magistarskih radova na stru nom/specijalisti kom studiju Marketing na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Trenutno je mentor na tri magistarska rada, te je u statusu potencijalnog mentora za dvoje polaznika doktorskog studija Ekonomskog fakulteta u Splitu. Kandidat je objavio 3 znanstvena rada u koautorstvu s magistrantima Ekonomskog fakulteta u Splitu: Bussines intelligence u funkciji upravljanja nabavnim lancem, conference paper, Poslovna logistika u suvremenom menad~mentu, meunarodni znanstveni skup, Osijek, studeni 2008., ISBN 978-953-253-052-0 (suautor s mr. Ante Lueti) Business intelligence  platform for judging evaluation of risk associated with acceptance of international projects, - 9th Paneuropean shipping conference 20./21. November 2008. Conference proceedings, ISSN 1847-0106 (suautor s mr. Ante Lueti) Identity of national heritage in function of specialised tourist offer of Croatia, 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar 21-24 June 2009, Conference proceedings(suautor s mr. Jasminka Talijan i). Neven `eri je od akolske godine 2005/2006. mentor mr. sc. M. Pepuru, asistentu na Katedri za marketing, s kojim blisko surauje, te prati i evaluira njegov znanstveni i nastavni rad, usavraavanje i dovraenje doktorske disertacije. 4. Zbirna ocjena nastavne djelatnosti Stru no povjerenstvo smatra da je kandidat u svom dosadaanjem nastavnom djelovanju postigao zapa~ene rezultate, koji se iskazuju u: Kontinuiranom sudjelovanju u nastavnom procesu od 2001. godine, pri emu je u akolskim godinama 2005/2006., 2006/2007., 2007/2008. i 2008/2009. odr~ao viae od 400 norma sati godianje; Izradi nastavnih materijala, skripti, odnosno priru nika; Uspostavljanju korektnog odnosa sa studentima, suradnicima i kolegama ato se kontinuirano potvruje i u institucijskom istra~ivanju kvalitete rada kandidata ( ankete Sveu iliata u Splitu, koji su rezultati prikazani u Prilogu V. ovom izvjeau); Osobito produktivnom i uspjeanom radu u svojstvu mentora na svim razinama; Uvoenju novih i inoviranih kolegija, inovativnih nastavnih metoda na dodiplomskom i diplomskom studiju; Objavljivanju radova sa studentima diplomskog studija, te s magistrantima; Sudjelovanju u povjerenstvima za ocjenu i obranu magistarskih radova, mentorstvu doktorandima, kao i mentorstva asistentu na katedri. Naglaaavamo da se, kao i u znanstvenom radu, sistemati nost, ustrajnost i odlu nost kandidata jednako tako izra~ava i u nastavnom radu, kako u organizaciji i provoenju predavanja i vje~bi, tako i u svim drugim oblicima rada i kontaktima sa studentima (diplomski i zavrani radovi, seminarski radovi, stru na praksa, ispiti, konzultacije itd.). Osobito se mo~e istaknuti razumljivost u izlaganju kompleksne problematike, kao i poticanje studenata na kreativnost, te izra~avanje vlastitih stavova i prosudbi u obradi brojnih aktualnih poslovnih slu ajeva na vje~bama i seminarima. Kandidat se iskazuje i u pomaganju diplomiranim studentima u nala~enju zaposlenja, te prilikom samozapoaljavanja kada pokreu vlastite poduzetni ke projekte. Uva~avajui sve navedeno i vodei ra una, uz ostale zakonske akte, i o Odluci o nu~nim uvjetima za ocjenu nastavne i stru ne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/06), Stru no povjerenstvo zaklju uje da doc. dr. sc. Neven `eri u potpunosti ispunjava znanstvene i pedagoake uvjete da nakon izbora u znanstveno zvanje viaeg znanstvenog suradnika, bude izabran u zvanje izvanrednog profesora za granu Ekonomika poduzetniatva. IV. STRU NA DJELATNOST Neven `eri je autor dvije stru no popularne knjige, navedene u Prilogu III pod rednim brojevima 33 i 40. Recenzenti jedne knjige su akademik Nenad Cambi i prof. dr. sc. Ivo `imunovi, a druge knjige dr. sc. Milan Hod~i. Pored toga, kandidat je autor poglavlja u knjizi Bra ki zbornik br. 22, izdanju povodom 75. obljetnice ~ivota akademika Petra `imunovia, navedeno u Prilogu III pod rednim brojem 45, zajedno sa ostalim odabranim stru nim radovima kandidata. Neven `eri znanstvene spoznaje kontinuirano primjenjuje i dokazuje na konkretnim problemima, poslovnim slu ajevima u praksi u kojoj je i danas anga~iran kao stru ni konzultant i savjetnik, na podru ju istra~ivanja tr~iata, upravljanja proizvodom i uslugom, oblikovanju marketinakih strategija. Na temelju spoznatih rezultata istra~ivanja redovito predla~e aplikativne smjernice u domeni razmatrane problematike. Dio njegovog stru nog rada predstavljaju i autorske nastavne skripte koje se koriste kao dopunska literatura u dodiplomskoj i diplomskoj nastavi. Tijekom svog dosadaanjeg rada, Neven `eri je aktivno sudjelovao i u sekundarnim aktivnostima fakulteta, poglavito onima vezanima za suradnju sa gospodarskim subjektima, te kao voditelj i mentor stru ne prakse za pedesetak studenata. U okviru stru ne djelatnosti kandidata potrebno je spomenuti i njegovo kontinuirano aktivno sudjelovanje na seminarima-radionicama Agencije za strukovno obrazovanje u skladu s Planom Stru nog usavraavanja nastavnika strukovnih predmeta Ekonomskih akola u RH, te viae odr~anih seminara - radionica za Udrugu malih obiteljskih hotela, namijenjenih menad~erima malih obiteljskih hotela u RH ( u Splitu, Puli i Zagrebu) u organizaciji Udruge malih obiteljskih hotela, Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetniatvo i HGK. U periodu 2004./2005. godine Neven `eri je kao vanjski suradnik sudjelovao na izradi Studije razvoja nauti kog turizma RH 2005.-2015. Hrvatskog hidrografskog instituta za Vladu Republike Hrvatske. Suradnik je i na projektu Turizam kao katalizator integriranja Jadranskog prostora 2006./2009. nositeljice prof. dr. sc. Lidije Petri. Pored toga iskazao se u poslovnoj praksi kao autor i voditelj viae poslovnih projekata osmialjavanja, razvoja i komercijalizacije novih proizvoda i usluga, meu kojima posebno treba istaknuti projekt Kamena svjetla  turisti ka valorizacija jadranskih svjetionika koji je osmislio i uspjeano komercijalizirao za tvrtku Plovput d.o.o. Split. Projektom Kamena svjetla kandidat se iskazao kao stru an marketer na podru ju stvaranja inovativne usluge i nacionalne turisti ke marke, te njenom pozicioniranju na globalnom turisti kom tr~iatu. U okviru stru ne djelatnosti kandidata potrebno je spomenuti i njegovo aktivno sudjelovanje na razli itim seminarima namijenjenim gospodarstvenicima (Seminar za male poduzetnike, korisnike namjenskih kredita, podru je Marketing maloga poduzetniatva, Split, 2001., u organizaciji Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetniatvo i HBOR; Seminar Poslovnog upravljanja za gospodarstvenike Hercegbosanske ~upanije, podru je Marketinaki menad~ment, u organizaciji Hypo Alpe Adria Bank BiH, Livno 2005. i dr.) Uspjeano je zavraio Program obuke predava a o upravljanju pretpristupnim programima i projektima EU, u organizaciji Razbora d.o.o. Zagreb, Split tijekom 2008. godine. Zbirna ocjena stru ne djelatnosti Temeljem prethodno iznesenih injenica Stru no povjerenstvo zaklju uje da je kandidat aktivan i u stru nom radu. Neven `eri u svojim radovima i projektima u praksi znanstvene spoznaje i dostignua primjenjuje na konkretnim problemima, dajui pri tome odgovarajue aplikativne i aire iskoristive smjernice ato je rezultiralo i odreenim prakti nim operativnim modelima. Predstavnicima gospodarskih subjekata kontinuirano uspjeano prenosi znanja iz podru ja istra~ivanje tr~iata, upravljanje proizvodom i uslugom, te strategija marketinga ime doprinosi postavljenim zadacima nacionalne politike gospodarskoga razvoja Republike Hrvatske. V. ZAKLJU AK, MI`LJENJE I PRIJEDLOG STRU NOG POVJERENSTVA Na temelju izvraene analize i ocjene znanstvene, nastavne i stru ne djelatnosti dr. sc. Nevena `eria, docenta Ekonomskog fakulteta Sveu iliata u Splitu, Stru no povjerenstvo utvruje da pristupnik ispunjava uvjete