ࡱ> \1bjbj4LU'+ "&BBBVVV8t<V4>>TTT/MT,2222222$68>2B//2BBTTF4y)y)y)^ BTBT2y)2y)y)V#0@0TpV+%Nc0 2\404o0x8y)808B0y)22y)48  :Doc. dr.sc. Loris Belani Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci UGOVOR O OSIGURANJU TRO`KOVA PRAVNE ZA`TITE U CESTOVNOM PROMETU( Sa~etak Ugovorom o osiguranju pravne zaatite (OPZ) osiguratelj preuzima obvezu pokria raznih pravnih troakova (npr. sudski i odvjetni ki troakovi) koji pogaaju osiguranika kada se nae u situaciji da mu je potrebna pravna pomo. Osigurateljsko pokrie troakova pravne zaatite ugovara se s obzirom na pojedine vrste pravnih odnosa, pravnih situacija ili podru ja (ne postoji generalno pokrie pravne zaatite). Jedno od posebnih takvih podru ja je i cestovni promet. Osiguranjem pravne zaatite u cestovnom prometu pokriveni su rizici raznih pravnih troakova koji nastaju ostvarenjem prava u pravnim postupcima koji se odnose na promet i motorno vozilo (npr. sporovi u vezi uporabe vozila, vlasniatva i obveznih prava glede vozila, prometni prekraaji, kazneni postupci, upravni postupci glede vozila, voza kih i prometnih dozvola, ovrha i dr.). U tom smislu osigurateljsko pokrie troakova pravne zaatite u cestovnom prometu treba promatrati kao samostalno osigurateljsko pokrie neovisno o postojanju pokria iz osiguranja od autoodgovornosti i tzv. klauzula pravne zaatite koje se nalaze u uvjetima osiguranja AO. U radu se uvodno govori o pojmu i svrsi ugovora o osiguranju troakova pravne zaatite openito, a potom o nekim specifi nim pitanjima koje se odnose na osiguranje pravne zaatite u cestovnom prometu: osiguranici, opseg pokria, isklju enja iz osiguranja. Klju ne rije i: osiguranje pravne zatite, ugovor o osiguranju, pravni trokovi, cestovni promet. 1. Uvod Trokovi pravne zatite ili trokovi ostvarivanja pravnih interesa predstavljaju iznose koji se mogu osigurati na temelju ugovora o osiguranju. Osiguranje pravne zatite (dalje: OPZ) predstavlja posebnu granu imovinskog osiguranja u kojemu osiguratelj snosi trokove ostvarivanja pravnih interesa osiguranika u razli itim pravnim postupcima pred nadle~nim tijelima (naj eae sudovima, ali i u izvansudskim postupcima). Radi se dakle, o osiguranju u kojem osiguratelj, umjesto osiguranika, plaa troakove pravnog zastupanja i savjetovanja osiguranika u razli itim pravnim postupcima (tj. troakove usluga odvjetnika), troakove razli itih sudskih, upravnih ili drugih pristojbi, troakove vjeata enja i ostalih dokaznih sredstava, kao i sve ostale pravne troakove koje je osiguranik du~an snositi u razli itim postupcima pravne zaatite, odnosno postupcima u kojima osiguranik ostvaruje svoja prava ili pravne interese, ili u kojima ostvaruje obranu od tuih zahtjeva (Ivanjko, 2005, 29; urkovi, 1993, 22-23). Osiguranje pravne zaatite pokriva trokove aktivne i pasivne strane u postupku, te pokriva pravne trokove neovisno o ishodu samog postupka, tj. neovisno o tome je li osiguranik (stranka) ostvario uspjeh u postupku ili nije. Osiguranje (trokova) pravne zatite nastaje na temelju ugovora o osiguranju, kao ugovora kojim se osiguratelj obvezuje isplatiti trokove pravne zatite osiguraniku (ili korisniku osiguranja) iz svote osiguranja kada nastupi osigurani slu aj (tj. potreba za pravnom zaatitom interesa osiguranika), a ugovaratelj osiguranja se obvezuje platiti premiju osiguranja (Poltera, 1999, 11). Takva definicija ugovora o osiguranju pravne zaatite proizlazila bi i iz ope definicije ugovora o osiguranju iz l. 921 ZOO-a. Neposredna svrha OPZ-a bila bi preuzimanje rizika nastanka pravnih troakova, odnosno troakova pravnog spora kao odreene pravne situacije u kojoj se javlja potreba za pravnom pomoi osiguraniku. Posredna svrha OPZ-a je olakaavanje osiguranicima ostvarivanje pravnih interesa pred nadle~nim tijelima time ato e se iz osigurateljskog pokria  financirati pravni troakovi. Na taj na in se omoguuje osiguraniku da sudjeluje u pravnim postupcima u kojima se odlu uje o njegovim pravima i interesima bez financijskog optereenja njegovog imovinskog stanja i to neovisno o ishodu takvog postupka. Osiguranje pravne zaatite, kao i neka druga osiguranja (npr. osiguranje od odgovornosti), izgraeno je na na elu specijalnosti osiguranih rizika (Spezialitt des versicherten Risikos). Ovo zna i da ne postoji neko ope osiguranje pravne zaatite koje pokriva sve pravne troakove u svim situacijama kada je osiguraniku pravne zaatite potrebno snositi troakove pravne zaatite (na elo univerzalnosti ili totaliteta, Prinzip der Universalitt, Totalitt), ve ono pokriva troakove pravne zaatite samo u pojedinim, posebno ugovorenim pravnim odnosima, podru jima ili pravnim situacijama u kojima se osiguranik mo~e nai kada mu je potrebna pravna zaatita, odnosno pravna pomo. Ovo iz razloga ato bi u tzv. opem OPZ-u bilo teako procijeniti osigurani rizik, a premija osiguranja bila bi vrlo visoka te je veina osiguranika ne bi mogla podnijeti (Harbauer, 2004, 579). Stoga su se u osigurateljskoj praksi razvili pojedini tipovi ili vrste ugovora o OPZ-u kojima se osiguravaju troakovi pravne zaatite prema odreenim osobama, svojstvima tih osoba, pravnim podru jima te podru jima ljudske djelatnosti, a koji ine, samostalno ili u meusobnoj kombinaciji, pojedinu vrstu OPZ-a (tzv. Leistungsart). Broj pojedinih vrsta OPZ-a nije ograni en, te se stalno pojavljuju nove vrste, ovisno o tomu kako se razvijaju pojedine vrste ljudske djelatnosti u kojima se javlja potreba pravne zaatite te postoji li za tim novim vrstama OPZ-a potreba na tr~iatu osiguranja (Harbauer, 2004, 580). Osiguranje pravne zaatite u cestovnom prometu predstavlja jednu od takvih pojedinih vrsta pokria osiguranja pravne zaatite. Osigurateljsko pokrie troakova pravne zaatite u cestovnom prometu potrebno je razlikovati od tzv. klauzula pravne zaatite u osiguranju od autoodgovornosti. Osiguranje pravne zaatite je samostalno osigurateljsko pokrie koje nastaje na temelju zasebnog ugovora o osiguranju. Obveza osiguratelja pravne zaatite u kojoj se ovdje govori postoji neovisno o postojanju pokria iz ugovora o osiguranju od autoodgovornosti. To nadalje zna i da moramo razlikovati osiguranje pravne zaatite u cestovnom prometu od tzv. klauzula pravne zaatite u uvjetima osiguranja od autoodgovornosti (koja je na elno predviena i l. 964 st. 2 ZOO) a prema kojoj osiguratelj od odgovornosti snosi, u granicama iznosa osiguranja, troakove spora i druge opravdane troakove radi utvrivanja osiguranikove odgovornosti. Obveza osiguratelja od odgovornosti na pravnu zaatitu svog osiguranika je akcesorne naravi jer proizlazi iz ugovora o osiguranju od autoodgovornosti, a ne iz samostalnog ugovora o osiguranju pravne zaatite. Pored toga, osiguratelj od odgovornosti imao bi obvezu pru~anja pravne zaatite osiguraniku samo kada bi se protiv njega (osiguranika) vodila parnica radi naknade atete. S druge strane obveza osiguratelja pravne zaatite da snosi pravne troakove postojala bi u svim situacijama kada je osiguraniku potrebna pravna pomo, neovisno o tome radi li se o naknadi atete ili nekoj drugoj spornoj situaciji te je li osiguranik tu~ena strana ili se pojavljuje kao tu~itelj. Ali, temeljna obveza osiguratelja od odgovornosti je naknada atete za koju je odgovoran osiguranik, dok osiguratelj pravne zaatite ima obvezu samo glede snoaenja pravnih troakova a ne i isplate materijalnopravnih zahtjeva protivnika osiguranika (kao ato to primjerice mo~e biti i zahtjev za naknadu atete). 2. Ugovor o osiguranju pravne zaatite u prometnim stvarima (u cestovnom prometu) OPZ-om u prometu pokriveni rizici snoaenja raznih troakova vezanih uz ostvarenje ili obranu prava u pravnim postupcima vezanih uz promet i motorno vozilo (Lui, 1990, 55-56). Mogue je razlikovati viae pojavnih oblika pokria OPZ-a u prometnim stvarima. Ono se najprije javlja u obliku u kojem osobe osiguranika pravne zaatite u prometnim stvarima imaju polo~aj vlasnika vozila ili ovlaatenog korisnika vozila (tzv. pravna zaatita  vlasnik/ korisnik , Verkehrs-Rechtsschutz). U ovakvom obliku pokria OPZ-a u prometnim stvarima u polici osiguranja moraju biti navedene i to no ozna ne osobe vlasnika vozila ili ovlaatenog korisnika vozila, jer se osiguranje sklapa s obzirom na njih kao osigurane osobe. Osigurateljsko pokrie proairuje se i na osobe koje se u njihovim vozilima prevoze: a) suputnici u vozilima namijenjenim za privatan prijevoz te b) putnici u vozilima namijenjenim za javni prijevoz putnika. Zatim, i osoba voza a koja upravlja vozilom iji je vlasnik ili ovlaateni korisnik osiguranik pravne zaatite u prometnim stvarima, takoer ulazi u krug osiguranih osoba. Nadalje, mogue je predvidjeti uvjetima osiguranja da vlasnik ili ovlaateni korisnik vozila kao osiguranici budu pokriveni osigurateljskom zaatitom u snoaenju pravnih troakova u prometu ako se pojave i u svojstvu osobe izvan vozila (npr. kao pjeaaci ili biciklisti). Broj i vrsta vozila, koja su u vlasniatvu ili u posjedu osiguranika, bitni su za odreivanje visine premije, ali se polica osiguranja ne sklapa u odnosu na postojea vozila, ve samo postoji du~nost osiguranika da nakon promjene broja i vrste vozila tu injenicu prijavi osiguratelju (Harbauer, 2004, 651). Sama prijava promjene broja i vrste vozila ima deklaratoran u inak, jer se osigurateljsko pokrie automatski proairuje i u pogledu uporabe i koriatenja novih i drugih vozila im se ona nau u vlasniatvu ili u posjedu osiguranika (vlasnika i ovlaatenog korisnika), a osigurateljsko pokrie prestaje u pogledu onih vozila koja prestaju biti u vlasniatvu ili nisu viae u posjedu osiguranika. Kao drugi na in u kojemu se OPZ mo~e pojaviti u prometnim stvarima jest kada se ono promatra sa stajaliata samog vozila u pogledu kojeg je ugovoreno pokrie OPZ (tzv. pravna zaatita  vozilo, Fahrzeug-Rechtsschutz). Tada se ugovor o OPZ-u sklapa samo u pogledu to no odreenog vozila te se to vozilo unosi po svojim identifikacijskim oznakama u policu osiguranja. Kao osiguranici, ovdje se takoer javljaju vlasnici vozila i njegovi ovlaateni korisnici (ato su osobe koje posjeduju vozilo po posebnom pravnom temelju poput zakupca, posudovnika i dr.), ali oni gube svojstvo osiguranika otuenjem vozila (Harbauer, 2004, 709). S druge strane, onaj tko postane vlasnik takvog vozila ili njegov ovlaateni posjednik stje e polo~aj osiguranika. I u ovom obliku OPZ-a u prometnim stvarima osigurateljska zaatita se prote~e i na osobe koje se prevoze vozilom, kao putnici ili suputnici, kao i na voza e. Ne obuhvaa osobe izvan vozila, dakle pjeaake i bicikliste. Kona no, kao trei na in OPZ-a u prometnim stvarima jest kada se kao osiguranik javlja osoba koja esto ili stalno, privatno ili poslovno upravlja tuim vozilima, odnosno vozilima koja nisu u njezinom vlasniatvu (Harbauer, 2004, 719). Dakle, radi se o situaciji kada je osiguranik u polo~aju voza a tueg vozila (tzv. pravna zaatita  voza , Fahrer-Rechtsschutz). Ovakvo osiguranje osobito je pogodno za one koji nemaju vlastito vozilo ili ga imaju, ali se ne ~ele osigurati u pogledu pravnih troakova koji mogu nastati u vezi s upravljanjem tim vozilom, jer esto voze tua vozila. Pogodno je i za poduzea koja na taj na in mogu osigurati svoje zaposlenike koji su voza i njihovih vozila (Van Bhren, Plote, 2007, 231). Mogue je i proairenje ovog osigurateljskog pokria i na putnike u javnom prijevozu, pjeaake i bicikliste. U pogledu pjeaaka i biciklista pokrivaju se pravni troakovi koji nastaju samo radi ostvarivanja zahtjeva za naknadu atete, te troakovi zastupanja u prekraajnom i kaznenom postupku. Kazneno djelo, prekraaj ili atetni dogaaj moraju biti u vezi s prometnom aktivnoau pjeaaka i biciklista da bi se mogao takav dogaaj tretirati kao osigurani slu aj u OPZ-u u prometnim stvarima. Osigurateljsko pokrie u svim naprijed opisanom oblicima OPZ-a u cestovnom prometu odnosi se glede svih vozila koja se kreu snagom vlastita motora te glede priklju nih vozila (Harbauer, 2004, 667). 3. Opseg pokria OPZ-a u cestovnom prometu Opseg pokria iz OPZ-a u prometnim stvarima prote~e se na: a) podru je naknade atete iz prometnih delikata, b) podru je obveznopravnih ugovora i stvarnopravnih odnosa u pogledu motornih vozila, c) podru je prometnih kaznenih djela i prekraaja, d) podru je razli itih (u pravilu upravnih) postupaka koji se odnose na odnose na voza ke dozvole te e) podru je poreznopravnih i drugih javnopravno-financijskih pitanja u pogledu motornih vozila. No, uva~avajui posebne potrebe osiguranika, mogue je da se osigurateljska zaatita koncentrira na samo neka od navedenih pravnih podru ja, odnosno da ne treba obuhvaati sva gore navedena podru ja, ve je mogua razna kombinacija osigurateljskog pokria iz gore navedenih pravnih podru ja sukladno ~eljama i potrebama osiguranika. U pogledu naknade atete pokrie OPZ-a odnosi se na snoaenje pravnih troakova koji nastaju na strani tu~itelja (oateenika) u postupcima u kojima se odlu uje o zahtjevu za naknadu atete nastale uporabom motornog vozila, a ne na snoaenje pravnih troakova za obranu odgovorne osobe od odatetnih zahtjeva jer je ovo drugo zadaa osiguranja od odgovornosti u podru ju prometa (Harbauer, 2004, 590). Osigurateljska zaatita u ovom pravnom podru ju postoji kada osiguranik u navedenim svojstvima vlasnika vozila, ovlaatenog posjednika, suputnika, pjeaaka, biciklista, ili pak u svojstvu putnika kao suosigurane osobe, istakne prema atetniku zahtjev za naknadu atete po nastanku atetnog dogaaja koji predstavlja nastup osiguranog slu aja (Harbauer, 2004, 671). Kao obveznopravni ugovori koji se odnose na motorna vozila, a u pogledu kojih postoji osigurateljska zaatita, dolaze u obzir kupoprodajni ugovori, ugovori o uvanju vozila, ugovori o popravku vozila, ugovor o najmu te ugovori o financiranju kupnje ili upotrebe vozila (Van Bhren, Plote, 2007, 225). OPZ-om pokrivaju se pravni troakova nastali iz sporova koji se vode u vezi s takvim ugovorima kako u pogledu isticanja zahtjeva iz takvih ugovora, tako i u pogledu obrane od zahtjeva koji proizlaze iz takvih ugovora. Istim pokriem pokrivaju se i pravni troakovi iz sporova koje se odnose na pravo vlasniatva glede motornog vozila, ali i u pogledu ostalih stvarnopravnih odnosa (npr. zalo~no pravo, fiducijarno vlasniatvo) uklju ujui i posjedovne parnice (Harbauer, 2004, 622-623). U osigurateljsko pokrie OPZ-a u prometnim stvarima spadaju i pravni troakovi koji nastaju zbog voenja kaznenog ili prekraajnog postupka protiv osiguranika kao sudionika u prometu, a zbog povrede prometnih propisa. Zahtijeva se da se navedeni kazneni ili prekrajni postupci vode upravo zbog povrede prometnih propisa. Ako kaznenim djelom ili prekrajem osim prometnih propisa povrijede i neki drugi propisi koji nisu prometnog karaktera, odnosno ako se u jednom prekraajnom ili kaznenom postupku odlu uje i o kaznenim djelima i prekraajima koji ne nastaju povredom prometnih propisa, tada pravni troakovi koji nastaju voenjem takvih kaznenih ili prekraajnih postupaka, ne spadaju u osigurateljsko pokrie (Harbauer, 2004, 682). Mogue je ugovoriti i franaizu, tj. da pravni troakovi iz osigurateljskog pokria pokrivaju samo za prekraaje koji imaju zaprije enu nov anu kaznu iznad odreenog iznosa. Osigurateljska zaatita postoji i kada se osiguranik u svojstvu voza a, ili pak vlasnika, ili ovlaatenog posjednika vozila nae u situaciji da nadle~no tijelo odlu uje o oduzimanju, ograni avanju ili produ~ivanju njegove voza ke dozvole, a pri emu mogu nastati odreeni pravni troakovi (troakovi postupka i pravne pomoi) (Harbauer, 2004, 685). Osigurateljsko pokrie pravnih troakova mo~e se odnositi i na ostvarivanje pravnih interesa iz poreznopravnih pitanja, odnosno pitanja plaanja poreza i drugih financijskih javnopravnih davanja (carine i sl.) u pogledu motornih vozila o kojima se odlu uje u raznim upravnim postupcima. 4. Osiguranici OPZ-a u prometnim stvarima 4.1. Vlasnik vozila Osigurateljska zaatita u prometnim stvarima postoji kada osiguranik u trenutku nastupa osiguranog slu aja ima polo~aj vlasnika vozila. Za ocjenu je li netko vlasnik vozila ili ne primjenjuju se opa pravila graanskog prava o stjecanju vlasniatva na pokretnim stvarima pri emu da bi se imalo polo~aj osiguranika pravne zaatite u prometnim stvarima dovoljan je i sam polo~aj suvlasnika (Harbauer, 2004, 656). Sam polo~aj vlasnika, odnosno suvlasnika mo~e se dokazati i posebnim ispravama (primjerice knji~ica vozila i dr.). Ako je kojim slu ajem vozilo kupljeno pod pridr~ajem prava vlasniatva ( l. 462 ZOO) ili je vlasniatvo nad vozilom preneseno treoj osobi radi osiguranja potra~ivanja te tree osobe, tada osiguranik nema polo~aj vlasnika, te shodno tome sve dok kupoprodajna cijena ne bude potpuno isplaena ili sve dok tra~bina ne bude potpuno vraena, osiguranik, budui da nije vlasnik do tog trenutka, nee ni do tog trenutka moi u~ivati osigurateljsku zaatitu. No, ipak ostavlja se mogunost da u toj situaciji osiguranik ima polo~aj ovlaatenog posjednika vozila te tako onda mo~e u svojstvu ovlaatenog posjednika vozila u~ivati osigurateljsku zaatitu. 4.2. Ovlaateni posjednik vozila Osigurateljska zaatita u prometnim stvarima postoji i kad osiguranik ima polo~aj ovlaatenog posjednika. Posjednikom vozila smatra se osoba koja u vlastito ime i za vlastiti ra un upotrebljava vozilo i njime se koristi te snosi sve potrebne troakove u vezi s vozilom. Ovlaateni posjednik vozila je onaj koji, osim ato ispunjava sve navedene pretpostavke da bude posjednikom vozila, dodatno joa ima i ovlatenje od vlasnika vozila za njegovu uporabu i koritenje (Harbauer, 2004, 656). Tako, pored vlasnika vozila, ovlatenim posjednikom smatra se i zakupac, najmoprimac, posudovnik, leasing primatelj i druge osobe koje na posebnom pravnom temelju imaju pravo posjedovati vozilo. U ovlaatenog posjednika spadali bi i tzv. tehni ki posjednici, a to su voditelji nekog voznog parka na koje je vlasnik tog parka ili neki drugi ovlaateni posjednik prenio ovlast upravljanja tim voznim parkom u skladu s pravilima struke i propisima. 4.3. Suputnik u vozilu Osiguranje pravne zaatite u prometnim stvarima postoji i u korist osiguranika koji ima polo~aj suputnika u vozilu u trenutku nastanka osiguranog slu aja. Suputnika mo~emo definirati kao osobu koja se nalazi u ili na vozilu sa znanjem i voljom osobe ovlaatene na uporabu vozila ili je njezin prijevoz u uzro noj vezi s uporabom vozila (primjerice ula~enje i izla~enje iz vozila) (Van Bhren, Plote, 2007, 221). Kao uvjet za postojanje osigurateljske zaatite zahtijeva se |    , > N b .@BCKn HJ L $&ǿуууx h}^?hkiKhNqjhkiK0JUh:R$hkiK56 hkiK6]hzhkiK6]hzhkiK56h)hkiK6 hkiK6hzhkiK6hg(+hkiK56hkiK! j*h3Yh3Y0J5CJaJh:R$hkiK5CJaJ hkiK5h|hkiK5+4~    ABCKMP $ $@&`a$gdkiK$dh`a$gdkiK$dh@&`a$gdkiK $`a$gdkiK $`a$gdkiKgdkiK&d&f&|&0(x(**++2.J.T00011^5n5F6d6h66688L9Z<T?V?X?Z?\?^?b??@@@@@6A\AȺxqqmh] hhkiKhhkiK56 hd56h:R$hkiK56h:R$hVs56 h}^?hTjkhkiK56CJaJhVs56CJaJhhkiK56CJaJ h}^?hLhi-#hFh=&hmDhLhVshNqhkiK h}^?hkiKh}^?hkiK6]*$+1V?\?^?@@BPW`bbbhnt|~$dh`a$gdh dh@&gdP( $dha$gdP($dh`a$gdkiKgdkiK@&gdkiK@&gdVs $dha$gdkiK\AAAABBBB*C8CQRQQQQlSSTT(YTYY,Z.ZTZ[[\"]]T^^^``h&hc4h] h}^?hlh}^?hkiK6]hUhl h}^?hkiKhkiK hhkiKN````abahapaaaaaaabb@bNbzb~bbbbbbbbdXe`eeRfTfffgghhTibijjjjkkkllnnnnpp&q(q`qrqqqqrŻ򲫲Ф h&h& h}^?h& h}^?hhhh hP(5hTjkhP(56 hTjkhP(h 4h& hRhkiKhRhkiK5 hA%hkiKhkiKhH h}^?hkiK h.'hkiK>rttttt1vQvzzzz|@|D||}}}<~~~~~~,NPT~">@<R$(XғF44ܬ Ϳh->UhMh@)hg' h}^?h 4h 4hTjkh 46CJ]aJ hP(5 h}^?hhhh h}^?hGqh}^?hkiK0JhGq h}^?hkiKh&hkiK@Pzފ"$R< 0ĵֹ6dfD $dha$gdFYd$dh`a$gdFYd$a$gd 4 $dha$gd 4gd 4`gd 4$dh`a$gdkiKda se osiguranik kao suputnik nalazi u svom vlastitom vozilu ili u vozilu iji je ovlaateni posjednik. Za postojanje osigurateljske zaatite ako se nalazi u tuem vozilu, potrebno je u pravilu takvo pokrie dodatno ugovoriti. Svojstvo osiguranika kao suputnika zapo inje s radnjama koje slu~e za ula~enje, a prestaje s radnjama koje slu~e za izla~enje iz vozila. Tako se polo~aj suputnika dobiva ve prilikom otvaranja vrata od vozila, a gubi se izlaskom osiguranika iz vozila na vrsto tlo i zatvaranjem vrata vozila (Harbauer, 2004, 658). Od osiguranika s polo~ajem suputnika u vozilu, koje nije javno prijevozno sredstvo, trebalo bi razlikovati osiguranike kao putnike koji se voze javnim prometnim sredstvima. Takvi osiguranici-putnici imaju u~e osigurateljsko pokrie nego suputnici, a pri tome nije bitno da je putnik platio odreeni iznos za vo~nju navedenim sredstvima (Harbauer, 2004, 664). 4.4. Voza  vozila Kada je osiguranik u polo~aju voza a vozila, takoer ima pravo na osigurateljsko pokrie iz OPZ-a. Pod voza em vozila smatra se osoba koja vlastitom voljom i vlastitom odgovornoau stavlja u pogon, upravlja i zaustavlja neko vozilo, kao i osoba koja upravlja vozilom u skladu s uputama vlasnika, odnosno ovlaatenog posjednika vozila. Dakle, za polo~aj voza a, odlu ujue je ima li neka osoba neposrednu upravlja ku vlast glede vozila (Harbauer, 2004, 658). Mogue je da i viae osoba bude istodobno u polo~aju voza a ako jedna primjerice upravlja volanom, a druga ko nicama ili kuplungom, a takoer voza em se smatra i osoba koja upravlja volanom i ko nicama vozila koje se vu e drugim vozilom. Osigurateljska zaatita odnosi se samo na upravljanje vozilom i radnje koje stoje uobi ajeno u neposrednoj vezi s upravljanjem, ato zna i da se ona ne odnosi na pranje i popravljanje vozila (dakle osoba koja popravlja ili pere vozilo ne smatra se voza em), ali se primjerice odnosi na tankanje vozila gorivom, otvaranje i zatvaranje gara~nih vrata te izla~enja iz vozila (Van Bhren, Plote, 2007, 222). Da bi se osiguranik kao voza  mogao koristiti osigurateljskom zaatitom, ona mora s jedne strane biti i tzv. ovlaateni voza , odnosno da je takvo ovlaatenje dobio od vlasnika vozila ili ovlaatenog posjednika vozila, a s druge mora imati odgovarajuu voza ku dozvolu za upravljanje vozilom izdanu od nadle~nog tijela (Harbauer, 2004, 661). Dakle, kada voza  upravlja vozilom kojeg je primjerice ukrao ili je preautio da ima zabranu upravljanja vozilom, odnosno da nema odgovarajuu dozvolu, tada ne postoji pokrie OPZ-a. Ako polo~aj osiguranika kao voza a usporedimo sa sva tri pojavna oblika OPZ-a u prometnim stvarima (supra 2), tada u okviru tzv. pravne zaatite - vlasnik/korisnik voza  ima polo~aj osigurane osobe kada upravlja vozilom po ovlaatenju vlasnika ili ovlaatenog posjednika vozila. U okviru, tzv. pravne zaatite - vozilo bilo koja osoba koja kao voza  upravlja vozilom u pogledu kojeg postoji osigurateljsko pokrie ima polo~aj osigurane osobe, a u okviru tzv. pravne zaatite - voza , osigurana osoba je sam voza  koji upravlja bilo kojim tuim vozilom (nije potrebno postojanje osigurateljskog pokria u pogledu vozila). 4.5. Osobe izvan vozila (nemotorizirani sudionici cestovnog prometa) Osobe izvan vozila, kao osiguranici pravne zaatite u prometnim stvarima mogu se javiti pjeaaci i biciklisti, tzv. nemotorizirani sudionici prometa. Pjeaaci i biciklisti kao osiguranici imaju ipak u~i opseg pokria nego ostale navedene osobe, odnosno pokrivaju im se pravni troakovi koji nastaju samo radi ostvarivanja zahtjeva za naknadu atete, troakovi zastupanja u prekraajnom i kaznenom postupku. Kazneno djelo, prekraaj ili atetni dogaaj moraju biti u vezi s prometnom aktivnoau pjeaaka i biciklista da bi se mogao takav dogaaj tretirati kao osigurani slu aj u OPZ-u u prometnim stvarima. Sam pojam pjeaaka nije posebno odreen, ve je za njegovo odreivanje dovoljno shvaanje pojma pjeaaka u svakodnevnom jeziku. Pri tome je bitno da pjeaak, kao osiguranik pravne zaatite, sudjeluje u prometu u bilo kojem obliku. Ovo uklju uje sudjelovanje u prometu na javnim prometnicama i javnim povrainama, ali osiguranik ima polo~aj pjeaaka i kada se kree privatnim povrainama pogodnim za odvijanje prometa. Osiguranik gubi polo~aj pjeaaka, a time i osigurateljsko pokrie, kada se isklju i iz sudjelovanja u prometu, primjerice ulaskom u zgrade, ili kada se bavi nekom sportskom aktivnoau na javnim (ili i privatnim) povrainama pogodnim za odvijanje prometa, poput tr anja, d~ogiranja, skateboardiranja, kotrljanja i sl. im osoba osiguranika izae iz zgrade i uklju i se u promet ili im prestane s obavljanjem sportskih aktivnostima, dolazi u polo~aj pjeaaka i ponovno potpada pod osigurateljsko pokrie. Za bicikliste vrijedi ono ato je re eno i za pjeaake. Nema posebnog definiranja pojma biciklista, s naglaskom da se osoba koja gura bicikl smatra pjeaakom, a ne biciklistom. 5. Posebno o odreenju vozila u OPZ-u u cestovnom prometu Osigurateljsko pokrie u svim oblicima OPZ-a u prometnim stvarima postoji samo ako se vozila, koja su u vlasniatvu ili posjedu osiguranika, ili kojima se prevoze putnici, kreu snagom vlastita motora (Harbauer, 2004, 667). Osigurateljsko pokrie odnosilo bi se na sve vrste vozila cestovnih vozila koja se kreu snagom vlastita motora, a osigurateljsko pokrie odnosi se i na priklju na vozila koja se priklju uju navedenim vozilima. Motorno vozilo ne treba se nu~no kretati na kota ima, ve je mogue da se ono kree i na saonicama (skijama), gusjenicama, tra nicama, a da bi vlasnici ili ovlaateni posjednici, kao i putnici i suputnici u takvom vozilu bili obuhvaeni osigurateljskom zaatitom u svojstvu osiguranika. 6. Gubitak prava iz osigurateljskog pokria U uvjetima osiguranja mogu biti propisani i razlozi gubitka prava iz pokria OPZ-a u cestovnom prometu. Ovdje navodimo neke najva~nije razloge kao ato su: a) vo~nja bez voza ke dozvole (ili odreena ograni enja u pogledu voza ke dozvole, oduzeta voza ka dozvola i sl.), b) upotreba vozila koje nema prometnu dozvolu, i c) neovlaatena vo~nja. Radi se zapravo o obvezama osiguranika na odreeno ponaaanje (vo~nja uz valjanu voza ku dozvolu, postojanje prometne dozvole za motorno vozilo i da vo~nja bude ovlaatena) pa njihova povreda dovodi do osloboenja osiguratelja od obveze prema osiguraniku (Bhme, 340). Svrha takvih odredbi je smanjenje opasnosti, odnosno rizika prije nastupa osiguranog slu aja. Kao dodatna pretpostavka za gubitak prava iz osiguranja tra~i se postojanje adekvatne uzro ne veze izmeu skrivljenog ponaaanja (vo~nja bez voza ke dozvole, nepostojanje prometne dozvole, neovlaatena vo~nja) i nastalog osiguranog slu aja. Meutim, ta se veza uvijek pretpostavlja, odnosno osiguranik mora dokazati da takva adekvatna veza ne postoji, tj. da skrivljeno ponaaanje osiguranika nije dovelo do nastanka odreenih pravnih troakova koje mora snositi osiguratelj. S druge strane, osiguratelju je dovoljno dokazati objektivnu povredu gore spomenutih obveza, da bi se oslobodio od obveza snoaenja pravnih troakova prema osiguraniku. 7. Utjecaj stjecanja novih i otuenja postojeih vozila na postojanje pokria Prilikom svake promjene vozila, osiguranik bi imao obvezu prijaviti osiguratelju stjecanje novog ili otuenje postojeeg vozila kako bi osiguratelj mogao pravilno procijeniti novonastali rizik (Harbauer, 2004, 704). Ako osiguranik zanemari ovu obvezu, a nastupi osigurani slu aj, tada bi se osiguratelj oslobodio od obveze prema osiguraniku. Ako osiguranik otui postojee vozilo (odnosno izgubi polo~aj ovlaatenog posjednika u pogledu postojeeg vozila), a istodobno stekne i novo vozilo (ili postane njegov ovlaateni posjednik) tada bi se osigurateljska zaatita protezala i na to novo vozilo. Ako osiguranik uz postojee vozilo, postane vlasnikom ili ovlaatenim posjednikom i nekog drugog vozila, tada se osigurateljska zaatita proairuje i u pogledu novog vozila. No, ako osiguranik odlu i zadr~ati postojee i naknado ste eno vozilo, tada se smatra da se radi o poveanju rizika te se shodno tomu treba uplatiti i dodatna premija. U slu aju da osiguranik kao vlasnik vozila, otui vozilo, ili ako izgubi polo~aj ovlaatenog posjednika vozila, a u odreenom roku naknadno ne stekne novo vozilo, ili ne postane ovlaateni posjednik drugog vozila, tada se radi o djelomi nom smanjenju rizika te se osigurateljska zaatita ograni uje samo na svojstvo osiguranika kao pjeaaka (biciklista) ili voza a tueg vozila, a premija prema osiguratelju se tada smanjuje u odgovarajuem iznosu. 8. Posebno o OPZ-u u prometnim stvarima za transportna poduzea Za transportna poduzea osigurateljska praksa nudi mogunost sklapanja posebnog osigurateljskog pokria pravnih troakova u cestovnom prometu. Osigurateljska zaatita ugovara se za sve voza e kao zaposlenike transportnog poduzea u izvraavanju radnih du~nosti koje se odnose na djelatnost prijevoza transportnog poduzea (Harbauer, 2004, 723) . Radi se zapravo o osiguranju za tui ra un ( l. 929 ZOO) kojim poduzee kao ugovaratelj osiguranja sklapa ugovor o OPZ-u u prometnim stvarima u korist svih svojih zaposlenika kao voza a (Van Bhren, Plote, 2007, 231). Premija osiguranja izra unava se prema broju osiguranih voza a, pa shodno tomu postoji i obveza poduzea na prijavu svakog voza a koji e biti pokriven osigurateljskim pokriem. 9. Specifi ne obveze osiguranika prema osiguratelju pravne zaatite u cestovnom prometu Na kraju joa da spomenemo neka specifi ne prava i obveze koje osiguranik ima prema osiguratelju pravne zaatite u cestovnom prometu. Prije svega potrebno je spomenuti specifi no pravo osiguranika na slobodan izbor odvjetnika (tj. pravnog zastupnika) koji e ga zastupati u eventualnim pravnim postupcima. Osiguraniku se dopuata da izabere odvjetnika od svog povjerenja. Cilj tog prava ja da se maksimalno zaatite interesi osiguranika pravne zaatite, odnosno njegova neovisnost u voenju pravnih postupaka u odnosu na osiguratelja pravne zaatite. Osiguratelj ne bi smio uvjetovati pokrie izborom odreenog odvjetnika kojeg predla~e sam osiguratelj. Pravo na slobodan izbor odvjetnika osiguraniku pravne zaatite izri ito priznaje l. 89. st 4 Zakona o osiguranju. U pogledu obveza osiguranika svakako potrebno je navesti obvezu potpunog i istinito obavjeatavanje osiguratelja o svim bitnim injenicama osiguranog slu aja (tzv. obveza informiranja). Osiguranik bi morao prijaviti sve okolnosti, tj. i one okolnosti i injenice koje mu ne idu u prilog i koje kao takve ne bi naveo u u svojoj obrani. Zatim tu bi postojala obveza suradnje osiguranika s osigurateljem, prema kojoj bi osiguranik ima obvezu navoenja (prijave) svih dokazna sredstva, te njihovo dostavljanje na raspolaganje osiguratelju po njegovom zahtjevu, kao i obvezu redovitog obavjeatavanja osiguratelja o stanju stvari i tijeku postupka. Ovdje bi spadala i obveza osiguranika da od osiguratelja pribavi odobrenje za ulaganje pojedinog pravnog sredstva ili poduzimanja pojedine procesne radnje, a s ciljem odr~avanja nastalih pravnih troakova ato je mogue ni~ima, odnosno da se snose samo oni pravi troakovi koji su doista nu~ni i potrebni za ostvarivanje pravnih interesa osiguranika. Kona no, postoji i opa obveza propuatanja svih onih radnji koje mogu dovesti do poveanja troakova ili do njihove ote~ane naknade od protivne strane, odnosno obveza poduzimanja takvih radnji koje dovode do smanjenja pravnih troakova. Primjerice, pobijanje pogreane sudske odluke koja se odnosi na naknadu i visinu troakova postupka. Zatim poduzimanje radnji kojima se prigovara na previsoku postavljenu vrijednost predmeta spora, te poduzimanje radnji u skladu sa savjesnim koriatenjem procesnih ovlaatenja tj. da se sa "jeftinijim" procesnim radnjama ishodi ostvarivanje istog cilja. 10. Zaklju ak Osiguranje pravne zaatite u cestovnom prometu predstavlja samostalno osigurateljsko pokrie koje je neovisno o postojanju pokria iz osiguranja od autoodgovornosti. Pokrie iz OPZ u cestovnom prometu mo~e se vezati uz: 1) vlasnika/ovlaatenog korisnika vozila, 2) uz samo vozilo, te 3) uz osobu voza a (voza  u~iva osigurateljsku zaatitu neovisno ijim vozilom upravlja, svojim ili tuim). Razli iti oblici pokria OPZ-a u cestovnom prometu omoguuju osiguraniku da izabere onaj oblik koji najviae odgovara njegovim potrebama. Svakako da se daljnjim razvojem tr~iata mogu pojaviti i daljnji oblici pokria ove vrste OPZ-a. Pokrie OPZ-a u cestovnom prometu mora biti formirano tako da pru~i potpunu zaatitu osiguranicima. Dakle, osim pokria pravnih troakova u vezi rjeaavanja zahtjeva za naknadu atete nastalih motornim vozilom u pogonu (ato je naro ito pogodno za osiguranika pravne zaatite koji kao tu~itelj zahtjeva naknadu atetu koju je pretrpio motornim vozilom u pogonu), pokrie pravnih troakova mora se odnositi i na sve ostale pravne situacije u kojima se javlja potreba za pravnom pomoi osiguraniku (pravna zaatita u vlasni kopravnim sporovima, zatim pokrie pravnih troakova u pogledu sporova iz ugovora o prodaji, uporabi, iskoriatavanju i odr~avanju vozila, obrana u prekraajnim i kaznenim postupcima, poreznim i upravnim postupcima u vezi vozila, voza ke dozvole i dr.). Osim vlasnika, ovlaatenog korisnika i voza a vozila, u cilju pru~anja potpune pravne zaatite preporu a se da se u osigurateljsko pokrie uklju e i osobe koje su lanovi njihovih obitelji, njihovi zaposlenici ako su ovlaateni na uporabu vozila i dr. Na kraju valja napomenuti da osiguranici u OPZ-u imaju i pravo na slobodan izbor odvjetnika/pravnog zastupnika u sporovima. Osiguranik izabire odvjetnika kao pravnog zastupnika u kojeg ima najviae povjerenja, jer je osiguranik gospodar parnice, a ne osiguratelj. Prijedlozi glede izbora odvjetnika od strane osiguratelja su neobvezujui za osiguranika. Literatura: Bhme, W. (2007). Allgemeine Bedingungen fr die Rechtsschutzversicherung (ARB), Kommenar, 12. Aufl., Karlsruhe: Verlag Versicherungswirtschaft. Van Bhren, H., Plote, H. (2007). ARB Rechtsschutzversicherung Kommentar, Mnchen: Verlag C. H. Beck. urkovi, M. (1993). Osiguranje pravne zaatite, Osiguranje i privreda, 33 (5), 22-25 Harbauer, W. (2004). Rechtsschutzversicherung, Kommentar zu den Allgemeinen Bedingungen fr die Rechtsschutzversicherug (ARB 75 und ARB 94/2000), 7. vllig neu bearbeitete Aufl., Mnchen: Verlag C. H. Beck. Ivanjko, `. (2005). Osiguranje pravne zaatite. U: Zbornik radova Aktualnosti graanskog i trgova kog zakonodavstva i pravne prakse, (str. 39-49), br. 3., Mostar: Pravni fakultet Sveu iliata u Mostaru. Lui, A. (1990). Osiguranje pravne zaatite u prometu te zaatitno pismo u prometu, Osiguranje i privreda, 30 ( 4-5)., 55-58 Poltera, D., (1999.) Rechtsschutzversicherungsvertrag und das Verfahren bei Meinungsverschiedenheiten in der Schadenabwicklung, St. Gallen, Niedermann Druck AG. Pravni izvori: Zakon o obveznim odnosima (ZOO), NN, br. 35/05, 41/08, 125/11 Zakon o osiguranju, NN, br. 151/05, 87/08, 82/09, 54/13, 94/14. Pravilnik o rasporedu vrsta i rizika po skupinama i vrstama osiguranja, NN, br. 139/06. Loris Belani, PhD, Assistant Professor, University of Rijeka, Faculty of Law, Croatia LEGAL EXPENSES INSURANCE CONTRACT IN ROAD TRAFFIC Summary By entering into a Legal Expenses Insurance (LEI) Contract, the insurer undertakes to settle any legal expenses (e.g. court costs and attorney s fees) the insured may have when in need of legal protection. Given that legal expenses insurance does not provide general coverage, different kinds of legal relationships, legal situations and fields require different forms of legal expenses insurance coverage. One of those specialized fields is road traffic. In the field of road traffic, legal expenses insurance provides the insured with coverage against the risk of incurring legal expenses when asserting their rights through legal procedures related to traffic and the motor vehicle (e.g. disputes over vehicle use, ownership and vehicle-related mandatory rights, traffic offences, criminal proceedings, administrative proceedings related to vehicles, driver s licenses, vehicle license, distraints, etc.). Bearing that in mind, legal expenses insurance coverage in road traffic should be regarded as independent of motor vehicle liability insurance coverage and of the so-called legal protection clause included in motor vehicle liability insurance terms and conditions. The paper initially discusses the very notion and general purpose of legal expenses insurance and it goes on to more specific issues related to legal expenses insurance in road traffic, such as the insured, the range of coverage and insurance exclusions. Keywords: legal expenses insurance, insurance contract, legal expenses. ( Ovaj rad je izraen u sklopu projekta potpora znanstvenim istra~ivanjima Sveu iliata u Rijeci:  Zaatita korisnika na hrvatskom i europskom tr~iatu financijskih usluga (Br. 13.08.1.2.01).  Prema l. 6 to . 17. Pravilnika o rasporedu vrsta i rizika po skupinama i vrstama osiguranja (NN, br. 139/06.), troakovi odvjetnika i druge troakove sudskog postupka (pravni troakovi) predstavljaju predmet osiguranje pravne zaatite.  Legal Expenses Insurance (engl.), Rechtsschutzversicherung (njem.), assicurazione di tutela legale (tal.), l'assurance de protection juridique (franc.).  NN, br. 35/05., 41/08. i 125/11. l. 921. ZOO glasi: "Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slu aj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja".  Tako se ne bi kao osigurani slu aj mogao smatrati atetni dogaaj koji nastao po~arom koji je prouzrokovan opuakom cigarete kojeg je pjeaak bacio prilikom aetnje (Harbauer, 2004, 664).      PAGE \* MERGEFORMAT 1 :fֺغ  NPfh"8^Z\bdfhzhTjkh 46CJ]aJjh}^?h 40JUh}^?h 45h}^?h 456h 4 hjL6]hjLhUhU6] hUh 4 hU6] hU6hUhU6hUh 46hUh}^?h 46]hXhhg' h}^?h 4*hjl2@ 8nF\`b^`b´ͬͬ h}^?h[4h$1<h5 h]h- h}^?h-h-h.hTjkh-6CJ]aJ h}^?hTjkhFYdhhjLhXhh@) h}^?hFYdhTjkh 46CJ]aJhTjkhFYd6CJ]aJ4D`bTV"$h$dh`a$gd$dh`a$gd$dh`a$gdFYd dh`gdFYd $dha$gd-$dh`a$gd- $dha$gdFYdbdTZbd<r4:n XV4tx\xz "$&j$4|4HJVXNŻŦŦŦś hQ h.hTwh hTw56hTwh.56hTwhTw56h.hFYdheuhh5h[4 h}^?hFYdhTjkhFYd6CJ]aJhTjkh$1<6CJ]aJ=NP`b &(,.24>@BDFHTVbd\` @Nn 24DFTV\^fjnptv~ h2:h. hr/^h. hQ h.h. h~h.X *,02JLZ\ T\$&02VXdfjl~ h}h. hQ h.h. h2:h.[$&*,>@HJVXjltv < "FLR\r DFL 06:d Z         &     hr ihohhihsYh hZhbhb56hb h}h.h.P <  6 $ & Fdha$gdv`$ & Fdha$gdv`dhgdv`dhgd $dha$gdR $dha$gd $dh`a$gdZ$dh`a$gdNLv6:j ~$ʾʾʷ쪦~pepeh06]mH sH h"h06]mH sH huhu6]mH sH huh06]mH sH h056]mH sH huhuhu5B*ph ho]hv`ho]hph6CJaJho]hphCJaJho]hph6 ho]hphho]hph5hphhhihRh=h}""  ~ "&"($((2* ,D-gdkiK$a$gdkiK $dha$gdu$dh`a$gd0dhgd0 $dha$gd0gdudhgd$ & Fdha$gdv`  "($(&(8(:(((((0*2*4* ,,,@,T,,,,,,-D-F-/;ٯncncUcUcUcUcnch hkiK6CJ]aJh hkiKCJaJ!jh hkiK0JCJUaJ)h3Yh3Y0JB*CJOJQJaJphh3Yh3YCJaJ j*h3Yh3Y0JCJaJh0h"h0mH sH h"h056]mH sH h056]mH sH h"h06]mH sH h06]mH sH h O0h06]mH sH D-/111 1111111T1V1X1Z1\1 $dha$gdu$a$gdkiK$a$gdXh$a$gdkiK//0001111 1 1111111L1N1P1R1V1X1Z1\1ÿöÿӮh0h}Oh3YmHnHuh$1<jh$1<UjhUhhXhhXhCJaJh}^?h 4CJaJ!jh}^?h 40JCJUaJ21h:p*. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv66666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHL`L kiKNormal$CJOJPJQJ_HaJmHsHtHTT FYdNaslov 3$<@&5CJOJQJ\^JaJH@H FYdNaslov 4$<@&5CJ\aJ\@\ FYdNaslov 5 <@&$56CJOJPJQJ\]^JaJ>A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa >@> kiK Tekst fusnoteCJaJXX kiKTekst fusnote CharCJOJPJQJ^JaJtH>&@> kiKReferenca fusnoteH*V`"V kiK Bez proreda$CJOJPJQJ_HaJmHsHtHP1P FYd Naslov 3 Char5CJOJPJQJ\^JaJLAL FYd Naslov 4 Char5CJOJPJQJ\aJOQ FYdBNaslov 5 + 12 pt,Ne Kurziv,Prvi redak: 1,25 cm,Prored: 1.5 redakdh`6CJOJPJQJ]^JaJVaV FYd Naslov 5 Char$56CJOJPJQJ\]^JaJ:@r: $1<0 Zaglavlje  p#HH $1<0Zaglavlje CharCJOJPJQJaJ8 8 $1<0Podno~je  p#FF $1<0 Podno~je CharCJOJPJQJaJ0W`0 3Y` Naglaaeno5\PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  VGl&) L *****-&\A`rhbN/\1KMOPQ$D D-\1LNR $&-!8@0(  B S  ? _Toc245998815 _Toc245998817 _Toc245998818 _Toc245998819 _Toc245998820 _Toc245998821 _Toc245998822 _Toc245998823 _Toc245998833 _Toc245998834x==HB FKPT-[cdi ==gB"FKTU[ci     $%,+-6.1&.3E!!b#j#%%%%%%'''!'Y'a' (())))***$*r+x+#.+.... ///a0o0222 333L4T4g4t444t5z567X7`79:A:o:q:: ;><F<<<"=$===;?C???oA}A/B=BjBxB8D@DDDDD6E9EGGGGoH}HJJjKrKFMNMINWNeOmOOO PPDPGPQ!QJRORbReRSSSSUUYYYY2\:\ ^^r_t_``bbddf(fffhhii5jCjjjkkpllmm|ppppqquuSwaw{{~||}} ~~~!~"~%~&~)~*~B~J~R~X~\~_~h~j~p~q~~~~~~~~~~~~FN[su~ހX_mŁց܁  '(*+.TU!$ $<FSTVW]^dfiox|em{|~>@UV@CJM ! " tv$$((p-r-:.>.h.j.o1q1b4c4r7s7::T<U<v=x=====??GBHBhBjB F F"F$FJJKKKKOOQQOTPTTTVV+[-[g[i[]];^=^h^j^ccccQeSeggbidiiillllgmhmoo-q.qssv vvvxx{{||}}}}~~~~EF݀ހWX GH߂ 8UWÌz|~3y(]f"apW2rRh ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.y(]W2rapaIW 1 $L&*-c}Og'}"E i-#:R$=&@)-"d3 4[45$1<cCmDfHkiKjLsYkY3Y9Z [CbFYdXhr ihiekTjk8pGqNq,teu&w6~Z.PkCTw0@_ph=P(g=hFTRNhnVs] c4U\Fv`dR->lu0xboH,UMw) /~ lUW@bZZ !$+-/2578:<?CDEGXX XXX(@XX8@XX&X(X.X8X<X@XBXFXJXPX^XbXfXlXrX@XxX|XXX@XXXUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialWinheritTimes New Roman7.@CalibriA$BCambria Math"1)Gc)1tF^xHq2031 3qHX $PkiK2!xxLorisLoris   Oh+'0X    ,8@HPLoris Normal.dotmLoris19Microsoft Office Word@f*@@apt՜.+,0 hp  DomaF  Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpData 1Table 9WordDocument4LSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj  F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q