Naslov
Ocjena učinaka fiskalne politike na odabrane makroekonomske pokazatelje primjenom SVAR modela
(Assessing the impact of fiscal policy on selected macroeconomic variables using the SVAR model)

Autori
Funda, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.10

Godina
2011

Stranica
88

Mentor
Bajo, Anto

Ključne riječi
fiskalna politika; održivost; državna potrošnja; SVAR; BDP
(fiscal policy; sustainabiltiy; government; consumtion; SVAR; GDP)

Sažetak
U radu se analiziraju učinci fiskalne politike na BDP, osobnu potrošnju i kapitalne investicije u Hrvatskoj i odabranim zemljama Europske unije u razdoblju od 1999. do 2010. U tu svrhu definiran je strukturni vektorski auto regresijski model (SVAR) za čiju je identifikaciju korišten u literaturi često primjenjivan pristup Blancharda i Perottia, dok je za provjeru rezultata primijenjena Cholesky dekompozicija. Sukladno ranijim procjenama za zemlje koje su korištene i u ovom radu, funkcije impulsnog odziva pokazuju kako fiskalna politika ima razmjeno slab učinak na makroekonomska kretanja s obzirom da fiskalni multiplikatori u kratkom i srednjem roku ne prelaze vrijednost jedan i često su statistički nesignifikantni. Analiza podataka po pojedinim zemljama pokazuju kako fiskalni šok državnih rashoda u Italiji, Njemačkoj i Češkoj ima očekivani keynesijanski učinak, što znači da dovodi do porasta ukupne gospodarske aktivnosti kao i povećanja osnovnih sastavnica domaće agregatne potražnje. S druge strane, učinak šoka neto prihoda u pravilu ima predznak drugačiji od očekivanog i nije statistički signifikantan. Rezultati identificiranog SVAR modela za Hrvatsku drugačiji su nego za ostale zemlje. Naime, samo u Hrvatskoj fiskalni šok dovodi do smanjenja BDP-a, i to, čini se, velikim dijelom zbog negativne reakcije osobne potrošnje, a manjim dijelom i kapitalnih investicija. Iako su takvi rezultati suprotni od očekivanih, oni ne proturječe ekonomskoj teoriji. Naime, porast državne potrošnje može dovesti do učinka istiskivanja privatnih investicija i povećanje štednje kućanstva, što se ogleda u padu osobne potrošnje i investicija. Ipak, ovakve rezultate za osobnu potrošnju kakve bi predvidjela neoklasična teorija rasta koja velik naglasak stavlja na Rikardijansku ekvivalenciju čine se malo vjerojatnim. Naime, s obzirom na veliku uključenost države u gospodarska kretanja u Hrvatskoj za očekivati bi bilo da rast naknada zaposlenima ili porast državne kupovine roba i usluga ima barem mali pozitivan učinak na kretanje BDP-a. Stoga je moguće da ovakvi rezultati u većoj mjeri odražavaju nekvalitetu hrvatskih fiskalnih podataka i činjenicu da se u analizi koriste gotovinski podaci koji su i jedini javno dostupni. S druge strane, smanjenje investicija nakon strukturnog fiskalnog šoka može se objasniti činjenicom kako se povećana državna potrošnja u pravilu financira zaduživanjem pa je sasvim izvjesno da se u određenim trenucima mogu pojaviti učinci istiskivanja. Osim toga, mogući su pritisci na rast kamatnih stopa, što također smanjuje kapitalne investicije.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA