Naslov
Procjena profesionalne izloženosti infekcijama koje se prenose krvlju u djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj
(Assessment of occupational exposure to blood borne infections among personnel at obstetrics and gynecology departments in Croatia)

Autori
Obad, Ivan ; Papeš, Dino ; Čivljak, Rok ; Milošević, Milan ; Stamenić, Valerija ; Kalenić, Smilja

Izvornik
Infektološki glasnik : znanstveno-stručni časopis za infektologiju (1331-2820) 32 (2012); 159-166

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
profesionalna izloženost; infekcije koje se prenose krvlju; djelatnici ginekološko-porodiljskih odjela; ekspozicijski incident; ubodni incident
(occupational exposure; blood borne infections; obstetrics and gynecology department personnel; exposure incident; needlestick/sharps injury)

Sažetak
Uvod: Virusi hepatitisa B i C te virus humane imunodeficijencije mogu se prenijeti krvlju i izazvati profesionalnu infekciju izloženih zdravstvenih djelatnika. Ginekološko-porodiljski odjeli spadaju u odjele s većim rizikom ekspozicije. Cilj: procijeniti rizik profesionalne izloženosti infekcijama koje se prenose krvlju u djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: provedena je anonimna anketa među djelatnicima ginekološko-porodiljskih odjela pet bolnica u Hrvatskoj. Ispitanike smo podijelili u tri skupine: liječnici, medicinske sestre/tehničari i pomoćno osoblje. Analiza normalnosti distribucije napravljena je uz pomoć Smirnov-Kolmogorovljevog testa, a statistička obrada parametrijskim testovima. Pri analizi razlike prosječnog godišnjeg broja ekspozicijskih incidenata upotrebljena je jednosmjerna analiza varijance (one way ANOVA). Razlike u kvalitativnim vrijednostima analizirane su χ2-testom. Rezultati: Od 350 zaposlenika, anketu je ispunilo 182 (52%) ispitanika: 39 liječnika, 117 medicinskih sestara/tehničara, 26 pomoćnog osoblja. Barem jedan oblik ekspozicije tijekom cijelog radnog vijeka doživjelo je 162 (89%) ispitanika. Prosječni godišnji broj ekspozicijskih incidenata po djelatniku iznosi 1, 4 ± 1, 9. Liječnici imaju značajno veći prosječni broj incidenata od medicinskih sestara/tehničara (2, 3 vs 1, 2 ; p<0, 001) i pomoćnog osoblja (2, 3 vs 0, 7 ; p<0, 001). Tijekom odlaganja infektivnog materijala ili drugih manipulacija nakon provedenog medicinskog postupka ekspoziciju je doživio 31/81 ispitanik ; jedan (4, 5%) liječnik i 10 (20%) medicinskih sestara/tehničara prilikom vraćanja zaštitne kapice na iglu. Krvi nepoznatog izvornog bolesnika bilo je izloženo 44 (42, 3%) zdravstvena djelatnika i 10 (90, 9%) pomoćnog osoblja. Liječnici manje prijavljuju ekspozicijske incidente od medicinskih sestara/tehničara (2, 9% vs 8, 9% ; p<0, 001) i pomoćnog osoblja (2, 9% vs 27, 5% ; p<0, 001). Vjerojatnost zaraze nakon ubodnog incidenta točno je procijenilo 40% liječnika, 8% medicinskih sestara/tehničara i niti jedan nezdravstveni djelatnik. Zaključak: Rizik profesionalne izloženosti djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj je veći od očekivanoga. Stoga je nužno provesti dodatnu edukaciju, osobito liječnika, s ciljem povećanja stope prijavljivanja i provođenja odgovarajućih mjera postekspozicijske skrbi. Potrebno je poboljšati mjere zbrinjavanja infektivnog materijala jer se veliki broj ekspozicijskih incidenata događa nakon provedenog medicinskog postupka. Rasprostranjenija primjena igala i pribora sa zaštitnim mehanizmom u budućnosti bi značajno mogla smanjiti broj ovih ekspozicijskih incidenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA