Naslov
Katastarski prihodi i izravni porezi na poluotoku Pelješcu u drugoj polovici 19. stoljeća
(Cadastral Revenues and direct taxes on the Pelješac Peninsula in the latter half of the nineteenth century)

Autori
Ipšić, Irena ; Maslek, Jasenka

Izvornik
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku (1330-0598) 53 (2015), 2; 379-405

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
poluotok Pelješac; austrijski katastar; 19. stoljeće; bruto i neto prihodi; porezi; prirezi
(Pelješac Peninsula; Austrian cadastre; 19th century; gross and net income; taxes; local taxes)

Sažetak
U drugoj polovici 19. stoljeća austrijska uprava u Dalmaciji je provela reformu poreznog sustava temeljenog na katastarskoj izmjeri zemlje. Zemljarina je označavala porez na prihod od poljoprivrednog iskorištavanja tla, a oporezivi dio prihoda - takozvani čisti katastarski prihod - procjenjivao se po načinu obrade i razredu boniteta pojedinih zemljišnih čestica, odnosno, od bruto prihoda oduzimali su se svi troškovi obrade kako bi se dobio neto prihod na temelju kojega se obračunavao porez. Osim katastarskih bruto i neto prihoda i iznosa zemljišnog poreza, u radu se donose i ostali podaci o izravnim porezima (kućarina, obrtarina i dohodarina) za sve katastarske općine na poluotoku Pelješcu. To su podaci na temelju kojih je moguće procijeniti stupanj razvoja pojedinih naselja na poluotoku i sagledati udio i značenje poljoprivredne proizvodnje, ali i ostalih djelatnosti na Pelješcu. Na primjer, u općini Kuna ostvarivao se najveći prihod od zemlje i plaćao naviši iznos zemljišnog poreza. S druge strane, u općini Orebić plaćao se višestruko manji zemljišni porez, ali su zato iznosi dohodarine i obrtarine bili znatno viši nego u drugim političkim općinama na Pelješcu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA