Naslov
Problemi kolposkopije u trudnoći
(The problems of colposcopy in pregnancy)

Autori
Topolovec, Zlatko ; Milojković, Miodrag ; Erman Vlahović, Mirna ; Šijanović, Siniša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova / Djelmiš, Josip; Pfeifer, Dina - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2002

Skup
XIX PERINATALNI DANI

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.04.2002. - 20.04.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kolposkopija; trudnoća
(colposcopy; pregnancy)

Sažetak
Nalaz invazivnog karcinoma vrata maternice u trudnoći je rijedak, ali je prisutan trend porasta incidencije cervikalnog karcinoma kod mlađih žena. Uzimanje PAPA testa je rutinski dio antenatalne zaštite u trudnoći. Mnoge promjene cerviksa u trudnoći rezultat su visoke razine estrogena. Povećana vaskularizacija stvara lividni izgled, izrazitija je reakcija metaplastičnog epitela na octenu kiselinu, a zbog hipertrofije fibromuskularne strome povećan je cervikalni volumen. Endocervikalni kanal je evertiran, te se zbog kiselog sadržaja rodnice povećava razina metaplazije. Povećano je stvaranje endocervikalne sluzi. Endocervikalna kiretaža je kontraindicirana u trudnoći. Sve nabrojano predstavlja objektivne poteškoće kolposkopije u trundoći. Najvažniji aspekt trijaže abnormalnih PAPA nalaza u trudnoći je isključiti invazivni karcinom. U posljednjih 6 godina u Odjelu za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice Osijek ukupno su kolposkopirane 83 trudnice (0,6%).Abnormalni citološki nalaz imalo je 0,4% trudnica. Od ukupnog broja kolposkopiranih, njih 22 (26,5%) upućeno je na kolposkopski pregled u sklopu nastavka redovitog kolposkopskog praćenja zbog citoloških abnormalnosti prije trudnoće. S citološkom dijagnozom CIN I na kolposkopski pregled upućeno je 33,8% od ukupnog broja kolposkopiranih trudnica, s CIN II 10,8%; CIN III 14,4%; CIS 10,8%; AGUS 2,4%, te s urednim PAPA nalazom 27,8%.Abnormalnu kolposkopsku sliku (AKS) prije trudnoće imalo je 63,6% pacijentica, a u trudnoći 54,3%. Skvamokolumnalna (SK) granica je prije trudnoće bila vidljiva u 50%, a u vrijeme trudnoće u 40,9% pacijentica. Ektopija je prije trudnoće bila prisutna u 13,6%,a u vrijeme trudnoće u 30,1% kolposkopiranih. Tipična je hipervaskularizacija prije trudnoće uočena u 4,5%, a u trudnoći u 9,6% pacijentica. CIN I od prije trudnoće, u trudnoći je progredirao u 57,1%, perzistirao u 14,2% i regredirao u 28,5%; CIN II je u trudnoći regredirao u 80%, a perzistirao u 20%; CIN III je u trudnoći perzistirao u 100%. U trudnoći je u 4 pacijentice učinjena ciljana biopsija i u sva 4 slučaja histološki se radilo o CIN III. Poslije trudnoće histološka verifikacija je učinjena u 7 pacijentica. Od toga 5 ciljanih biopsija s 3 dijagnoze CIN III, 2x Cervicitis chronica, te 2 konizacije oba puta histološki se radilo o CIS-u. Iz navedenih podataka možemo zaključiti da je od ukupnog broja kolposkopiranih trudnica, kod njih 73,5% citološka atipija otkrivena u trudnoći. Najčešće se radilo o LSILu. Polovica kolposkopiranih je imala AKS, od toga se u 69% radilo o acido-bijelom epitelu, što ukazuje na izraženiju metaplaziju. SK granica je bila vidljiva u 40% pacijentica, što je rjeđe nego prije trudnoće, a ektopija i tipična hipervaskularizacija su bile dvostruko češće zastupljene, nego prije trudnoće. Unatoč ovim poteškoćama kolposkopije, na ciljanu biopsiju u trudnoći odlučili smo se u samo 4 slučaja (4,8%).Kako bi se na što manju mjeru sveo broj nepotrebnih invazivnih dijagnostičkih postupaka kolposkopiju u trudnoći treba prepustiti najiskusnijim kolposkopičarima, a definitivnu dijagnostiku i tretman, treba planirati 1-2 mjeseca iza poroda.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA