Naslov
Grafijska reforma Ljudevita Gaja
(Ljudevit Gajs Orthographic Reform)

Autori
Žiger, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
27.01

Godina
2015

Stranica
50

Mentor
Tafra, Branka

Ključne riječi
grafijska reforma; Ljudevit Gaj; hrvatski narodni preporod; ilirci; standardni jezik; dijakritički znak; gajica
(orthography reform; Ljudevit Gaj; Croatian National Revival; Illyrians; standard language; diacritics; gajica)

Sažetak
Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Hrvatska je bila politički, teritorijski i jezično razjedinjena. Postojale su dvije varijante hrvatskoga jezika u procesu standardizacije: jedna na kajkavskoj, a druga na štokavskoj dijalektnoj osnovici i tri grafije – kajkavska, slavonska i dalmatinska. Mnogi su jezikoslovci i književnici kroz stoljeća pokušali jezično i grafijski ujediniti sve hrvatske prostore, no neuspješno. Početkom 19. stoljeća sve je veći pritisak mađarizacije i germanizacije u Hrvatima izazivao otpor koji je bio povod nacionalnomu buđenju u kojem je najvažniju ulogu odigrao upravo jezik. Pronašavši dodatni uzlet u ideji slavenske uzajamnosti (panslavizam) koji je tada bio aktualan u Europi, mlada je hrvatska inteligencija započela pokret koji je ostao zauvijek zapamćen u hrvatskoj povijesti – hrvatski narodni preporod. Taj je pokret donio mnoge pozitivne promjene u političkom, kulturnom i jezičnom životu Hrvatske. Ljudevit Gaj profilirao se kao idejni vođa nositelja preporoda (iliraca), a jezično i grafijsko jedinstvo postalo mu je središte interesa. Proveo je slovopisnu reformu utemeljenu na dijakritičkim znakovima, a koja se razvila u dvije faze: 1. u vrijeme nastanka knjižice Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa (Budim, 1830) i 2. u vrijeme nastanka članka Pravopisz (1835). Nakon usustavljivanja jedinstvene zajedničke grafije hrvatski su prostori uskoro postali ujedinjeni i u jedinstvenom standardnom jeziku. Gajeva se reformirana grafija (tzv. gajica), sa sitnim preinakama, koristi i danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA