Naslov
Utjecaj okolišnih i genetskih čimbenika na sadržaj ureje u mlijeku krava holštajn pasmine
(Influence of environmental and genetical factors on urea content in milk whit holstein breed cows)

Autori
Budimir Draženko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
06.11

Godina
2014

Stranica
107

Mentor
Mijić, Pero

Ključne riječi
kravlje mlijeko ; holštajn pasmina ; ureja ; genetski čimbenici
(cow milk ; Holstein breed ; urea ; genetical factors)

Sažetak
Ciljevi ovoga rada su bili utvrditi u kojoj mjeri okolišni čimbenici (redoslijed i stadij laktacije, starost kod prvog teljenja, sezona teljenja, regija i stado) imaju utjecaj na sadržaj ureje u mlijeku, te povezanost sadržaja ureje u mlijeku sa ostalim svojstvima mliječnosti krava. Najveća razina sadržaja ureje u mlijeku je zabilježena u prvoj laktaciji, u razdoblju između 110 i 140 dana, kada se kretala oko 23, 6 mg/100ml. Na kraju prve laktacije prosječni sadržaj ureje u mlijeku je iznosio oko 21, 6 mg/100ml. Drugu laktaciju karakterizira nešto veći sadržaj ureje, u razdoblju odmah nakon teljenja kada su zabilježene najviše vrijednosti od svih praćenih laktacija. Starost krava kod prvog teljenja je također imao utjecaj na sadržaj ureje u mlijeku. Krava koje su telile u dobi od 24. do 26. mjeseca imale su najvišu vrijednost sadržaja ureje koji je za navedeno razdoblje iznosio 23, 2 mg/100ml. Najniža vrijednost sadržaja ureje je zabilježena kod krava koje su telile u dobi od 18. mjeseci i iznosila je ispod 20 mg/100ml. I sezona teljenja je utjecala na sadržaj ureje u mlijeku. U zimskoj sezoni 2004. godine zabilježene su najmanje vrijednosti sadržaja ureje u mlijeku, dok je u jesenskoj sezoni iste godine izmjeren najviši sadržaj ureje u mlijeku (24 mg/100ml). U narednim sezonama teljenja dolazi do opadanja sadržaja ureje u mlijeku. Razlike u sadržaju ureje u mlijeku utvrđene su između županija. Najviša vrijednost heritabiliteta (0, 08) ocjenjena je modelom gdje je kao usporediva grupa korištena interakcija između stada i kontrolnog dana. U istraživanju, udio varijabilnosti pojašnjen interakcijom stado-dan kontrole, je iznosio 67%, dok je 25% varijabilnosti sadržaja ureje ostalo neprotumačeno. Ovaj je model korišten i pri procjeni uzgojne vrijednosti. Također je testiran i model gdje je utjecaj stada korišten kao usporediva grupa, te je ovim modelom ocijenjena najniža vrijednost heritabiliteta (0, 03). U modelima gdje je interakcija između stada i godina testiranja korištena kao usporediva grupa ocjenjene su više vrijednosti heritabiliteta (0, 04 i 0, 05) u odnosu na prethodni model. Izračunate fenotipske korelacije između sadržaja ureje i osobina mliječnosti: dnevna količina mlijeka, dnevna količina i sadržaj masti i bjelančevina su bile statistički značajne (P <0, 0001). Pozitivna i niska fenotipska korelacija (0, 15) utvrđena je između sadržaja ureje i dnevne količine mlijeka, između sadržaja ureje i dnevne količine masti (0, 10), te između sadržaja ureje i količine bjelančevina (0, 16). Između sadržaja ureje i sadržaja mliječne masti koeficijent korelacije je bio nizak i negativan (-0, 05) dok je između sadržaja ureje i sadržaja bjelančevina on bio nizak i pozitivan (-0, 03).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA