Naslov
Aerobiološka ispitivanja u Zagrebu i na otoku Rabu. B - Ispitivanja polena
(Aerobiological investigations in Zagreb and island Rab. B - investigations of polen)

Autori
Volarić-Mršić, Iva ; Mimica, Milorad ; Maljevac, Ivo

Izvornik
Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu (0033-8575) X (1962), 1; 39-46

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
aerobiološka; ispitivanja; Zagreb; Rab; polen
(aerobiological; investigations; Zagreb; Rab; polen)

Sažetak
Prva sistematska istraživanja polena u uzduhu na području Jugoslavije bila su vršena u Zagrebu tokom 1957. i 1958. godine. O tome smo referirali na sastanku Evropske akademije za alergiju 1959. god. u Beogradu. Ispitivanja polena u uzduhu na području Zagreba nastavili smo tokom cijele 1959 g. i 1960 g. Osim toga, radi uporedbe dvaju u pogledu kilime i vegetacije različitih područja, vršena su u tim godinama istaživanja i na otoku Rabu. Ovdje ćemo ukratko iznijeti rezultate ovih naših ispitivanja i istaknuti nalaze, koji su sa stanovišta praktične alergologije od većeg značenja. Diskusija: Rijetka je na površini zemlje tolika raznolikost u vegetacijskoj slici, kakvu nalazimo na području jugoistočne Evrope, prema tomu i Jugoslavije. Na teritorju naše zemlje sastaju se tri velike vegetacijske regije. Prema istraživanjima naših fitosociologa (I. Horvata i dr.)veći dio Jugoslavije pripada ilirskoj provinciji eurosibirsko-sjevernoameričke regije, a malim sjevernim dijelom zadire ona i u srednjoevropsku provinciju iste regije. Primorski dio Jugoslavije pripada sredozemnoj regiji. Malim svojim istočnim dijelom u području Podunavlja Jugoslavija i u područje sarmatske provincije iranoturanske vegetacijske regije. Osim trava i u manjoj mjeri drveća, za koje se dosad znalo, da predstavljaju glavne uzročnike polenske kihavice u Evropi, naša su istraživanja pokazala, da trebamo voditi računa i o pojavi nekih drugih zeljastih biljaka. Tako je u našim južnim krajevima pa i na Rabu raširen crkvina (Parietaria vulgaris), koja se u Italiji spominje kao česti uzrok alergoza dišnih organa. Njezin se polen javlja u zraku kroz dugi period godine, jer smo je na stakalcima nalazili od početka naših izlaganja u maju do konca oktobra, pa se i na to mora misliti kod kliničkih ispitivanja. Posebno ističemo, da smo u području Zagreba našli na izlaganim stakalcima u priličnoj mjeri zastupan polen jedne vrste limundžika (Ambrosia artemisiifolia). Rod Ambrosia na američkom kontinentu zastupan brojnim vrstama, predstavlja tamo glavni uzrok alergoza. Ističemo, da i ove biljke nalazi u zraku našeg područja od polovice augusta do oktobra, pa se i klinički može lako razlikovati od senzibilizacije na Gramineae. Poznato nam je, da se ta adventivna biljka u našem u raširila tek posljednjih nekoliko godina. Pri našim dosadašnjim istraživanjima služili smo se samo stakalcima izlaganim na jedan do dva puta tjedno. Jasno je, da bi nalazi bili znatno precizniji, da smo mogli dnevno ispitivati stanje u uzđuhu, ili se mogli služiti volumetrijskom metodom kod tih istraživanja, smatramo, da su nam i ovakva ispitivanja dala korisne podatke. Moramo naime imati na umu, da je i kvaliteta pojedinih vrsta polena od primarnog značenja za njegova alergena svojstva, a grubu sliku sastava polena u uzduhu dobili smo već i ovim istraživanjima, Zaključujući ovaj prikaz ispitivanja polena u Zagrebu i na Rabu, želimo istaknuti potrebu, da se ova naša dosadašnja istraživanja ne samo u dosad ispitivanim područjima, nego da se ta istraživanja prošire i na još neke predjele naše zemlje, koji se razlikuju u pogledu klime i vegetacije, prema tomu i u sastavu polena u uzduhu. Na taj način smo polenski kalendar za pojedina područja naše zemlje, što bi dalo potpuniju osnovu za daljnju kliničku studiju polinoza kod nas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA