Naslov
Informacijski sustav za vremensko-prostorni prikaz složenih podataka
(Information system for temporal and spatial presentation of complex data)

Autori
Pečar-Ilić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet Elektrotehnike i Računarstva (FER)

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
2001

Stranica
193

Mentor
Skočir, Zoran

Neposredni voditelj
Ružić, Ivica

Ključne riječi
vremensko-prostorni prikaz; GIS-DBMS integracija; arhitektura sustava; UML jezik; dijagrami paketa i objektnih tipova; sliv rijeke Dunav; Oracle 8 objektni tipovi i pregledi; pohranjene procedure; ASP skripte; dinamička Web aplikacija.
(temporal and spatial presentation; GIS-DBMS integration; system architecture; UML; package and object type diagrams; Danube River Basin; Oracle 8 object types and views; stored procedures; ASP; dynamic Web application.)

Sažetak
Nakon uvodnog poglavlja, u prvom dijelu rada obuhvaćenom kroz drugo, treće i četvrto poglavlje, opisan je postupak razvoja Integriranog informacijskog sustava za vremensko-prostorni prikaz složenih tipova podataka. Drugi dio, koji se odnosi na razvoj Informacijskog sustava za praćenje kakvoće voda u slivu rijeke Dunav temeljenog na definiranoj arhitekturi Integriranog sustava, prikazan je u petom i šestom poglavlju. U zaključnom poglavlju obrazloženi su odabrani pristupi i dobivena rješenja. Definiran je postupak razvoja Integriranog informacijskog sustava koji omogućuje automatsko vremensko-prostorno izvještavanje različitih informacija iz baze podataka na osnovu odabranih objekata na karti. Zbog toga Integrirani informacijski sustav ima objedinjene karakteristike geografskog informacijskog sustava (GIS) i sustava za upravljanje bazom podataka (DBMS). Razvijen je za Web okruženje, kako bi osigurao pravovremenu dostupnost informacija. Informacijski sustav sadržavat će složene tipove podataka uključujući i prostorne kao što je karta, njezini slojevi i objekti na njima. Za uspješnu realizaciju Integriranog informacijskog sustava bila je neophodna upotreba različitih programskih sustava, razvojnih pomagala i jezika. Odabir suvremene informatičke tehnologije utjecao je i na odabir objektno orijentirane (OO) metode, kojom se želi formalno opisati kompletan sustav. Za razvoj Integriranog informacijskog sustava odabran je standardni UML (Unified Modeling Language) jezik i njegove metode za OO modeliranje jer pruža koncepte i pomagala za opis složene strukture takvog sustava i istovremeno dinamike njegova ponašanja. Razvoj putem “use case” pristupa primijenjen je za modeliranje zahtjeva koje sustav treba omogućiti, pronalaženje osnovnih elemenata arhitekture tokom faze objektnog modeliranja te provjeru i prikaz arhitekture programskog sustava tokom provođenja analize. Prema standardnom UML jeziku, iterativni i inkrementalni razvoj modela arhitekture Integriranog informacijskog sustava uključivao je niz postupaka za: definiranje struktura objekata (paketi, klase i atributi), definiranje struktura ponašanja objekata (operacije i metode) i definiranje veza između objekata kako bi se ostvarile osnovne funkcije sustava. Definirani su osnovni paketi i njihova međusobna sučelja za cjelovit opis sustava na najvišoj razini apstrakcije. To su sljedeći paketi: Spatial Objects (podsustav najviše razine koji obuhvaća prostorne objekte), Data Source Objects (podsustav koji predstavlja bazu podataka) i Reporting Objects (podsustav za izvještavanje koji omogućuje dinamičko izvještavanje iz baze podataka na osnovu odabranih prostornih objekata). Međutim, dodatno su definirana još dva paketa kako bi se ostvarilo učinkovito povezivanje paketa Data Source Objects s preostala dva paketa. To su paketi Integration Objects koji je potreban za povezivanje baze podataka sa slojevima karte i Connection Objects koji predstavlja ADO (ActiveX Data Objects) objekte. Za pojedine pakete su također definirani dijagrami objektnih tipova kako bi se opisao sustav na nižoj razini apstrakcije. Ovi dijagrami sadrže objektne tipove, atribute, operacije, njihove međusobne asocijacije i specijalizacije. U fazi OO dizajna primijenjen je koncept reusable design patterns (uzorci dizajna koji se mogu ponovno primijeniti). Uzorak dizajna Connection Singleton primijenjen je za apstraktne prikaze povezivanja s bazom podataka i njezinim objektima preko jedne veze, što je karakteristično za razvoj sustava u Web okruženju (paket Data Source Objects). Uzorak dizajna Composite primijenjen je za opis različitih vrsta hijerarhijskih struktura u definiranim izvještajima (paket Reporting Objects). Zatim je opisan razvojni proces specijaliziranog Informacijskog sustava za praćenje kakvoće voda u slivu rijeke Dunav temeljen na definiranoj arhitekturi Integriranog sustava za vremensko-prostorni prikaz složenih tipova podataka. U formalnom opisu njegove arhitekture definirane su dodatne specijalizacije klasa (odnosno objektnih tipova) u dijagramima za pakete, koji se odnose na prostorne objekte (paket Spatial Objects) i bazu podataka (paket Data Source Objects). Izvršena je implementacija u ORDBMS Oracle sustav i to kao Oracle 8 objektni pregledi nad relacijskim tablicama preko definiranih Oracle 8 objektnih tipova. Također su izvršena potrebna proširenja i poboljšanja u objektnim dijagramima kako bi se u budućnosti mogli transformirati u OO dizajn. Definirani su i Oracle 8 paketi s pohranjenim procedurama za ugradnju postupka automatske kategorizacije srednjih vrijednosti parametra, kao dodatnog znanja, te osiguravanja boljih performansi izvođenja u dinamičkoj Web aplikaciji. Automatsko izvještavanje (realizacija paketa Reporting Objects) ostvareno je preko definiranih ASP (Active Server Pages) skripata proširenih s ADO objektima i VBScript jezikom. Razvijena je dinamička Web aplikacija kojom se osigurava pravovremena dostupnost relevantnih podataka za ovlaštene korisnike. Ova aplikacija omogućuje automatsko generiranje različitih vrsta izvještaja (kao što u karte, dijagrami vremenskog niza, tablice i drugo), kao i stvaranje tematskih karata na temelju ugrađenog znanja i uz postavljanje korisničkih upita. Izvršena je verifikacija sustava na osnovu podataka iz međunarodnog programa zaštite Dunavskog sliva EPDRB (Environmental Programme for the Danube River Basin) u kojem aktivno sudjelujemo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Kemija, Elektrotehnika

POVEZANOST RADA