Pregled bibliografske jedinice broj: 75197
Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istočnih Gota
Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istočnih Gota // Radovi (Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti), 30(17) (1992), 65-78 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 75197 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rimska provincija Dalmacija pod vlašću Istočnih Gota
(Roman province Dalmatia under the rule of the East Goths)
Autori
Uglešić, Ante
Izvornik
Radovi (Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 30(17)
(1992);
65-78
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Istočni Goti; Dalmacija; seoba naroda
(the East Goths; Dalmatia; the Great Migration period)
Sažetak
Dolazak Istočnih Gota na područja rimske provincije Dalmacije uslijedio je najvjerojatnije nakon ubojstva Odoakara u Italiji (493).
Rimska provincija Dalmacija zajedno s provincijom Savijom činila je jednu upravnu cjelinu na čelu koje se nalazio comes Dalmatiarum et Saviae, sa sjedištem u Saloni. Osim namjesnika provincije, u Saloni se spominju slijedeći državni funkcionari: consularis - rimski civilni namjesnik, comes patrimonii - financijski službenik i nadzornik kraljeva posjeda i princeps (officii?) - glavni činovnik za rimsko stanovnoštvo.
Kasiodor spominje također zasebnog komesa za otoke Krk i Cres - comes imsulae Curritanae et Celsinae. Postoje indicije sa su ingerencije ovog funkcionara mogle biti šire od ova dva otoka, odnosno da su obuhvaćale područje većeg dijela klasične Liburnije. To je područje moglo uživati izjesnu autonomiju u okviru jedinstvene provincijalne uprave u Saloni.
O trajanju istočnogotske vlasti na području rimske provincije Dalmacije postoje dva oprečna mišljenja. Većina istraživača se slaže (na osnovi Prokopijevih vijesti) da je napuštanjemm Burnuma (537) prestala istočnogotska vlast nad cijelom Provincijom. Druga skupina istraživača, gdje se posebno ističu S. Antoljak i J. Medini, smatra da je veći dio klasične Liburnije ostao u vlasti Istočnih Gota sve do Narzesova pohoda iz Dalmacije u Italiju, tj. do 552. Autor u ovom radu detaljno analizira tvrdnje navedene dvojice istraživača i uspoređuje ih s Prokopijevim vijestima na kojima se one temelje, te pokazuje da se radi o nedovoljno argumentiranim hipotezama, odnosno da je istočnogotska vlast nad cijelom provincijom Dalmacijom ipak najvjerojatnije prestala 537.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Historical Abstracts
- America: History and Life