za izbor u natje ajem raspisano znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za podru je druatvenih znanosti, polje ekonomija, granu Ekonomika poduzetniatva i to: 1) Uvjete sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 105/04 i 174/04) i Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05) Ima stupanj doktora ekonomskih znanosti i upisan je u Upisnik znanstvenika pod rednim brojem 284496; Do prosinca 2009. godine (kada je pisano ovo izvjeae) navraio je 3 godine i 8 mjeseci rada u znanstveno - nastavnom zvanju docent; Objavio je samostalno ili u koautorstvu 8 znanstvenih radova iz kategorije (a1) i to: Autor je 1 znanstvenog rada objavljenog u meunarodno priznatom asopisu. Kronoloaki popis radova pod rednim brojem: 4 iz Priloga III. Autor je 7 znanstvenih radova objavljenih u zbornicima radova s meunarodnih znanstvenih skupova. Kronoloaki popis radova pod rednim brojevima: 1, 2, 3, 5, 6, 7, i 8 iz Priloga III; Objavio je samostalno ili u koautorstvu 11 znanstvenih radova iz kategorije (a2). Pored toga autor je i: 2 recenzirana sveu iliana web priru nika/skripte (objavljena na web stranici Fakulteta), navedena u Prilogu III pod rednim brojevima 48 i 49.. 2 poglavlja u knjizi. navedena u Prilogu III pod rednim brojevima 16 i 45. Nakon sveukupnog vrednovanja pristupnik ima 11 radova iz kategorije (a2) i 8 radova iz kategorije (a1), ato je ukupno 19 radova u odnosu na potrebnih 14 prema Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (vidjeti tablicu  prilog II.). Od 19 radova, njih 5 je objavio samostalno. Od ukupno 51 znanstvenog i stru nog rada prikazanih tabelarno u Prilogu I, 27 radova je objavljeno nakon izbora u zvanje znanstvenog suradnika - docenta. Ovi radovi, prije i nakon posljednjeg izbora, su utjecali i utje u na razvitak ekonomskih znanosti, a posebno grane Ekonomika poduzetniatva za koju se bira doc. dr. sc Neven `eri. Na temelju svega navedenog Stru no povjerenstvo zaklju uje da pristupnik, doc. dr. sc. Neven `eri ispunjava sve propisane uvjete za izbor u znanstveno zvanje viai znanstveni suradnik za podru je druatvenih znanosti, polje ekonomije, granu Ekonomika poduzetniatva sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 105/04 i 174/04) i Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN 84/05). 2) Uvjete sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 105/04 i 174/04) i Odluci o nu~nim uvjetima za ocjenu nastavne i stru ne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/06) 1. Ima pozitivno ocijenjene rezultate institucijskog istra~ivanja kvalitete svog nastavnog rada, koje je provelo visoko u iliate Ekonomski fakultet Split. 2. Kontinuirano ve 8 godina radi na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a u razdoblju od 2005. izvodi nastavu viae od 400 norma sati godianje. 3. Ispunjava pet (5) od aest (6) uvjeta iz Odluke o nu~nim uvjetima za ocjenu nastavne i stru ne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/06) i to: 3.1. Autor je dva sveu iliana web priru nika, pozitivno ocijenjena od strane dvaju recenzenata i stru nog povjerenstva, a koji slu~e kao osnovna nastavna literatura na dodiplomskom, odnosno preddiplomskom sveu ilianom studiju. 3.2. Uveo je novi sadr~aj, odnosno izradio nastavni plan i program za nove kolegije uz odobrenje nadle~nog stru nog tijela visokog u iliata, i to kako slijedi: Istra~ivanje i promocija na turisti kim tr~iatima, izborni kolegij na bivaem diplomskom studiju Turizam; Upravljanje proizvodom, obvezni kolegij na 3. godini dodiplomskog sveu ilianog studija Poslovna ekonomija, smjer Marketing Marketing destinacije, obvezni kolegij na 3. godini dodiplomskog sveu ilianog studija Turizam, smjer Marketing u turizmu i ugostiteljstvu, obvezni kolegij na 3. godini dodiplomskog sveu ilianog studija Turizam, smjer Istra~ivanje tr~iata u turizmu obvezni kolegij na 1. godini diplomskog sveu ilianog studija Turizam, smjer Strategije marketinga u turizmu izborni kolegij na 1. godini diplomskog sveu ilianog studija Turizam, smjer Sukladno uvoenju Bolonjskog procesa u visoko obrazovanje, u akolskoj godini 2005/2006. uveo je nove (Radionica 2 i Strategije marketinga) i inovirane sadr~aje (Istra~ivanje tr~iata) kolegija te nove prakti ne nastavne metode na dodiplomskom studiju Istra~ivanje tr~iata, obvezni kolegij; Strategije marketinga, obvezni kolegij na 3. godini dodiplomskog sveu ilianog studija Poslovna ekonomija, smjer Marketing, te izborni kolegij na 3. godini dodiplomskog sveu ilianog studija Poslovna ekonomija, smjer Menad~ment. Radionica 2 (Benchmarking), obvezni kolegij na 2. godini dodiplomskog sveu ilianog studija Poslovna ekonomija; 3.3. Kao autor je prezentirao devetnaest (19) radova na 17 meunarodnih znanstvenih skupova (u odnosu na dovoljnih 5 radova). U vremenu nakon posljednjeg izbora izlagao je svojih trinaest (13) radova na znanstvenim skupovima. 3.4. Pod njegovim mentorstvom izraena su 122 diplomska, te 22 zavrana rada (u odnosu na dovoljnih 7), od ega su dva rada u suautorstvu sa studentima objavljena. Kronoloaki popis radova pod brojem 10. i 50. iz Priloga III. 3.5. Dokazao se kao sposoban komentor na poslijediplomskom studiju ato dokazuje sa 3 objavljena rada u suautorstvu sa magistrantima koji su na EF u Splitu zavraili poslijediplomski studij. Kronoloaki popis radova pod brojem 7., 18., i 19. iz Priloga III. Temeljem prethodno navedenog Stru no povjerenstvo zaklju uje da doc. dr. sc. Neven `eri zadovoljava ope uvjete propisane u Odluci Rektorskog zbora visokih u iliata Republike Hrvatske o nu~nim uvjetima za ocjenu nastavne i stru ne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/06), te da od predlo~enih 6 uvjeta u cijelosti zadovoljava 5 uvjeta (dovoljan uvjet je 3). Polazei od iznijetog Povjerenstvo smatra da doc. dr. sc. Neven `eri po zavraenom izboru u viaeg znanstvenog suradnika, ispunjava sve propisane uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za podru je druatvenih znanosti, polje ekonomije, granu Ekonomika poduzetniatva sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 105/04 i 174/04) i Odluci o nu~nim uvjetima za ocjenu nastavne i stru ne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/06). S obzirom na sve navedeno Stru no povjerenstvo zaklju uje da doc. dr. sc. Neven `eri ispunjava sve propisane uvjete za izbor u znanstveno zvanje viaeg znanstvenog suradnika i za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za podru je druatvenih znanosti, znanstveno polje ekonomije, znanstvenu granu Ekonomika poduzetniatva, pa zato p r e d l a ~ e Fakultetskom vijeu Ekonomskog fakulteta Sveu iliata u Splitu da prihvati podneseno Izvjeae, utvrdi da pristupnik ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje viaeg znanstvenog suradnika, te predlo~i Mati nom odboru za podru je druatvenih znanosti  polje ekonomija da dr. sc. Nevena `eria izabere u znanstveno zvanje viaeg znanstvenog suradnika. Nadalje, Stru no povjerenstvo p r e d l a ~ e Fakultetskom vijeu Ekonomskog fakulteta Sveu iliata u Splitu da, nakon izvraenog izbora u znanstveno zvanje viaeg znanstvenog suradnika, izabere dr. sc. Nevena `eria u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za podru je druatvenih znanosti, znanstveno polje ekonomije, znanstvenu granu Ekonomika poduzetniatva. Stru no povjerenstvo:  Prof dr. sc. Marcel Meler Prof. dr. sc. Dejan Kru~i Prof. dr. sc. Jurica Pavi i Prof. dr. sc. Mirela Mihi PRILOG I. Tabelarni prikaz znanstvenih i stru nih radova doc. dr. sc. Nevena `eria Red. br.VRSTA RADAPrije posljednjeg izboraNakon posljednjeg izboraUkupno radova1.Knjige1122.Recenzirane skripte/priru nici-223.Poglavlja u knjizi-224. Znanstveni radovi objavljeni u meunarodno priznatim asopisima (a1)- 1 1 5.Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima radova s meunarodnih znanstvenih skupova (a1) 2  5  76.Znanstveni radovi objavljeni u asopisima i kategorizirani kao originalni znanstveni rad, pregledni rad ili prethodno priopenje (a2) 0 2 27. Znanstveni radovi objavljeni u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa (a2)3698. Rje nici, leksikoni, enciklopedije---9.Prikazi---10.Znanstvene studije-1111.Stru ni radovi1872512.Znanstveni radovi objavljeni u zbornicima sa~etaka s meunarodnih konferencija---Ukupno:242751 PRILOG II. Nu~ni i ispunjeni uvjeti za izbor u znanstveno zvanje viaeg znanstvenog suradnika za pristupnika doc.dr.sc. Nevena `eria Uvjeti za izbor u znanstveno zvanje Broj objavljenih radovaa1a1+a2Nu~ni uvjeti za izbor u zvanje viaeg znanstvenog suradnika614Ispunjeni uvjeti pristupnika 819 PRILOG III. Kronoloaki popis svih znanstvenih i stru nih radova Nevena `eria ZNANSTVENI RADOVI a1 PRIJE IZBORA U ZVANJE DOCENTA Disposal of waste water in ecologically sensitive environment of lighthouses, Conference proceedings 44th ELMAR, Zadar june, 2002. UDK 621.38/.39:656.61>(063) ISBN 953-7044-00-9. Importance of remodeling of marketing strategies for the market in the countries in transition - Conference proceedings 5th international conference Enterprise in Transition, svibanj 2003. godine, Split, Tu epi UDK 339 (063); ISBN 953-6024-49-7 ZNANSTVENI RADOVI a1 POSLIJE IZBORA U ZVANJE DOCENTA Ethics and social responsibility as weakness or strenght on the market in transition  Conference proceedings 7th international conference Enterprise in Transition, 24.-27. may 2007. Bol, Bra , ISSN 1846-2618, UDK 339 (063) (koautor s prof.dr.sc. Mirelom Mihi) Primjena BPD (Build Primary Demand) modela razvoja tr~iane strategije tranzicijskih tr~iata, rad objavljen u asopisu Ekonomska misao i praksa, Sveu iliate u Dubrovniku, Dubrovnik 2007., br. 1, UDK 33, ISSN 1330 - 1039 Modeling of the marketing strategy on tourism destination with a special ambience value, The International Tourism Research Conference Sustainable Tourism Development 25-27 November 2008, Conference proceedings, Stockholm 2009, ISBN: 978-91-633-4329-2(koautor s dr.sc. Tihomir Lukovi) Identity of national heritage in function of specialised tourist offer of Croatia, 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar 21-24 June 2009, Conference proceedings (koautor s magistranticom mr. Jasminka Talijan i) Management Skills that Require Improvement, 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope, Zadar 21-24 June 2009, Conference proceedings (koautor s dr.sc. Ljudevit Prani) The role of product management in the global crisis  case study in domestic appliance industry, 3rd Marketing Theory challenge in transitional societies 24th-25th of September 2009. Maribor, Slovenia, Conference proceedings ISBN 978-961-6354-95-0 (koautor s dr.sc. Peter Me~a) ZNANSTVENI RADOVI a2 PRIJE IZBORA U ZVANJE DOCENTA Publicitet i njegov potencijal u stvaranju povoljnog imid~a financijske institucije, pregledni rad objavljen u Zborniku radova Marketing dr~ave  Marketing hrvatske dr~ave, XVII. Kongresa CROMAR-a Hrvatske, Zagreb/Pula 2001. UDK 061:336:659.11. str.313-318 Global Marketing in preservation of natural resources in specialised segments of Tourism in Croatia, Conference proceedings First European yacht tourism congress Rogoznica, may 2002. godine ISBN 953-6921-03-0. Creating of market factors in shipping  Conference proceedings 6.th Paneuropean shipping conference 17./18. November 2005. ISBN 953-99491-3-0, str. 72-79 ZNANSTVENI RADOVI a2 POSLIJE IZBORA U ZVANJE DOCENTA Through differentiated marketing approach to the sustainable strategy of nautical tourism of the republic of Croatia - Conference proceedings 7.th Paneuropean shipping conference 16./17. November 2006. ISBN 953-99491-7-3 The importance of nautical tourism ports for the economy of the republic of Croatia- Conference proceedings 7.th Paneuropean shipping conference 16./17. November 2006. ISBN 953-99491-7-3 (koautor s dr.sc. Tihomir Lukovi) Razmatranje i primjena teorije ponaaanja potroaa a s mikro i makro aspekta, rad objavljen u Zborniku, XX. Kongres CROMAR-a Hrvatske  znanstveno-stru ni skup, listopad 2007. Rijeka, listopad 2007.UDK 658.8(063)(048) 339.138(063)(048), objavljen i kao poglavlje u knjizi Vrijednost za potroaa e u dinami nom okru~enju, u redakciji B.Grbac i M.Meler, Rijeka 2008. ISBN 978-953-6148-73-8 (koautor s prof.dr.sc. Mirelom Mihi) Behaviour of the Demand in the nautical market of the Republic of Croatia, Conference proceedings 8.th Paneuropean shipping conference 15./16. November 2007. ISSN 1847-0106 Bussines intelligence u funkciji upravljanja nabavnim lancem, conference paper, Poslovna logistika u suvremenom menad~mentu, meunarodni znanstveni skup, Osijek, studeni 2008., ISBN 978-953-253-052-0 (koautor s magistrantom mr. Ante Lueti) Business intelligence  platform for judging evaluation of risk associated with acceptance of international projects, Conference proceedings 9.th Paneuropean shipping conference 20./21. November 2008. ISSN 1847-0106 (koautor s magistrantom mr. Ante Lueti) Theoretic strategy bases of sustainable economic developement of Bosnia and Herzegovina, preliminary communications, Review for law and economics, Law faculty of Mostar, University in Mostar, ISSN 1512-6706, Godina 9., Br.1., Mostar 2008. (koautor s dr.sc. Tihomir Lukovi) Rizici neuravnote~enog razvoja elemenata marketing spleta  poslovni slu aj: ste aj tvrtke Wonder trade, pregledni rad Review for law and economics, Law faculty of Mostar, ISSN 1512-6706, University in Mostar, No.1-2/2009. (rad je recenziran i prihvaen za objavljivanje  potvrda prof.dr.sc. Halid Konjhod~i, glavni urednik, prilo~ena u prilogu IV ovom izvjeau. (Koautor sa studentom EF Split D. Petri eviem) STUDIJE Studija razvoja nauti kog turizma RH 2005.-2015., Hrvatski hidrografski institut Split, Split velja a 2006. godine, suradnik na projektu za Vladu RH IZBOR STRU NIH RADOVA PRIJE IZBORA U ZVANJE DOCENTA Mogunosti i perspektive marketinga u razvoju specijalizirane turisti ke ponude, EF Split 1987. nagraeni rad na natje aju studenata ekonomskih fakulteta Jugoslavije 1987. godine, Ekonomski fakultet Split Valorizacija i vrijednost prostora u druatvenom planiranju primorja, EF Split 1988. godine, diplomski rad, Ekonomski fakultet Split Marketing maloga poduzetniatva, skripta 100 stranica, interna publikacija za istoimeni kolegij, Veleu iliate Split 2001.godine. Korisnici, pomorske karte i navigacijske publikacije, koautorsko istra~ivanje i rad objavljen u asopisu Udruge pomorskih kapetana  Kapetanov glasnik, prosinac 2001., broj 3 ISSN 1332  9456. (koautor dr.sc. Josip Kasum), str. 34-40 U inci uklju ivanja zemalja razli itog stupnja razvijenosti u ekonomske integracije, EF Split 2002. godine, magistarski rad, Ekonomski fakultet Split Marine u funkciji aktiviranja ukupnih jadranskih nauti kih koridora, rad objavljen u asopisu Udruge pomorskih kapetana  Kapetanov glasnik, svibanj 2002., broj 4 ISSN 1332-9456, str. 14-18 Transport nafte Jadranom - Kako slabosti projekta Dru~ba Adria pretvoriti u mogunosti, rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, svibanj/lipanj 2003., broj 125-126 UDK 628.1., ISSN 1330-321X, str. 4-5 Tr~iano poslovanje maloga poduzea, skripta 70 stranica, interna publikacija za istoimeni kolegij, Ekonomski fakultet Split 2002. godine Plavi Jadran i crna nafta, rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, rujan 2003., broj 129 UDK 628.1., ISSN 1330-321X , str. 50-51 Ekoloaki turisti ki projekt Kamena Svjetla  uvari lanterni povijesnih vrijednosti, rad objavljen u asopisu Jadranska Meteorologija, stru no  znanstveni asopis iz pomorske meteorologije i ekologije, godina 2003., broj XLVIII, UDK 551.5:656.6:502, ISSN 1331 2979, str. 74-79 Druga strana ekonomske