Pregled bibliografske jedinice broj: 752416
Iskustvo zlostavljanosti i suicidalnost djece i mladih
Iskustvo zlostavljanosti i suicidalnost djece i mladih // Knjiga sažetaka 20. godišnje konferencije hrvatskih psihologa / Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan (ur.).
Dubrovnik, 2012. str. 288-288 (poster, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 752416 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iskustvo zlostavljanosti i suicidalnost djece i mladih
(Experience of abuse and suicidality of children and young people)
Autori
Selak Bagarić, Ella ; Buljan Flander, Gordana ; Tomić, Jelena ; Štimac, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka 20. godišnje konferencije hrvatskih psihologa
/ Brajša Žganec, Andreja ; Lopižić, Josip ; Penezić, Zvjezdan - Dubrovnik, 2012, 288-288
ISBN
978-953-55079-1-8
Skup
20.godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 07.11.2012. - 10.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
suicidalnost; zlostavljanje; djeca; adolescenti; trauma; samoozljeđivanje; bullying
(suicide; abuse; children; adolescents; trauma; self-mutilation; bullying)
Sažetak
U poster prezentaciji se daje pregled aktualnih saznanja o utjecaju trauma na suicidalna ponašanja djece i mladih, uzimajući u obzir kapacitete djece za nošenje sa stresnim događajima, negativnim iskustvima i emocijama koje se u takvim slučajevima mogu javiti, vrsti doživljene traume i komorbiditetnim faktorima. Također, autori kao pitanje postavljaju i razumijevanje ozbiljnosti suicidalnih razmišljanja kod djece od strane odraslih, imajući u vidu da se načini samoozljeđivanja kod djece razlikuju od onih kod adolescenata, pri čemu se takva ponašanja mogu protumačiti kao nesretan slučaj, te razmatraju mogućnosti da je prisutnost i učestalnost suicidalnosti kod djece podcijenjena i zanemarena (75% roditelja djece koja su iskazivala suicidalne ideje navodi kako nisu bili svjesni ovog problema kod svoje djece). Prikazan je pregled istraživanja koja govore u prilog povezanosti doživljenog fizičkog i/ili psihičkog zlostavljanja sa suicidalnim razmišljanjima mladih, pri čemu je samoozljeđivanje prepoznato kao faktor rizika za suicide adolescenata, kao privremena metoda suočavanja s traumom kada ne pronalaze drugi način nošenja s psihološkom boli, te kao poziv u pomoć kada u okolini ne prepoznaju osobe koje ih razumiju ili primjećuju njihovu patnju. Osim toga, autori navode nalaze da, kod djece kod koje se u predpubertetu jave suicidalna ponašanja, postoji čak 6 puta veći rizik za pokušaj zlostavljanja u djetinjstvu i suicidalnošću u odrasloj dobi (osam do trinaest puta veći rizik za suicidalno ponašanje u odrasloj dobi u odnosu na osobe koje nisu bile izložene spolnom zlostavljanju u djetinjstvu). Nadalje, prikazan je i snažan utjecaj međuvršnjačke agresije na javljanje suicidalnih ponašanja kod mladih, kako kod žrtava, tako i kod počinitelja. S obzirom da i neposredna suicidalnost i ona koja se javi kasnije u životu mogu biti povezane sa zlostavljanjem, autori naglašavaju kako anamneza o iskustvu eventualne zlostavljanosti treba biti integrirana u procjenu auicidalnosti i planiranje tretmana djece i mladih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
