Pregled bibliografske jedinice broj: 750376
Uz Markovićevu estetiku glazbe
Uz Markovićevu estetiku glazbe // Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 40 (2014), 2; 453-467 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 750376 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uz Markovićevu estetiku glazbe
(On the music aesthetics of Franjo Marković)
Autori
Barbarić, Damir
Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 40
(2014), 2;
453-467
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Franjo Marković; estetika glazbe; estetički formalizam; psihologizam; eklekticizam
(Franjo Marković; music aesthetics; aesthetic formalism; psychologism; eclecticism)
Sažetak
U članku se analizom i interpretacijom Markovićeva glavnog djela Razvoj i sustav obćenite estetike propituje dosad uglavnom prihvaćeni općeniti stav o formalizmu kao bitnom obilježju njegove estetike, posebno estetike glazbe. Podrobnijim razmatranjem pokazuje se da se Markovićeva izlaganja estetike glazbe, oslonjena poglavito na Wundtovu fiziologijsku psihologiju i Zeisingov nauk o zlatnom rezu, doista svode gotovo isključivo na ustanovljavanje i razmatranje različitih vidova glasovnog sklada te formalnih odnosno aritmetičkih odnosa i zakona koji grade strukturu glazbene melodije i harmonije. Tradicionalna glavna pitanja estetike glazbe, naime ona o njezinoj biti, njezinu izvoru i podrijetlu te o uzroku njezina golemog utjecaja na ljudsku duševnost, pritom ostaju netematizirana. Bit Markovićeva glazbenog formalizma može se najbolje shvatiti usporedbom sa stavovima njegovih neposrednih uzora, naime Roberta Zimmermanna i Johanna Freidricha Herbarta. Ta usporedba pokazuje da je načelo formalizma sadržano u metodičkom odvraćanju estetičke spoznaje od bića i okretanju isključivo slici i prividu. Posljedica toga prenošenje je težišta estetičkog razmatranja s osjećaja i čuvstva na predodžbu, a u estetici glazbe s pojedinačnog zbiljskog tona na usporedbu tonova i utvrđivanje njihovih uzajamnih odnosa. Unatoč tomu Markovićeva se estetika ne može jednoznačno označiti formalističkom. Od formalizma on se odvaja svojim naglašenim pridavanjem značenja glazbenom sadržaju kao izrazu duševnih čuvstava, premda pri bližem određenju tog sadržaja ostaje tek pri neodređenom spominjanju noetičkih i etičkih sadržaja. Time se njegova estetika glazbe na koncu pokazuje kao donekle sustavno izložen eklekticizam, koji kolebljivo ostaje po sredini između idealizma i realizma, formalizma i psihologizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