medalje, rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, prosinac 2003., broj 132 UDK 628.1, ISSN 1330-321X, str. 42-43 Dru~ba Adria, rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, velja a 2004., broj 134 UDK 628.1., ISSN 1330-321X, str. 4-5 Kamena svjetla, pri e i legende o jadranskim svjetionicima, o mjestima na kojima su izgraeni i o njihovom podmorju, knjiga (recenzenti akademik Nenad Cami i prof.dr.sc. Ivo `imunovi), Marjan Tisak d.o.o. Split, travanj 2004. godine, UDK 627.715(497.5)(262.3) ISBN 953-214-135-9 Prirodni kapital, rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, svibanj 2004., broj 137 UDK 628.1., ISSN 1330-321X, str. 35-37 Drugo mialjenje: Selektivna zaatita mora i podmorja Jadrana rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, srpanj / kolovoz 2004., broj 139 - 140 UDK 628.1., ISSN 1330-321X, str. 19-23 Kamena svjetla  turizam na svjetionicima rad objavljen u asopisu Gospodarstvo i okolia, stru ni asopis za tehniku zaatite okoliaa, velja a 2005., godina XIII, broj 72, UDK 628:504, ISSN 1330 1152, str 42-47 Oblikovanje i odabir strategija marketinakog menad~menta, EF Split, lipanj 2005. godine, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Split Prakti na rjeaenja zbrinjavanja otpadnih higijenskih voda na jadranskim svjetionicima, rad objavljen u asopisu Gospodarstvo i okolia, stru ni asopis za tehniku zaatite okoliaa, studeni 2005., godina XIII, broj 76, UDK 628:504, ISSN 1330 1152, str. 594-599 Objekti pomorske signalizacije i svjetioni arska slu~ba u Republici Hrvatskoj, rad objavljen u asopisu Jadranska Meteorologija, stru no  znanstveni asopis iz pomorske meteorologije i ekologije, godina 2005., UDK 551.5:656.6:502, ISSN 1331 2979, str.48-53 IZBOR STRU NIH RADOVA POSLIJE IZBORA U ZVANJE DOCENTA Biserna ogrlica - Pu inski otoci srednjeg Jadrana, knjiga (recenzent dr.sc. Milan Hod~i), Marjan Tisak d.o.o. 2006. godina, UDK 821.163.42-992 ISBN 953-214-367-X Nauti ki turizam, rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, listopad 2006., broj 166 UDK 628.1., ISSN 1330-321X, str. 45-47 Nauti ki turizam II, rad objavljen u asopisu Hrvatska Vodoprivreda, studeni 2006., broj 167 UDK 628.1., ISSN 1330-321X, str. 45-47 Otok Svetac  carstvo tajnovite proalosti, rad objavljen u asopisu Jadranska Meteorologija, stru no  znanstveni asopis iz pomorske meteorologije i ekologije, godina 2006., UDK 551.5:656.6:502, ISSN 1331 2979, str. 47-50 Razvoj i dizajn proizvoda, skripta 177 stranica, interna publikacija za istoimeni kolegij, Ekonomski fakultet Split 2007. godine Podmorje otoka Bra a, poglavlje u knjizi Bra ki zbornik br. 22, izdanje povodom 75. obljetnice ~ivota akad. Petra `imunovia, Naklada Boakovi Split, listopad 2007. godine, ISBN 978-953-263-045-9 Upravljanje markom, skripta 58 stranica, interna publikacija za istoimeni kolegij stru nog studija, Ekonomski fakultet Split 2007. godina Realizacija II Faze slo~enog investicijskog projekta Kamena Svjetla  sanacija i revitalizacija svjetioni arskih zgrada bez ljudske posade, rad objavljen u stru nom asopisu za tehniku zaatite okoliaa, Gospodarstvo i Okolia, o~ujak 2008., godina XVI, broj 90, UDK 628:504, ISSN 1330 1152, str. 3-9 Tr~iano poslovanje malog poduzea, recenzirana skripta/sveu iliani priru nik (recenzenti prof.dr.sc. Marin Buble i prof.dr.sc. }elimir Dul i), ( 71 str. gusti prored, bez ilustracija), ISBN: 978-953-281-021-9 Ekonomski fakultet Split, 2009. godina, objavljeno na internoj web stranici Ekonomskog fakulteta Split, te web stranici Katedre za marketing Razvoj i dizajn proizvoda i Upravljanje markom, recenzirana skripta/sveu iliani priru nik (recenzenti prof.dr.sc. Jurica Pavi i i prof.dr.sc. Nikaa Alfirevi), (237 str. gusti prored), ISBN: 978-953-281-022-6 Ekonomski fakultet Split, 2009. godina, objavljeno na internoj web stranici Ekonomskog fakulteta Split, te web stranici Katedre za marketing Marketing i upravljanje okoliaem, rad objavljen u asopisu za tehniku zaatite okoliaa, Gospodarstvo i Okolia, studeni 2009., godina XVII, broj 100, UDK 628:504, ISSN 1330 1152 (Koautor sa studenticom EF Split V. `i~gori i M. Periai)  U anonimnim anketama studenata koje provodi Sveu iliate u Splitu kandidat je u estalo meu trojicom profesora s najviaim ocjenama na EF u Splitu.  Od ega je jedan rad prihvaen za objavljivanje u meunarodno priznatom asopisu Review for law and economics (vidjeti Prilog III, rad pod rednim brojem 10).  Navode se kao stru no-popularne knjige.  Ne navode se kao a2 radovi.     PAGE  PAGE 56 ,,,,,,,>-@-B-z----... /8//V000022"2N2j22233"3,34D4X4Z4r44444455P6z6|6666𿴩h?h.c6]mHsHh?h.cmHsHh?h?mHsHhfZhGqmHsHhdQh?>*mHsHh~h?H*\mHsHh~h?\mHsHh?h?mHsHh?mHsHh/ mHsH46666688:: :F:j:~:?b?d??$@N@@AAPARAtAAABBBźУЗxmamamYmmmQhimHsHhj mHsHhfZh@W6mHsHhfZh@WmHsHhfZhy 6mHsHhfZhy mHsHhO.mHsHh?h?6mHsHh?hmHsHhh?>*mHsHh&Lh&LmHsHh?h&LmHsHh?h?mHsHh?h.cmHsHh?h?]mHsHh?h?6]mHsHB$B&B(B2B@BDBFBhBjBlBBBBDDEEEfK~K(M*M6M8MVMXM&QLQnQQQQbTdTTT路yymbhfZhy mHsHh?h6mHsHh?hmHsHhh>*mHsHh,h6mHsHhmHsHh,hmHsHhO.mHsHhdQh?>*mHsHh~h?H*\mHsHh~h?\mHsHh?h?mHsHh?mHsHhimHsHhhFmHsH$d?BBbK&QdTTT}}} $dha$gdj$dh`a$gdj$dh^a$gd?X$ & F hhdhEƀ .^ha$gdjTTXUUUUUVV(V*V4V>VBVDVfVhVjVVVVWNYZ Z$Z|ZP[r[ƾƮ}uj_T_T_THh&h6mHsHh&h&mHsHh&hmHsHhhmHsHhO.mHsHhdQh?>*mHsHh~h?H*\mHsHh~h?\mHsHh?h?mHsHh/ mHsHh?mHsHhc\pmHsHhimHsHhihy 6H*mHsHhfZhy mHsHhfZhy 6mHsHhfZhQH.6mHsHTVVbf:g*mHsHh&h&mHsHh&hmHsH3,i6i8ii`ibidiiii4jkllHl&mmmnnfoho.q0qqrrrrrrrrrshssssstuuuuuuu謤zzh5QhmHsHh5Qh5QmHsHh5QhW6mHsHh1mHsHh5QmHsHh5QhWmHsHhdQh?>*mHsHh~h?H*\mHsHh~h?\mHsHh?h?mHsHh?mHsHhTmHsHh/ mHsH0*mHsHh5Qh5Q6mHsHh5Qh5QmHsHh16mHsHh5QhW6mHsHh5QhmHsHh5QhWmHsHhmHsHh1mHsH52^ڃT  246ąƅȅʅ̅҅ ( .@´Βwog\P\D\w\w\hfZhO.6mHsHhp)hO.6mHsHhfZhO.mHsHhp)mHsHhRmHsHhO.mHsH$Hh9hdQh'>*mHsHCh'h?h'cHdhdhdh9mHsH9*>*h~h?H*\mHsHh~h?\mHsHh?mHsHh48+mHsHh6 h48+mHsHhfZh48+6mHsHhfZh48+mHsH4ƅȅʅG8)$ dha$gdj$ 6dha$gd#z_$dhEƀ9a$gd'o9d& & F hh^hX$ & F hhdhEƀ  .^ha$gdj0\ 6| ^ 8"yf$Hh9hfZh'5mHsH$Hh9hfZh'6mHsH!Hh9hfZh'mHsHHh9h'mHsHHh9hO.mHsHhp)mHsHhfZhO.>*mHsHhfZhc\pmHsHhc\p>*mHsHhfZhO.6mHsHhfZhO.mHsHhO.mHsH%LN<<M$dhC$Eƀ9a$gd'S$ 6dhC$Eƀ9a$gdc\p$ dha$gdj$ dh`a$gdj"\fh֜؜ڜJLf|(*¢ТҢآ֩"PRݾϫ݄qݾ݄q$Hh9hfZh'6mHsH$Hh9hfZh'>*mHsH'Hh9h~h'H*\mHsH$Hh9h~h'\mHsH!Hh9h~oh'mHsHHh9h'mHsH!Hh9hfZh'mHsH!Hh9h6 h'mHsH)N֩R[[Q$ dhC$Eƀ9a$gd'Q$ 6dhC$Eƀ9a$gd'RWZ$ & F hhdhC$Eƀ9^ha$gd'M$dhC$Eƀ9a$gd'̭z|@BDFjȮv\EE+E3h~oh_]h'cHdhdhdh9mHsH-h_]h'cHdhdhdh9mHsH3h6 h_]h'cHdhdhdh9mHsH6hfZh_]h'5cHdhdhdh9mHsH6hfZh_]h'6cHdhdhdh9mHsH3hfZh_]h'cHdhdhdh9mHsH-h'h'cHdhdhdh9mHsHHh9h'mHsH$Hh9hdQh'>*mHsH0PE6$ 6dha$gd_] $dha$gd_]L$dhEƀ  .a$gd'$ 6dha$gdc\pS$ 6dhC$Eƀ9a$gdc\pjlnް8<NVdfl|0:NRjǭz^zzzzzzzzz6hfZh_]h'6cHdhdhdh9mHsH-h_]h'cHdhdhdh9mHsH6hfZh_]h'>*cHdhdhdh9mHsH3hfZh_]h'cHdhdhdh9mHsH9h~h_]h'H*\cHdhdhdh9mHsH6h~h_]h'\cHdhdhdh9mHsH0j.0VXxlll]$dh`a$gd_] dh`gd_]\$ & F 0dhEƀ  .^`0a$gd_]$ 6dha$gdc\p $dha$gd_]$ dha$gd_] j.0b0PTɯ|ti]iRIt>0ih~h_]H*\mHsHhnj0h_]mHsHh_]5mHsHh6 h_]mHsHhfZh_]6mHsHhfZh_]mHsHh_]mHsH6hfZh_]h'6cHdhdhdh9mHsH-h_]h'cHdhdhdh9mHsH3hfZh_]h'cHdhdhdh9mHsH6hfZh_]h'>*cHdhdhdh9mHsH3h~oh_]h'cHdhdhdh9mHsHTVXj02\`hj@fj԰xjbh mHsHHh fh_]mHsH$Hh fhfZh \mHsH!Hh fh 5\mHsH'Hh fhfZh 5\mHsH!Hh fh 5\mHsHhfZhWemHsHhWemHsHhfZh_]6mHsHhfZh_]mHsHh_]mHsHhfZh_]>*mHsH%fhjDS$ dhxC$Eƀ fa$gd S$ dhxC$Eƀ fa$gd $dh^`a$gd_]z|~~~ $dha$gd$dh^`a$gd$ 6dha$gdc\pS$ 6dhC$Eƀ fa$gdc\p2xz|.02LV "nsh`hhHpmHsHhfZhXkmHsHhfZh6mHsHhfZh'X6mHsHhfZhQmmHsHhfZhf 5mHsHhfZhmHsHh'mHsHhfZhf mHsHhfZh'XmHsHhfZhzB\5>*mHsHhfZhQm5>*mHsHhfZh.W5>*mHsHhc\p5>*mHsH!E..$ dh5$7$8$9DH$a$gdXke$ & F hdh5$7$8$9DEƀ H$^`a$gd:OT$ & F hdhEƀ a$gd:O.FNjh &,hznymbhfZhUdDmHsHhfZhUdD6mHsHhfZhn6mHsHhn6mHsHhfZhzB\6mHsHhfZhWemHsHhWemHsHhzB\mHsHhfZhzB\6]mHsHhfZh'mHsHh'mHsHhfZhXk6mHsHhfZhXkmHsHh}LmHsHhfZhzB\mHsH&6XPO$ & FdhEƀ a$gdzB\O$ & FdhEƀ a$gdzB\$hdh`ha$gdzB\Xzn_O$ & FdhEƀ a$gdzB\O$ & FdhEƀ a$gdzB\nRTlr| tZJ/4Hhgh`h`6mHsHg*6Hhgh`6mHsH3hfZhzB\h cHdhdhdh fmHsH3hfZhUdDh cHdhdhdh fmHsH3hfZhUdDh`cHdhdhdhgmHsHhfZhUdDmHsHhfZhzB\mHsH!Hh fhfZh mHsHHh fh mHsHHh fh 6mHsH$Hh fhfZh 6mHsHnRTCQ$ & FdhC$Eƀga$gdzB\$hdh^ha$gdzB\ $dha$gdzB\Q$ & FdhC$Eƀ fa$gd "PTV|~z~еx^D^<1h4V5>*mHsHhc\pmHsH3hfZhUdDh cHdhdhdh fmHsH3hfZhzB\h cHdhdhdh fmHsH6hfZhzB\h 6cHdhdhdh fmHsH!Hh fhfZh mHsHHh fh 6mHsH4Hh fh h 6mHsH f*6Hh fh 6mHsHhzB\mHsHhfZhzB\mHsHhfZhzB\6mHsHV~^Q$ & FdhC$Eƀ fa$gdzB\O$ & FdhEƀ a$gdzB\~~^SFS7$dh`a$gdd9 $dhxa$gdV $dha$gdO$ & FdhEƀ a$gdzB\Q$ & FdhC$Eƀ fa$gdzB\h@DNhx,DRl2JX`.HX`rx&(\^`»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»»h/5husU6h,husU5 h,husUhusUhfZh'XmHsHhfZhVmHsHhfZhy mHsHhfZhd9mHsHhfZhV5>*mHsHCx&RXX&vP>0"T,$ & F ^`a$gdusU & F ^`gdusUJr&8:BPV 04x$&(z 24<DT\ *,:Xdf46:FHXh,husU0J5mH sH h,husUmH sH  h,husUhusUU,fHb:l P     bDF $dha$gd$dh`a$gd&Z $dha$gdB$ & F ^`a$gdusUXZ  "$46JrDHT*Vln~ $(46<>TV^rxȹӵh,husU0J5h{ohusUmH sH husUhusUmH sH  h,husUh,husUmH sH husUmH sH h,husUmH sH h,husU0J5mH sH husU0J5mH sH ?xz          D L N           d h j            $ & * , @ B T X l n r t ~        h,husUmH sH h,husU0J5h,husU0J5mH sH h{ohusUhxXhusU6 hxXhusUhusUhusUmH sH h,husUmH sH  h,husUB      JjJX\^t·oddYhfZhdXmHsHhfZh{[mHsH-hh9cHdhdhdh fmHsHh9mHsHh'mHsHhfZh?mHsHhfZhy mHsHhfZhBmHsHhfZhsqmHsHhfZh)mHsH h{ohusUh{ohusUmH sH h,husUmH sH husU h,husUh,husUmH sH &P^`bvxδvj_TI>TITITITIhfZh)mHsHhfZhVmHsHhfZh{[mHsHhfZhXkmHsHhfZhV5mHsHhfZh mHsH3hfZhdXh9cHdhdhdh fmHsHhfZhdXmHsHHh fh9mHsH3hfZh?h9cHdhdhdh fmHsH-h.ch9cHdhdhdh fmHsH3hfZhd9h9cHdhdhdh fmHsH^x~@BDFHrtXɾԏv\B3hfZhy h9cHdhdhdh fmHsH3hfZhy h9cHdhdhdh fmHsHHh fh9mHsHhfZh.JmHsHhfZhy mHsHhfZh.J5>*mHsHh4V5>*mHsHhfZh4VmHsHhfZhBmHsHhfZhsqmHsHhfZh?mHsHhfZhOmHsHhfZh{[mHsHhfZh#*mHsHFrt`O$ & FdhEƀ a$gd" $dha$gd$dh^`a$gd6i$ dh^`a$gd.J$ dha$gdy  $dha$gd.JX6dHNø~s~h~]Q]s]sQ]s]EhfZhO6mHsHhfZh"6mHsHhfZh"mHsHhfZhUmHsHhfZhOmHsHhfZhb mHsHhfZhd9mHsHhfZh?mHsHhfZh.J5>*mHsHh4V5>*mHsHhfZh4VmHsHhfZh.JmHsH3hfZhy h9cHdhdhdh fmHsH-hGlh9cHdhdhdh fmHsH_O$ & FdhEƀ a$gd"O$ & FdhEƀ a$gd"NPR LѾѭѓseZeLA6hfZh?mHsHh_P5>*mHsHhfZh.b5>*mHsHh4V5>*mHsHhfZhy(5>*mHsHhfZhj5mHsHhWe5mHsHhfZhBmHsH3hfZh"h9cHdhdhdh fmHsH!Hh fhfZh9mHsH$Hh fhfZh96mHsHHh fh9mHsHhfZh"mHsHhfZhuwmHsHhfZhOmHsH@Q$ & FdhxEƀ a$gd?$dhx]a$gd_P $dha$gdQ$ & FdhC$Eƀ fa$gd9JNP,8FHpr $&8Jݻ軰f3hfZhh9cHdhdhdh fmHsHHh fh9mHsHHh fh9mHsHhDJmHsHhfZh.b6mHsHhfZh.bmHsHhfZhmHsHhfZhV26mHsHhfZhy(mHsHhfZhV2mHsHhfZh?mHsHhfZh?6mHsH#NQ$ & F dhxEƀ a$gd.b $dhxa$gd.bQ$ & FdhxEƀ a$gd FVZ     0 2 4 <     \!!xj\Hh fh9mHsHHhghn>mHsHh.bmHsHhfZh.b6mHsHhfZh.bmHsHh)mHsHhfZhJ5mHsHhfZhuwmHsHhfZh_PmHsHhfZh.b5>*mHsHhfZh_P5>*mHsHh4V5>*mHsHhfZhgNi5>*mHsHh}L5>*mHsH!8  [Q$ & F dhxEƀ a$gd.bQ$ & F dhxEƀ a$gd_P \!!!"""YL??? $dhxa$gd $dhxa$gdGS$ & F dhxC$Eƀ fa$gd.bS$ & F dhxC$Eƀga$gd.b!!!!!!!!!!"""$"&","."@"""""" ##ǹ||qiq^RG?h}LmHsHhfZhGmHsHhfZhG6mHsHhfZhmHsHh)mHsHhfZhJ5mHsHhDJmHsHhfZh.b5>*mHsHhfZhP5>*mHsHhfZh< 5>*mHsHh4V5>*mHsHhfZhG5>*mHsHhfZh_PmHsH!Hh fhfZh9mHsHHh fh9mHsHHh fh9mHsH#&#,#.#X#`#d#p#r####v$x$z$$$$$$$$$$$$$$$ŽŴqcqUHh fh9mHsHhfZh5>*mHsHhfZh`:5>*mHsHh4V5>*mHsHhfZhG5>*mHsHhfZhhmHsHhWemHsHh16mHsHh6mHsHh.cmHsHhDJ6mHsHhfZh_PmHsHhfZhG6mHsHhW*mHsHh}LmHsHhfZhGmHsH"$$$$$$L&N&yqdhgd`:$hdh`ha$gdXk $dha$gd`: $dhxa$gdG $dhxa$gdQ$ & FdhxEƀ a$gdJ5$$$$$$F%%H&J&L&N&&J''>(b(d(((((L))))******+$+&+T+++:,ڻگگڤڻڤƍڤڻڂvkhfZh0mHsHhfZhXk6mHsHhfZhXkmHsHhfZhPmHsHhfZh`:5mHsHhfZh`:mHsHhfZh5mHsHhfZh_PmHsHhfZh6mHsHhDJmHsHhfZhmHsH3hfZhh9cHdhdhdh fmHsH&N&p'b(d()&+e]N?$dh`a$gd0$dh`a$gdDJdhgd`:L & FdhEƀ gd`:L & FdhEƀ gd`::,,,,-4-^.`.b.d.f....H/\/d/r/t/x///////////////000Ĺ|ttt|l݇`l݇`hDJhH*mHsHhW*mHsHh4VmHsHhfZhPmHsHhfZhmHsHhfZh_PmHsHhfZh5>*mHsHhfZh |t5>*mHsHh4V5>*mHsHhfZhG5>*mHsHh}L5>*mHsHhfZh"mHsHhfZh0mHsHhfZh06mHsH$&+`.b...1l4VB8CoW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ H$a$gd |t$dh`a$gd0 $dha$gd $dhxa$gdhzQ$dhx`a$gd0020@0Z0\0b0~00 1&1012161:1b1f1|1~1111111222&2,222222&363<3N3P3X3^3l445>5@5H55555677ĝ흒흇hfZh pmHsHhfZh#zmHsHhfZh |tmHsHhDJh6mHsHh/mHsHh)mHsHhDJmHsHhfZh0mHsHhfZhPmHsHhfZhmHsHhfZh$mHsHh":mHsH57777X8r8v899:::::J;;;D<H<p<<<<<<<4=v==>">2>4>H>>>>>>>??F?R?f????f@v@@@@@@꽵꽪hfZh&WmHsHhfZh/^mHsHhfZh0mHsHhfZhxRmHsHhDJmHsHhfZhOmHsHhfZh$6mHsHhfZh>L!mHsHhfZh pmHsHhfZh$mHsHhfZh |tmHsH6@RBVBBB4C8C,D~D EFFxGGGGHHHpIIII&J*JJJJJKpKXLLL`N0O4O6OZOlOOOOOOO P P P8PߤߤߎߎhfZh pmHsHhfZhOmHsHhfZhhzQmHsHhfZh2%mHsHhfZh5mHsHhfZhxR6mHsHhfZhxo[6]mHsHhfZhxo[mHsHhfZh&WmHsHhfZh |tmHsHhfZhxRmHsH18CD EOW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ H$a$gd |tW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ H$a$gd |t EEF_O$ & FdhEƀ a$gdxo[O$ & FdhEƀ a$gdxo[FGH_O$ & FdhEƀ a$gdxo[O$ & FdhEƀ a$gdxo[HTI*JOW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ  H$a$gd |tW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ  H$a$gd |t*JpKXLOW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ  H$a$gd |tW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ  H$a$gd |tXL`N4O6OO8$dh5$7$8$9DH$^a$gdhzQW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ H$a$gd |tW$ & Fdh5$7$8$9DEƀ  H$a$gd |t8PPPPQQQRRRjRlR~RRRFTVT>UpUUUUUUUUV,V.VhVVVWW>X@XPXRXXXXXXXɽɵɢɢԗԏԏԃ{p{hfZhJ"mHsHhJ"mHsHhfZh2%6mHsHh'[mHsHhfZhUVmHsHhmHsHhfZh#dmHsHh#dmHsHhfZh&W6mHsHhfZh&WmHsHhfZh2%mHsHhfZhOmHsHhfZh pmHsHhfZh>L!mHsH,XXY Y(YhZjZ,\H\\\\\]^J^L^^^^^^B_D_____ `:`V`n`p`r`z```a adaaaaaaa bTbbbbϸϭϢϢϗϢϢϢϢĢρhfZh/^mHsHhfZhDdmHsHhfZhOmHsHhfZh |tmHsHhfZhhzQmHsHhfZh6mHsHhfZhUVmHsHhfZhmHsHhJ"mHsHh'[mHsHhfZh2%mHsHhfZhJ"mHsH26OD_aiiDjFjVmmm`SS $dhxa$gdD9R$dhxEƀm`a$gdWe $dhxa$gdZp $dha$gd |t$dh`a$gd/^$dh`a$gdUV$dh5$7$8$9DH$`a$gd#d bbbb(cHcccccccdddd0dBdtdddde$ee.fFffff gg:ggNggiiiDjFjjjjjkkkkkjkk곾߾ꨚԒԒԇhfZhZpmHsHh'[mHsHhfZh81e5>*mHsHh-5>*mHsHhfZh>L!mHsHhfZhUVmHsHhfZh81emHsHhfZhmHsHhfZh#^mHsHhfZh |tmHsHhfZh/^mHsH4kk(ll\l^l`lTmVmmmmmn6nHnJnn.oXoZoqqrr$r(rvr2ssssstttƸti^i^i^iiihfZhD9mHsHhfZhOkmHsHhfZhUV6mHsHhfZh'[mHsHh'[mHsHhfZhUVmHsHhfZhUV5>*mHsHhfZhD95mHsHhfZhD95>*mHsHhfZhW*mHsHhfZh |tmHsHhfZhZpmHsHhfZhZp5mHsHhfZh |t5mHsH$mnn$uwXxuO$ & FdhEƀ a$gdOk $dha$gd'[$dh`a$gdOk $dha$gd"$dhx^`a$gdD9tt"u$uuuuu v8v~v(w,wRwww>xTxXxxxxxybyxyzyyy0zdzzz|zzzzzJ{b{d{|{{{{{||*|2|4|V|b|t||||0}^}}ȱȱȭȭϹϦϚhfZhUV6mHsH hfZh@%)h'[hfZhOk6 hfZhDKhfZhDK6 hfZhOk hfZhUVhfZhUV6hfZhOk6mHsHhfZhOkmHsHhfZhUVmHsH:Xxxzy_O$ & FdhEƀ a$gdOkO$ & FdhEƀ a$gdOkzyy|z_O$ & FdhEƀ a$gdOkO$ & FdhEƀ a$gdOk|z{{0}}EO$ & FdhEƀ a$gdOk$dh`a$gdOk $dha$gdOkO$ & FdhEƀ a$gdOk}}~V~~~~~~XZ`bjTHRrڃѺ{{j^hfZh">*mHsH!jhfZh60JUmHsHhfZh6mHsHhfZhtmHsHhfZhIemHsHhfZh@%)mHsHh'[mHsHhfZh?)NmHsHhfZh"mHsHhfZh@%)6mHsHhfZhUVmHsHhfZhUV6mHsHhfZhDKmHsHhfZhDK6mHsH$}~~_O$ & FdhEƀ a$gdOkO$ & FdhEƀ a$gdOk~"$dh`a$gdUdD$dh`a$gd@%) $dha$gd"O$ & FdhEƀ a$gdOk $&,.02Bnpçtti^iSH:HhghW mHsHhfZhEdmHsHhfZhTKmHsHhfZhgmHsHhfZhgmHsHhfZh"56mHsHhfZh156mHsHh'[56mHsHhfZh"5mHsH6hfZh1hW 5cHdhdhdhgmHsHHhghW 5mHsHhfZh15mHsHhfZh"mHsHhfZh1mHsHhfZhmHsHք؄ބHZ\`bdĹveTFT:hfZhEd6mHsHHhghW mHsH!HhghfZhW mHsH!HhghW 56mHsHhfZhEd56mHsHh'[56mHsH6hfZhEdhW 5cHdhdhdhgmHsHHhghW mHsHhfZhEdmHsHhfZhB,+mHsHhfZh"mHsHhfZhgmHsH3hfZhEdhW cHdhdhdhgmHsHdfzNPTZ\`ƆȆ"dЇ46ȽȽtlaUahfZh6mHsHhfZhmHsHh'[mHsHhfZh9mHsHh9mHsHhfZh-6mHsHhfZh-mHsHh'[6mHsHhfZh"mHsHhfZhB,+mHsHhfZhEdmHsHhfZhEd6mHsHHhghW mHsHHhghW mHsHHhghW 6mHsH68:J^Ό،ڌ&,.Ddvxz֍ڍ "&,.DjøøììøøÕth}Lh"mHsHh}LhEdmHsHhfZh1mHsHhfZh"mHsHhfZhEd6mHsHhfZhB,+6mHsHhfZhEdmHsHhfZhB,+mHsHh'[mHsHhfZhmHsHhfZh6mHsHhfZh-mHsHh1mHsH+":~OD5$dh`a$gdUdD $dha$gdW$ & FdhEƀ ^`a$gd:OW$ & FdhEƀ ^`a$gd:O̎ :|~*,.~ʑjlD̔Δɽ}}}}rff^^fShfZhbjmHsHh/mHsHhfZhUdD6mHsHhfZhgmHsHhfZhSmHsHhfZhUdDmHsHhfZhOD<5>*mHsHhfZh"5>*mHsHhfZhS5>*mHsHhfZh5mHsHhfZh"mHsHhfZhB,+mHsHhfZhEdmHsHh}LhEdmHsHh}Lh1mHsH ~,.ʑsO$ & FdhEƀ a$gdUdD$dh`a$gdUdD $dha$gdg $dha$gdS$ dh^`a$gd"_PEEE $dha$gd$dh`a$gdO$ & FdhEƀ a$gd/O$ & FdhEƀ a$gdUdDΔДޔ*^̕\0BИø⭢◭sh\shh'[5mHsHh'[5>*mHsHhfZht5>*mHsHhfZh-mHsHhfZh"mHsHhfZhzsmHsHhfZh {[mHsHhfZhmHsHhfZh/mHsHh/mHsHhfZh1mHsHhfZhUdD6mHsHhfZhUdDmHsHhfZhbjmHsHhbjmHsH Xbfhj|~,>Zlz|B.6:|ء0آڢ羳Ѩ瑅ёɑwoɑhComHsHh'[h-6H*mHsHhfZh-6mHsHhfZh-mHsHhfZh8^6mHsHhfZhmHsHhfZhrvmHsHhfZh8^mHsHh'[mHsHhfZhtmHsHhfZh>mHsHhfZhUdDmHsHhfZh"5>*mHsH+|D26\$ & F ttqdhEƀ ^t`qa$gd:O\$ & F ttqdhEƀ ^t`qa$gd:O$dh`a$gd-ڢޢģ .<>vx  Bvxzܥޥ,.L.4ɳɳɳɳɳɨvkvkvk`hfZhtmHsHhfZh'mHsHhfZhmHsHhfZh*mHsHhfZh5>*mHsHhfZh!mHsHhfZh8^mHsHhfZhKmHsHhfZh'[mHsHhfZhUdDmHsHhfZh-6mHsHh'[mHsHhfZh-mHsHh'[h-H*mHsH%2 ޥ,.6}rrc$hdh`ha$gd $dha$gdbdz8xRTXЪRx߫߫ꠕhfZhmHsHhfZh9mHsHhfZh3mHsHhfZh9mHsHhfZh>mHsHhfZh'[mHsHh'[mHsHhfZhQ@mHsHhfZh/^mHsHhfZhtmHsHhfZhmHsHhfZh'mHsH16_O$ & FdhEƀ a$gd9O$ & FdhEƀ a$gd9_O$ & FdhEƀ a$gd9O$ & FdhEƀ a$gd9ԫ&jجڬ<ʮήzد Fjȱ*.0>|ԳڳɾԳԳԳԳԳԝԊhfZh='mHsHhfZh1mHsHhbjmHsHhfZhbjmHsHhfZhD9mHsHhfZh*\mHsHh!mHsHhfZh='mHsHhfZh='5mHsH(8½@Vt|ƾھ$6ֿZflp@❒ׇtthfZh`mHsHhK6mHsHhfZhK6mHsHhfZh zmHsHhfZhW mHsHhfZhjQmHsHhfZhWPAmHsHhfZh=symHsHhfZh-lh-lmHsHhfZhmHsHhfZh :mHsHhfZh0LmHsHh-lmHsH*@BH\^v $|"2F "$4@Ѻݣݐ||hfZh6mHsHhimHsHhfZh$qmHsHhK6mHsHhfZhK6mHsHhfZh$q6mHsHhfZh0L6mHsHhfZhmHsHhfZh`6mHsHhfZh`mHsHhfZh0LmHsHhfZhjQ5mHsH,$VPZ\Z\ $dhxa$gd%r$dh`a$gdGq $dha$gd%r$dh`a$gd3/u $dha$gd $dhxa$gd$ $dha$gd$q$dh`a$gd@PV JPx8fZ.4H.xĸĸĭ~~~s~sss~s~s~~s~shfZhGqmHsHhfZh :mHsHhfZh$mHsHhfZh3/umHsHhfZh$5>*mHsHhfZh-mHsHhfZh$q6mHsHhfZh$qmHsHhfZh }6]mHsHhfZh }mHsHhfZhmHsHhzhK66mHsH*\(,:LNVXZ\`nȽȽȲțufXJXhfZh&-5\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZh%rCJaJmHsHhfZh%r6]mHsHhfZh%r]mHsHhfZh&-6mHsHhfZh%r6mHsHhfZh&-mHsHhfZhgmHsHhfZhUmHsHhfZh%rmHsH"hfZh%r5>*CJaJmHsHhfZh6 5CJaJmHsHhfZhG mHsH( dfhtv|,<,248ǼǴǨǝǼǼǝǃǼzn`nhih%r5H*mHsHhfZh%r5mHsHh "5mHsHhfZhU5\mHsHhfZhGq5mHsHhfZhGqmHsHhfZh/^5mHsHhmHsHhfZhUmHsHhfZh%rmHsHhfZh%r56\mHsHhfZh%r5\mHsH hfZh%r56\]mHsH%x[Q$ & FdhxEƀ .a$gd%rQ$ & FdhxEƀ .a$gd%rDT[Q$ & FdhxEƀ ()a$gd%rQ$ & FdhxEƀ .a$gd%r8DVXlpxz|(*,.024Rfhjtvz|θְְְְΜh "5mHsHhfZh :mHsHhmHsHhfZh<15mHsHhmHsHhfZh9mHsHhfZhmHsHhWemHsHhfZh6mHsHhWe5mHsHhfZh<1mHsHhfZh%rmHsH2T[Q$ & FdhxEƀ .a$gd%rQ$ & FdhxEƀ ()a$gd%r<X^`b4DN껯Ꙏxpxhx_xWpxph1mHsHh15mHsHhRl%mHsHhXjmHsHhfZh\xmHsHhfZhUmHsHhfZhmHsHhfZh]mHsHhfZh_mHsHhfZh_5mHsHhfZhU5mHsHhRl%5mHsHhih%r5H*mHsHhfZh%r5mHsHhfZh%rmHsHhfZhd,mHsH P[N=$dhx`a$gd&Z $dhxa$gdQ$ & FdhxEƀ ()a$gdXjQ$ & FdhxEƀ ()a$gd]NPf"$&TVXZxz0ú׀xmxbZxhComHsHhfZh>(XmHsHhfZhmHsHhRl%mHsHh "mHsHhih%r5H*mHsHhfZh%r5mHsHhfZhd,5mHsHhfZh>(X5mHsHhRl%5mHsHh "5mHsHhfZh%rmHsHh1mHsHhfZhUmHsHhfZh\xmHsHhfZhXjmHsH0nprtx~2bfht|Z\TմՒը|ph|h}LmHsHhfZh15mHsHhfZhk=mHsHhfZhMmHsHhfZh&ZmHsHhfZh<1mHsHhfZh%r5mHsHhfZh75mHsHh15mHsHhfZhGq5mHsHhRl%5mHsHhfZh]5mHsHhfZh%rmHsHhfZh#zmHsH$nBsssss$hdhx^ha$gd%r $dha$gd%r$dhx`a$gd}L $dhxa$gdk=Q$ & FdhxEƀ .a$gdG Tjln24N~6"$Pѵçxxm_xxSh%r56\mHsHhfZh&-5\mHsHh}L5\mHsH hfZh%r56\]mHsHhfZhk=56\mHsHhfZh%r56\mHsHhfZhk=5\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZh 5\mHsHhfZh5\mHsHhfZh&-mHsHhfZh%rmHsHhfZh mHsH,X^prʿʷʿʒʒtit^Uih 5mHsHhfZh :mHsHhfZhemHsHhfZhamHsHhfZh%mHsHh%mHsHhfZh mHsHhfZh%r5mHsHhfZh 6]mHsHh%rmHsHhfZhmHsHhfZh%rmHsHhfZh%r56\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZh 5\mHsH  4Z\BJLV^df| J":Nqf[PEhfZhE mmHsHhfZh#mHsHhfZh mHsHhfZhfmHsHhfZhD5\mHsHhfZhe5\mHsHhfZh 5\mHsHhfZhe\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZh%r\mHsHhfZh%r56\mHsHhfZh%rmHsHhfZhe5mHsHhfZh%r5mHsHhfZh 5mHsHBHJO$ & F dhEƀ a$gd O$ & F dhEƀ a$gd $8dhx^8`a$gdDN\FH L@(z|(¶}q}i^}hfZh%mHsHh%mHsHhgh6mHsHhfZh%rmHsHhfZh 6mHsHhfZh]mHsHhfZhGq6mHsHhfZhGqmHsHhfZh]6mHsHhfZh]5\mHsHhfZh \mHsHhfZh 5\mHsHhfZhfmHsHhfZh mHsH"_O$ & F dhEƀ a$gd]O$ & F dhEƀ a$gd]zp_N$dhx^a$gd"$O$ & F dhEƀ a$gd "O$ & F dhEƀ a$gd](*2BDF^b$\npnbjɽɽ󡕡|pppppphfZh]\mHsHh6\mHsHhfZh6\mHsHhfZhf\mHsHhfZh]6\mHsHhfZhGq6\mHsHhfZhGq\mHsHhfZhGq5\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZh]5\mHsHhfZh%r\mHsH)p[Q$ & F dhxEƀ a$gdfQ$ & F dhxEƀ a$gdfb.nYD$dhx^`a$gd<1$dhx^`a$gd%r$dhx^`a$gdWe$dhx^`a$gdRl%$dhx^`a$gdWeQ$ & F dhxEƀ a$gdfjl  bdx.6:Rۿ鳪鞳鞉}t}h}th}ZhfZh=A5\mHsHhfZha\mHsHh|*\mHsHhfZh@LH\mHsHhWe\mHsHhfZh=A\mHsHhfZhD\mHsHhCo\mHsHhfZhDK\mHsHhfZh@LH5\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZh]5\mHsHhfZh%r\mHsHhRl%5\mHsH!R$&(.2`vxٿ˱}j^U^^L^C^hRl%\mHsHh|*\mHsHh%\mHsHhfZh@LH\mHsH$jhfZhD0JU\mHsHhfZh=A5\mHsHhfZhGq5\mHsHhfZhGq\mHsHhfZh#\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZhD\mHsHhfZhD5\mHsHhfZhD5\mHsHhfZh%r\mHsHhfZhD\mHsH.2jlnĹ~r~iii~^~hfZh@LHmHsHh|*\mHsHhfZhD\mHsHhfZh<1\mHsHh|*mHsHhfZh<1mHsHh%mHsHhfZhD5mHsHhj mHsHhfZhDmHsHhfZhD5\mHsHhfZhD\mHsHhfZh%r\mHsHhfZh@LH\mHsHhRl%\mHsH       F $dha$gd B $dha$gdCdhgdC $dha$gd%r $dhxa$gd%r$dh`a$gd } $dha$gd%rr|:NP,v L ^    D ֺ֫֎nbhfZh;5mHsH hfZh%r56\]mHsHhfZh#56\mHsHhfZha56\mHsHhfZh;5\mHsHhfZh%r56\mHsHh%h%r5\mHsHhfZhU5\mHsHhfZh%r5\mHsHhfZh#5\mHsHhfZh "5\mHsH"D    6 l          <.d6Fnۿ󶭡󕶕{ocXhfZhCmHsHhfZh "5mHsHhfZhC5mHsHhfZh%5mHsHhfZh/^56mHsHhfZh/^5mHsHhfZh"$5mHsHh%r5mHsHh%5mHsHhfZh#56mHsHhfZh%r56mHsHhfZh#5mHsHhfZhU5mHsHhfZh%r5mHsH   :<bBDFxzDztgRD9hU56mHsHhfZhU56mHsH(jh3h35CJUaJmHsHh35CJaJmHsHhfZh B5CJaJmHsHhfZh%r5CJaJmHsHhfZh%rCJaJmHsHhfZh "CJaJmHsHhfZh%r5mHsHh%5mHsHhfZhC56mHsHhfZh "5mHsHhC5mHsHhfZhC5mHsHh "5mHsHFz|~,.02468:<> $dha$gdp4ndhx^`gdCdhx^`gdp4n dhxgdHp dhxgd-dhx^`gdUz|~*,>vٸ٠viZFZF'hfZhXj6CJOJQJaJmHsHhfZhXjCJaJmHsHh15CJaJmHsHh f5CJaJmHsHhfZhp4n5CJaJmHsHh9R5CJaJmHsHh "5CJaJmHsHh356mHsHhp4n56mHsHh%56mHsHhU56mHsHhfZhU56mHsHhfZh356mHsHh-56mHsH>6Dv$$ &P#$/Ifa$gdXjdh$ &P#$/IfgdXjdh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXj $dha$gd $dha$gdp4n M7$7dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkdP$$Iflr<(#      6P 04 la8<>@BNԲq]'hfZhXj6CJOJQJaJmHsH hfZhXjCJ^JaJmHsHh "CJaJmHsH"hfZhXj5CJH*aJmHsH#jh f0JCJUaJmHsH#jh|*0JCJUaJmHsHhfZhXjCJH*aJmHsHhXjCJaJmHsHhfZhXjCJaJmHsHhfZhXj5CJaJmHsH$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkdk$$Iflr<(#       6P 204 lap2 dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXj  kd$$Iflr<(#       6P 204 lap2 8<@Ddh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjDFkd; $$Iflr<(#       6P 204 lap2FNdh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkd!$$Iflr<(#       6P 204 lap2 dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXj DZhx|~2RVX\^bfǻǻǻǻǯǯǟǻǻǀǻǻǟǻǻǻhXj5CJaJmHsH"hfZhXj5CJH*aJmHsHhfZhXj5CJaJmHsHh "CJaJmHsHhXjCJaJmHsHhfZhXjCJaJmHsH'hfZhXj6CJOJQJaJmHsH*hfZhXj6CJH*OJQJaJmHsH2kd #$$Iflr<(#  6P 204 lap2 dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkde$$$Iflr<(#  6P 204 lap2dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkd%$$Iflr<(#  6P 204 lap2 dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkd'$$Iflr<(#  6P 204 lap2  dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkdy($$Iflr<(#  6P 204 lap2DHLP dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjPRkd)$$Iflr<(#  6P 204 lap2RZx~dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXjkd;+$$Iflr<(#       6P 204 lap226:>dh$ &P#$/IfgdXj$dh$ &P#$/Ifa$gdXj>@kd,$$Iflr<(#       6P 204 lap2@BRX^df7kd.$$Iflr<(#           6P 04 la$dh$ &P#$/Ifa$gdXjfhjlnprtvx  $dha$gdr $dha$gdE! $dha$gd<.p $dha$gdftxN`bf,^`rյťՖxl`L@PRTh;߱ߤ߾o_O_O@hfZh<.pCJaJmHsHhfZhh5CJaJmHsHhfZh<.p5CJaJmHsHhfZh*5CJaJmHsHhC5CJaJmHsHhXjCJaJmHsHhp4nCJaJmHsHhXj5CJaJmHsHhp5CJaJmHsHhfZhXjCJaJmHsH"hfZhXj5CJH*aJmHsHhfZhXj5CJaJmHsHhfZhXj6CJaJmHsH48>M:$$$dh$&P#$/Ifa$gdXjdh$&P#$/IfgdXjkd0$$IflFX      6P0     4 lap>@BDFHJLMBBBBBB $dha$gd<.pkd1$$IflFX      6P0     4 lapLNPRTZ \ !R$$ & FEƀ .a$gd\"n$a$gdS^ $dha$gd<.p      H X Z \    $!>!!~""""########$$$$$ɹ~rkr~ɹ_hfZhal6mHsH hZ?5CJhfZh\"n5CJaJhfZh\"n5hfZh\"n5CJhfZh\"n56CJhbCJmHsHhbhbmHsHhNmHsHh$ hRl%CJH*aJmHsHh$ hRl%CJaJmHsHh$ h^>mHsHh$ hbmHsHhbmHsHhS^CJmHsH!!###$$(&XL$ & FEƀ .a$gdr$a$gdS^R$$ & FEƀ .a$gd\"n$&&&'($**+,,p,--Z./////////0.00020022242ǻݳymbZbh\"nmHsHhfZh\"nmHsHhfZh\"n6mHsHhp4nmHsHhNmHsHh$ h^>mHsHh$ hRl%H*mHsHh$ hRl%mHsHh^>mHsHh(mHsHh$ hr6mHsHh$ hrmHsHhfZhrmHsHhfZhr6mHsHhfZhal6mHsHhfZhalmHsH(&'$*eL$ & FEƀ .a$gdrL$ & FEƀ .a$gdr$*,-eL$ & FEƀ .a$gdrL$ & FEƀ .a$gdr-//002042]L$ & FEƀ  .a$gd\"n$a$gdS^L$ & FEƀ .a$gdr42233.44555<5>5@5B5p5555r6<7>7789:;;x;;;L<Թ஢ใxmxaVKVaVaVh$ halmHsHhfZhalmHsHhfZhal6mHsHhhMhhMmHsHhfZhhMmHsHhfZhhM6mHsHhNmHsHhRl%5H*mHsHh$ hRl%H*mHsHh$ hRl%mHsHhp4nmHsHhmHsHhfZh g.mHsHhfZh g.6mHsHh^>mHsHhfZhZ?mHsHhfZhZ?6mHsH4235555e]]]$a$gdS^L$ & FEƀ  .a$gd g.L$ & FEƀ  .a$gdS^5>78eL$ & FEƀ  .a$gdrL$ & FEƀ  .a$gdr8L<=eL$ & FEƀ .a$gdrL$ & FEƀ .a$gdrL<<=$>8?x?z???t@:AAAA@BCDnEpEFFFGbGG,Hݹyqi]RGh$ hhMmHsHhfZhhMmHsHhfZhhM6mHsHh^>mHsHhhMmHsHhp4nmHsHh$ hpmHsHhrhpmHsHhfZhpmHsHhfZhp6mHsHhphpmHsHhphp6mHsHh$ hal6mHsHhfZhal5mHsHh$ halmHsHhfZhalmHsHhfZhal6mHsH=?AbL$ & FEƀ .a$gdpP$ & F Eƀ .a$gdrACFFGGbZRR$a$gdS^$a$gdpP$ & F Eƀ .a$gdpL$ & FEƀ .a$gdp,H.H0H2H>HLHNHZH\HHHHO@OOмxlxlxdlxR"h$ h\"n56CJaJmHsHh^>mHsHhfZh^>6mHsHhfZh^>mHsHh$ h^>mHsHh$ h^>6mHsHh$ hbmHsHhbhb6mHsHhfZhbmHsHhfZhb6mHsHhNmHsHhbmHsHh!mHsHh$ mHsHh$ hhMmHsHh$ hhM6mHsHG0H2HHH8J]L$ & FEƀ .a$gdS^$a$gdS^L$ & FEƀ .a$gdhM8J@K@LeL$ & FEƀ .a$gd^>L$ & FEƀ .a$gdb@LN@OeL$ & FEƀ .a$gd^>L$ & FEƀ .a$gd^>O6PXPPjQ`RRRrSSSTlTTT0UbUUVVVV&WTWWWWW&XPXXXXYƻxlalaYalalaYalhUmHsHhfZhUmHsHhfZhU6mHsHh\"n5CJaJmHsHhfZh\"n5CJaJmHsH"hfZh\"n56CJaJmHsHh\"nmHsHhfZh\"n6mHsHhfZh\"nmHsHh$ h\"nmHsHh$ h\"n6mHsH"h$ h\"n56CJaJmHsHh$ h\"n5CJaJmHsH!@OP`RZT$ & F p#9r Eƀ .a$gd\"nP$ & FEƀ .a$gd\"n`RrSTWT$ & F p#9r Eƀ .a$gd\"nT$ & F p#9r Eƀ .a$gd\"nTVWZT$ & F p#9r Eƀ .a$gdUP$ & FEƀ .a$gd\"nWX[eL$ & FEƀ !.a$gdUL$ & FEƀ  .a$gdUYDZFZZ[&[X[[[ \\\\\p]]]]^:^__,___@`~``aJa&bBbDbFbbcFc4d޾yiyihfZhhM5CJaJmHsH"hfZhhM56CJaJmHsHh$ hhM6mHsHh$ hhMmHsHhhMmHsHhhM6mHsHhfZhhMmHsHhfZhhM6mHsHhUmHsHhfZhU6mHsHhfZhUmHsHh$ hU6mHsHh$ hUmHsH%[\]eL$ & FEƀ #.a$gdUL$ & FEƀ ".a$gdU]._@`eL$ & FEƀ %.a$gdhML$ & FEƀ $.a$gdhM@`FbNdPdddaYYY$a$gdS^P$ & FEƀ '.a$gdhML$ & FEƀ &.a$gdhM4dJdLdNdPd\djdldxdzddddd$eff,f^ffffg@grgg(h~hhhºººznznznznznz\L\h$ hal5CJaJmHsH"h$ hal56CJaJmHsHh$ hal6mHsHh$ halmHsHh$ hhMmHsHhfZhhM6mHsHh$ hbmHsHhbhbmHsHhNmHsHhbmHsHh!mHsHh$ mHsHhfZhhM5CJaJmHsHhfZhhM6CJaJmHsHhhM5CJaJmHsHdfgeL$ & FEƀ ).a$gdNL$ & FEƀ (.a$gdNg(hiaP$ & FEƀ +.a$gdalL$ & FEƀ *.a$gdalhijjk8khkkk.lrltlvllmnoHoo$p,qrrr~uu,vVvTwVwXwZw\w^wحwmbZhW mHsHh6hW mHsHjhW 0JUhfZhhmHsHhr6mHsHhfZhr6mHsHhfZhrmHsHh$ hrmHsHh$ hr6mHsHhalmHsHhfZhal6mHsHhfZhalmHsHh$ halmHsHh$ hal6mHsHh$ hal5CJaJmHsH!ijvleL$ & FEƀ -.a$gdalL$ & FEƀ ,.a$gdalvlmoeL$ & FEƀ /.a$gdrL$ & FEƀ ..a$gdror~u_P$ & F Eƀ 1.a$gdrP$ & F Eƀ 0.a$gdr~uTwVwXwxy*zhzjznzpztzvzzz|zzz$a$gdD$a$gd'[gdrgdalP$ & F Eƀ 2.a$gdr^w`wrwtwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwx xxxx"x$x.x@xBxDxFxPxRxVxXxhxjxnxpxtxvxxxzxxxxxxxxxxxxxxxƷhDhW CJaJhW CJaJmHsHhDhW CJaJmHsH!jhDhW 0JCJUaJh6hW mHsHhW mHsHhY!qhW mHsHh@%)hW mHsH?xxxxxxxxy yy y.y2y>y@yFyHyNyPyVyXy`yryvyyyyyyyyyyyyyyyyyyy(zʽzrhW mHsHh fhW mHsHjhW 0JUhDhW CJ\aJmHsHhYnqhW CJaJmHsHhDhW CJaJmHsHhW 6CJaJmHsHhDhW 6CJaJmHsHhDhW 6CJaJhDhW CJaJhDhW CJaJmHsH+(z*z,z.zfzhzjzlzpzrzvzxz|z~zzzzzzzzzzzzzzzzɷɗhfZhhmHsHh {0JmHnHuhW hW 0JjhW 0JUjhg7Uhg7h fhW mHsHhW mHsHh fhW mHsHjhW 0JUh|*hW mHsHzzzzzzzzzgdrh]hgdl &`#$gd+v5 01h:pl . A!"#$% )DyK 'http://www.efst.hr/nastava/materijali/yK fhttp://www.efst.hr/nastava/materijali/yX;H,]ą'c)DyK 'http://www.efst.hr/nastava/materijali/yK fhttp://www.efst.hr/nastava/materijali/yX;H,]ą'c)DyK 'http://www.efst.hr/nastava/materijali/yK fhttp://www.efst.hr/nastava/materijali/yX;H,]ą'c)DyK 'http://www.efst.hr/nastava/materijali/yK fhttp://www.efst.hr/nastava/materijali/yX;H,]ą'cDdf @R  C .ApotpismailRci0c@Fci0c@JFIFC     C   0" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?S((((((((((((((((((((((((($Ows[쯃RZ}PxuLȌыtydWZXWu_ xFoxV4MrK8ee8<Gjԯ&?hxTFͤ[0ybK <ܕ.v\ ϬEPEPEPEPEPEPE`yŨxZW%[ukA`` q }+-쮬n5_ W͜ \Y,{FEw_5P=n#/ d@..&=yڪrp/T4MGNO.-dE4L#! @((((((((jڭjZ}/qsws (cE,P$xOAkr| /ѴxQR&:&-8YC"\\I*DZ38 zb[i X.{s֐iv#\Na%.$F^GU k6?!5x]lwZ]#tpF[6A@ EPEPEPEPEPEPEPEP^eO~MW? -za |CxG|1oźZ7OP4]L~bt(Lm}:GYր:_Z~V6cs mA !o2xZh|PF˓ Tq|YᮅgMDф&-&K Ij`'*>PS$`ʀ d9m+i}Nx Lvvv"䴒[ָ5Oiz~ysx4öPtGPlSqa_;~#>&B}CŚGCbRY<@{a w+nƎe&Ӿxgķ6PYC5glkM1QcU U6^Gx?u J-Sy.I@ Pl@`N:ᇭxO^>?h|Mv%{ bK 8V#g/fE4Q,HJF"Hׅ$ZS!0]jS>[Te;n;ZG Qpy?Ÿ9hE_X[^i#rpI-ȸ` ;n]1GG/ CrU!w gk֖%t -`]R,/$sXM\|_Qk^O6>AM2Hhgq3fC6H]r3K^uYMhyL.Ni.}(N-$Za j|e#V)WT,M2Qn!{qC@UI8VE}V/V[FauiKs;#hcEC_4`ZF.^4`~^Hrd.nfٓ1ip$Q?W5_lxJP ,%P\r8&`Fy /K4M;NO G1 Pj/(լuo,/>r}1C&vHC22+R ( ( ( ( ( ( ( (gwZ.«m?wi ߈^͉46.o$9vv޲c5/Z-ς`KψdEEXƏosq,rng a?X/t~<1. Bbۃ$If$fbY1$V3mz-&Cmy6m[,QQfc$J&??φڞ䴆QDWygw|%HqdоOھh)Fшߝ-qU`Hp+ᧆ}MN򯯶}SKݛ]L4O1bW 1>|`&@˭Z}^Y.th5XՎ Җے;^S!}ڊx _B[K/MC]nrFOb_._(4|F=t;jԧBOy!$%\% P~ѿ|G:UYZac#gx+]-ogWtI2/#+yCprpAveV?¦ņKn4)fK!chnf=;^Nuz,"_sq>S+6Wܭl'a!;K@'=~>4x[öVkkiE.%خ6fWAߍ/o kg>FID&ވȒv$^IPddmS/H ?~Οj6O^fqqk.oi^Sq%eO!K@,B\(|'|=u燿t/c}Iv7n",a)dCA 1Ҽ+Z['/og +u_ .csbTh^):iO4B(Q?59o.kx+ .X|=㻯Zx|xq\R_l58DK/")c$ 1wz|W4mzŭ(aҮ]Z r,Ɔ&%lPXǂWt[y񶇥ޛH|xo9FhՒU?_Û_x;wCn4w yn۹sdߋv? <':zT~4"{_ h꭪j,V;xV=̦iaW Aa>0iů}|mײݥq&ff8D 5B DXFΧWolιmw 4[}r;pYZIdc)rw+û>=>t+]uEaS=,;}'PP*YwcºީK?u ) wy͊BY寠+?dٗA~67/!}UG2_+SfXh’H͹~>-i }_Owh XnfXF̩c!bڍ.@=>((((((+ξ$@׬51/k^4Ӧ}Ba!"Udo0F4FQQ@ ψ:׼U_Px+w{&NN0L# mL&YUYAIcipi)x2UCң, 8EO2FHUm$OEQEQEQEQEQEQX>:΅:Mzl&k˂v,HUU*H* []Zh(vfi_޺;fB6H7nH Og^>3u[Cmlg *Awvnc_CPYikqk؝#A{VBYdgU3į1 ^@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@Q@y>EBV:x_텷ڭg"Us =հ9eIgW&1@ EPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEPEP$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l 6P 055555/ /  / / 4f$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 2055555/  4p2f$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 2055555/  4p2f$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 2055555/  4p2f$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 2055555/  4p2X$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 20555554p2X$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 20555554p2^$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 20,555554p2X$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 20555554p2X$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 20555554p2f$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 2055555/ 4p2f$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 2055555/  4p2l$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l  6P 20,55555/  4p2$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V l 6P 055555/  4$$If!vh55@ #v#v@ :V l4; 6P0 +55@ /  /  4$$If!vh555#v#v:V l4: 6P0 +55/ / /  4p$$If!vh555#v#v:V l  6P0 55/  4p$$If!vh555#v#v:V l  6P0 55/  4p^& h2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ GNormalCJ_HaJmH sH tHVV W1N Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJJ@J 2& Heading 4$<@&5CJ\aJNN 2& Heading 5 <@&56CJ\]aJP@P td Heading 6 <@&5CJ\aJmHsHX@X , Heading 7$$@&a$56CJOJQJaJmH sH X@X , Heading 8$$@&a$56CJOJQJaJmH sH R @R , Heading 9 $@&56CJOJQJaJmH sH DA`D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k (No List fC@f qBody Text Indent$$x5$7$8$9DH$`a$aJtH RR@R u6Body Text Indent 2dx^TST u6Body Text Indent 3x^CJaJ6U@!6 d Hyperlink >*B*phpO2p Tekst: pasus koji nije prvi $a$@aJmH sH tH >@B> " Footnote TextCJaJ@&@Q@ "Footnote ReferenceH**W@a* "`Strong5\4 @r4 l Footer  p#.)@. l Page Numbern\nW1N z-Top of Form$&dPa$<CJOJQJ^JaJmHsH`` W1N brednaslov21567>*CJOJQJS*Y(\]aJo(phBXX W1N rednaslov2+67>*CJOJQJS*Y(]aJo(phBFF W1Nprimjer1CJOJQJ^JaJo(phJ^@J W1N Normal (Web)dd[$\$mHsHt]tW1Nz-Bottom of Form$$dNa$<CJOJQJ^JaJmHsH,, 8anaslov25\2B@2 2& Body Text x>Q> C Body Text 3!xCJaJ\"\ CBody Text.uvlaka 2"$dha$aJmH sH tH FF ~V3CM3#1$7$8$H$OJQJmH$sH$tH$HBH ` Balloon Text$CJOJQJ^JaJ<P@R< ) Body Text 2 %dxPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] ruP>iuP & %%%( (Z )(3t<CJHOTTYbNejlnpst0vz|.J WdtZ   H!"$79SJVWjz,x6 @"*4CFT,6BTr[,iu2"jjTnXx XN!#$:,07@8PXbkt}d6Δڢ4@@8N0TN(jRD zfr$42L<,HOY4dh^wx(zz-/02345678:;<=>?@ABCEFGHIJKLMNOPRSTUWZ\^_`acdefghiklnoprstvwyz|} !$%&()*-/124568;>?@BCDFISeimoswz~L#jihJ fJ! 7Sj\@^%J?Fd?T  DFPR>@f\r>L!(&$*-4258=AG8J@L@O`RTW[]@`dgivlo~uzz.19DQVXY[]bjmqux{~     "#'+,.0379:<=AEGHJKLMNOPQRTUVWXYZ[\]^_`abcdfghjklnpqrtuvxy{|}JK/K ^V^}^kkl6]uPXXXX !(! !NH$%ob$Ǟ {Szq[b$T/Kt̺DP{LR$FX>j}A+gb$\?{R=M򦗢c(b$&-#҆Ӱ<'b$!?@YBTo70@$0(  B S  ?uP OLE_LINK1vP<vP rt68AF$&k m  }  !#)*1356=?EFNPWblnuw28z|MU*!/!M"S"""""%#0###$$$$.%4%5%;%''''L-S-..,/8/123333333355 5555<5>5[5]5e5n56666666666666 77!77859<9=9F999<<'D)D1D9D`DbDDDEEEEEEEEFF&F/FdJfJnJsJJJ@SGS]]]]]]____eala +,56AEPR\]hu #)23>?DGLPXYabk˒Ғ—Зڗߗ $12<KUtz "#./47<@HIQR[CHJPU[\jnvzɦʦԦ?HJRS[jnosȧΧקا|˰̰װذڰ۰ܰHMNUV\8?CKXb#$+,2޼  '(0168BCNORS`ahiqr|}!$,2;<GHMPUYabjkt!&-/7DLPX\ghopuNXY]diltzmoqw"#+<@AEq{|4<-34=AMNWfo '(01:! $%07?@EFMNVbe|"-.67AJR*12@KSWZ[fgos{|((((((((((((((((((((((( ) ))))&).)e.l.51?122|3333z==========================>>%A/ABAPAFFFFFFFFFFFGG G GGGGG&G*G7G8G@GBGLGMGXG]GhGiGqGrG|GGGIILLOOOOPPPPQQQQRRRRTTTTTTUUUUVVVVZZZZ\\\ ]2^:^;^G^5`>`?`G`H`M`Q`\`]`e`f`r`v`|`````````````````a aQa[a,t1tAtGtLtOtTt]t_tbtctjttttt$u(u*u,u.u0u`bW[\bdiMXhoև܇'(01;^ijrs}pw *+57>Y^_dept02:?rv1?Ϋ٫',íȭ_ajp).  $)-3478;@IKNOVr|')+01;^cryW_`l39;CDPS[\_`ghrvz{*02:>FGOS[_jkrsx$)UW\bx}@J "#)jq#$({'-?AIN08\^fk"$-379BHEGIOPUbd !!!!!!!!I"K"O"Q" ##G#O#S#X#Y#^#b#n#o#x#y#########$$$ $*$+$.$/$2$3$9$=$@$A$J$N$X$[$e$f$q$v$$$$$$$$$$'%-%2%8%9%G%K%S%W%_%c%f%g%m%q%{%~%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&&%&&&+&;&@&A&H&I&O& ''''''/'3':';'F'G'K'N'U'V'^'_'d'f'i'j'w'x''''''''''''''''''''(((("()(+(3(7(?(@(H(L(T(X(c(d(k(l(q(((((((((((((((((((( ))#)%)/)0)6)7);)<)C)D)O)U)])^)e)f)m)n)x)y)))))))))))))))))))))* * ****!*"*'*+*3*4*=*>*F*V*\*]*f*j*v*w******************G,S,W,^,_,h,l,w,x,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, -----#-'-/-2-<-=-H-N-Y-Z-b-c-m-v-~------.. . ... .$.,.-.4.8.;.<.D.R.\.].h.n.y.z........................./ ///#/)/4/5/=/>/H/Q/Y/~//////0000$1(1)1+1,1.1017181=1?1H1L1O1P1V1Z1]1^1f1g1m1q1t1u1}11111111111111112+25262;222222222233 3 33333(3)3-3.383<3I3J3R3T3^3_3j3p3{3|33333333333333344444!4'4,47494D4E4S4U4[4\4_4`4c4h4q4s4v4w4~444444444M5S5T5Y5i5o5p5s5t5w5|55555555 666666666'666::::::;; ??@@ @$@%@'@(@*@0@9@<@B@EEEEEEEEHHH IaKeKfKhKiKkKmKrKsKxK{KKKKKKKKLLLLLLLLLLLLLLLMNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOOOOOO O!O"O*O0O9O:O;Ofgwx*+;<fh*,[\*+?Auv9 = L M &' ! $$%%j&k&((4-5-:/acqUVmn=39*/v|%%S(T(w(y())$0)022224488;;J=K=n=p=>>DDFFFFHH6N7NRRTTTTUV\\__``aafelehhiiisuu}}ˀ΀UWimDEՇևOPÈ Éĉ׉؉YWZDGŌɌ EIimy|hڑ (,/k}%-JNELQT~AEcy#ɛʛќӜeZ[ޞߞ!$cd 45yzƣǣ %'\]`dpr>@ЦѦIKHJsuNOCDYZst·÷-.иѸDEHI:<!#DEVW#$_`oq.0tu    VW:;12 .0lmOP!#fgRS*+CD@A  EGTU:;yzrsOP  ~        < =   !"ghIJ/0 np<UXru !"'(34:;STZ[aceflmsuwx   jlnprtvwyz         \ ] c d g h                           1!2!8!:!A!B!D!E!G!H!J!U!!!! "."/"F"I"K"L"Q"S"""""""""""##E#G###$$%%'%,&-& ' '*(+($)%)))**0+2+2,3,- -----..//>1?11122334466660727e7g74858888999":#:::w;x;H<I<<<[=\=r>s>????@@A AAABB8C9C;DcniT(x(2233K=o=FFTTiiss̀΀ՀÈ ĉzǣ4]dir@PJu)D<$+q.;2 0 06:Xfu   lz      ]  2!U!/"S"""""##)%)+3,v--..Q//1?11122_66669#:AExEHTINNNPNPPPQPQPSPTPVPWPYPZPsPvP12NNPNPPPQPQPSPTPVPWPYPZPsPvP +.waD W~[Gԓ*d|"||l<%zZN'.zlH]/4?4}1^Xqk9..V:T@>aguAື`HdBobnGI 7@bNؠ[-vOhP. xjp^NJbLAh5fG)fonlO'v6`Iyؤ*h ^`OJQJo(h dd^d`OJQJo(oh 4 4 ^4 `OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h tt^t`OJQJo(h DD^D`OJQJo(oh ^`OJQJo(h^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`5.h ^`hH.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhSS^S`OJQJ^Jo(hHoh# # ^# `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhcc^c`OJQJo(hHh33^3`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`o(hH()^`5o(hH() pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h&&^&`OJQJo(hHh ^`o(hH.h  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhff^f`OJQJ^Jo(hHoh66^6`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH ^`o(hH) ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. hh^h`OJQJo(h88^8`OJQJo(hHh ^`o(hH.h  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh ^`5hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`5o(hH() 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.8^`5o(.8^`5o(hH.8  L ^ `LhH.8   ^ `hH.8 xx^x`hH.8 HLH^H`LhH.8 ^`hH.8 ^`hH.8 L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh808^8`0o(.^`5o(.h $ $ ^$ `o(hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH-vO)fonp^ G@>G}1hPD 5f*d`HdB.V:`IyO'vlJbuAqk97@bNnGI<%N'lH]/.Pϔ`u@ ^`OJQJo(V-       6pƨN+d6pȢ[Ndd%^ 0 `8o wQk][SczFk][?-cH8o k"UQ(-k"5>n:UQ( ?_bFAv@VDAFA.IOt}#{M5'PJBxv}Tv@Vv@VwQ\JW>n:B1nXv@VcY)ZZOt}4d\0 `Dy\#{M0 `cY_bOt}iek][yi>n:2oJBxOt}SczbQ}#{MOt}t`~2o(vS* :j{/m5`oTN__9rGW:#-]|ja=FV$ZGJ)\< B 6 j  Q }= G W $ G7 ^j / f ;S~!|bstH emE nHT+w0#U -?6YnpS#z!|~1<18tO[Df}Lk.<>h0(` +TKPo#R,Bd[{[yW 'G-l%!1Bbn!s  @ !4!E!>L!\!?]!x!""`" "> #9Y##$$$X,$-$C$x$2% %-%3%^P%Rl%1 &{&&9&@&yF&L&JS&S&'f>'^p'$e(h()@%)+)-):)4h)#*oV*Y*]_*k*hu*|*+B,+48+|+,(,*6,a,-5y-.,.QH.N.O. g.|.*&///U/0nj0r0u01.1 0101F1T1L2V2Ir2:3y)3,3~V3?[3o3!5J56>6g.6 =6K6Z6u6 7g768}89d9ge9: :H!:K(:<::<:}T:Y:;<4<E7<OD<4K<*\<c=k=>d>n>?Ta?k{?O@2@@@U[@AA%BA/FAWPA B_JBWBeB CwWC YC#^CD&2D(`DUdDdDzDQF$G;GlH@LHqHpI$$J.JDJXJwJ/,KlKoK L"LOLbLMm M.'MJHMIMUMwZMIgMKNN?)NW1NfNitNKOPP_PiP2P4*P,Q5Qo:QjQjQhzQR!RORxR{RATtTUU"UusU&WdW.W[(XdXsXl{XgYZZ&Z)Z1ZWZfZu[['[xo[ {[zB\e\S ]$]+<]op]js]w]^8^#^S^ _$_E_f_$ `:```aa8a;a?a-Hacab.b8b!|b c.chcncpcwcdg3d9dDdqd81eIef'f 3fg0tgIh(hi!.i6igNiuli[3jkOkXkfk\mk tkGl!l:lalE m"=m\"np4ns7npCnWnnn{n~nHoo'o#lo~op p<.pEpHpZpc\pXqY!q$qGqXq^qQ|"p9^Rz1|CIZ dQTZhU`2p(HhMf\x -/4VV.3TYam}( >*Inop$r?Ddooz.Y])`$37 zOK`/HQTbjs126B *Z>|o^>QYou$%#+'Xnbzcm4\`:MW ai 7F`hdCo!~7a "+7=?@j^jBO#"$GVI$ED_?j*d>O&-E>\3aOz;#a(Cy(T``bjtNN@  !"$%&'()*+,./023456789:;<>?ABCDFGIJK]^_eklmz~  #&'()uPHH HHHHHH"H$H(H*H.H0H4H6H8H:H<H>HBHDHFHHHJHLHPHRHTHVHXHZH\H^H`HdHfHhHlHnHpHrHtHvHxHzH@H~HHHHHHHHHHHHHH@HHHHHHHHHHH H"H$H2H8H:HPHTHVH\HhHjHlHtHzH@HH@HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHH HHH"H*H,H4H6H8H<HFHNHTHVHXH,UnknownNevennsericnnG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.  Verdana5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1!ܦ X, Y,X@-0,X@-0!24dMMÄ 3qHX ?.k{?2!xxProf drKorisnikNevenp                    Oh+'0  4 @ L Xdlt|Prof dr KorisnikNormalNeven30Microsoft Office Word@V)20@NL@lt@2@,X՜.+,D՜.+,H hp  Microsoft Corporation0-M Prof dr Title\ 8@ _PID_HLINKSA,> 'http://www.efst.hr/nastava/materijali/,>'http://www.efst.hr/nastava/materijali/,>'http://www.efst.hr/nastava/materijali/,>'http://www.efst.hr/nastava/materijali/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%'()*+,-89=<>F?@ABCDERoot Entry F;Data 21TableWordDocument 7&SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8&MsoDataStoreeLLE4E0TG0CF1==2eLItem  PropertiesUMacrosLLVBA LL  !#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEGHIJKN 0* pHdProjectQ(@= l Q.V J< rstdole>stdoleP h%^*\G{00020430-C 0046}#2.0#0#C:\WINDOWS\system32\e2.tlb#OLE Automation`ENormalENCrmaQF  * \C -V!OfficgOficg!G{2DF8D04C-5BFA-101@B-BDE5gAjAe42ggram Files\CommonMicrosoft Shared\OFFICE12\MSO.Ddir ThisDocument _VBA_PROJECT"PROJECT FFLL#M 1 Ob Library%zBeThisDocumentG TfisDHcu@Ienn* 2 HB1BBE,!a"B+BBaxME (S"SS"<(1Normal.ThisDocument8(%HxAttribute VB_Name = "ThisDocument" Bas1Normal.VGlobal!SpaclFalse CreatablPre declaIdTru BExposeTemplateDeriv$Custom izC1a *\G{000204EF-0000-0000-C000-000000000046}#4.0#9#C:\PROGRA~1\COMMON~1\MICROS~1\VBA\VBA6\VBE6.DLL#Visual Basic For Applications*\G{00020905-0000-0000-C000-000000000046}#8.4#0#C:\Program Files\Microsoft Office\Office12\MSWORD.OLB#Microsoft Word 12.0 Object Library*\G{00020430-0000-0000-C000-000000000046}#2.0#0#C:\WINDOWS\system32\stdole2.tlb#OLE Automation*\CNormal*\CNormal-V(*\G{2DF8D04C-5BFA-101B-BDE5-00AA0044DE52}#2.4#0#C:\Program Files\Common Files\Microsoft Shared\OFFICE12\MSO.DLL#Microsoft Office 12.0 Object Library Q.VThisDocument0856052e51ThisDocumenta Z'WlM]L`` %WordkVBAWin16~Win32MacVBA6#Project1 stdole`Project- ThisDocument< _EvaluateNormalOfficeuDocumentjT ID="{D6D6ADCD-E8F8-4B1C-A6F0-AE0695C1AD7F}" Document=ThisDocument/&H00000000 Name="Project" HelpContextID="0" VersionCompatible32="393222000" CMG="12105C4C6A506A506A506A50" DPB="24266A666E796F796F79" GC="3634789098B0ABB1ABB154" [Host Extender Info] &H00000001={3832D640-CF90-11CF-8E43-00A0C911005A};VBE;&H00000000 ThisDocumentThisDocument  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89qPROJECTwmL)CompObjMy