ࡱ> 35012q`bjbjqPqP.::A    lt Ƀb h#######(******$+hHN5#####N##'''#~##('#(''}(# cu ]% PHԁT0Ƀۈi&lۈ(ۈ(##'#####NN' ###Ƀ####dd  HRVATSKA 8.046 8.097 Turisti ki dojam Republike Hrvatske danas bi se mogao sa~eti kroz razli itost krajobraza na malom geografskom prostoru ugodne i blage klime. Kako rije ima do arati viae od 2600 sun anih sati godianje, ugodne temperature mora, koje se ljeti kreu od 25 do 27 stupnjeva, i stabilne anticiklonalne periode? Veliki dio geo prostora Republike Hrvatske danas je najugodnije podru je za ~ivot na cijelom Mediteranu. Prevladavajui dio toga posebnog prostora je jadransko priobalje i zaobalje. Reljefom tako neobi no, a za turisti ku valorizaciju atraktivno podru je, posljedica je plavljenja mora nakon Ledenog doba. Potapanjem dijela Dinarida, od vrhova brda je nastala neobi na, na Mediteranu jedinstvena perla otoka, oto ia i hridi. Na sjeverozapadnom dijelu dominira razvedeni poluotok Istra s nizom zaatienih uvala i iznimnim povijesnim hrvatskim gradovima bogatim kulturno povijesnim artefaktima iz doba antike, bizanta, renesanse, i do novijih civilizacija. Kvarnerski zaljev i Kvarneri iznimno o uvana krajobraza karakteriziraju okru~enju primjerena urbanisti ka rjeaenja. Isto no od Kvarnerskog zaljeva veli anstveni su reljefi kojima dominira planina Velebit. Osebujan biljni i ~ivotinjski svijet, s vidikovcima nestvarnih pejza~a nikoga ne mo~e ostaviti ravnoduanim. Prirodne ljepote i kontrasti su obilje~je i zalea Velebita & `etnja stranicama ove knjige zapo inje i zavraava prostorima koje snubi morsko plavetnilo. Raznolikost priobalnih reljefa pogoduje svim vrstama planinarenja, od rekreativnog pjeaa enja ureenim stazama, do slobodnog penjanja uz strme i visoke litice. Veina je planinarskih staza i putova uredno obilje~ena, jer planinarenje na ovim prostorima ima dugu tradiciju. No, joa uvijek se u divljem bespuu mo~e i zalutati, ako se nepripremljen zaputi u nepoznato. Nekim takvim, nepoznatim, stazama se eta i na stranicama ove knjige. Hrvatska obala i priobalje neotkriveni je Eldorado za sve mnoge prirode. Na ovim prostorima stanite je pronalo vie od 4.200 biljnih vrsta, a u jadranskim dubinama je do danas evidentirana prisutnost viae stotina vrsta jestivih riba, glavono~aca, rakova i akoljkaaa. Isto no od Velebita, u sredianjem dijelu akvatorija Dalmacija plijeni krajobrazima oto nih i obalnih pejza~a, ali i arhitekturom starih gradova. Ni~u se gradovi - muzeji Zadar, `ibenik, Trogir i Split. Na moru je od sna~nih vjetrova veim dijelom atiti prirodni valobran, 44 kilometra duga ak, Dugi otok. U zaleu Dugog otoka osobita je perla unutraanjih otoka. Nastavljajui se u smjeru istoka Kornatskim arhipelagom ovaj je dio jadranskog akvatorija jedinstven na svijetu. Otoke, oto ie i hridi Kornatskog arhipelaga do danas nitko nije precizno pobrojio, pa se navodi da ih je izmeu 120 i 150. Stari Kurnatari uvjeravaju da ih je koliko i dana u godini, ako se pribroje i najmanje hridi i grebeni koji izvire iz plavetnila kada se more spusti, za oseke. U ju~nom dijelu Dalmacije smjer pru~anja otoka, ali i njihove reljefne karakteristike, su druga iji. Veliki otoci Bra , `olta, Hvar, Vis, Kor ula, Mljet i Lastovo naseljeni su od pradavnih vremena, te se nepoznati arheoloaki tragovi tamo svakodnevno otkrivaju. Prirodne pla~e iznimne ljepote zaklonjene rtovima, obalnim klisurama, u skrivenim uvalama pri a su za sebe. S oto nih vidikovaca pru~aju se ~ivopisne panorame prema pu ini, ili strmim visovima Biokova i drugih dalmatinskih planina. Idili ni oto ni gradii, usprkos turisti kom razvoju, zadr~ali su autohtonost do~ivljaja i ~ivota upotpunjenu iznimnim kulturnim naslijeem. Iznimna vina i maslinovo ulje osebujnog okusa temelj su razvijene gastronomske ponude. Poseban do~ivljaj su i Elafiti, Jelenji otoci, pod fascinantnim poluotokom Peljeacem. Na naj ju~nijem dijelu hrvatskog kopna jadranski je dragulj - Dubrovnik, sa vrijednim sakralnim objektima, pala ama, i galerijama - riznicama umjetni kih djela iznimne vrijednosti. Grad opasan impresivnim gradskim zidinama i renesansnim kulama posebnim je slovima upisan na listu osobite svjetske baatine UNESCO-a. Na istom popisu su i Eufrazijeva bazilika u Pore u, Vespazijanova arena u Puli, povijesna jezgra grada Trogira, i Dioklecijanova pala a u Splitu. Obale isto noga dijela Jadrana nastanjene su joa u kamenom dobu, no mnogi arheoloaki nalazi su joa uvijek pod zemljom, u spiljama, i pod morem. Grci su naseljavali i jadranske otoke gradei kolonije: Issa (Vis), Pharos (Hvar), Korkyra (Kor ula), Curicum (Krk) i druge. Nakon Grka ovim prostorima vladaju Rimljani do 400. godine poslije nove ere, ostavivai za sobom mnoga zdanja od kojih su neka zarasla u stoljetnu gustu mediteransku vegetaciju. U 6. stoljeu na ovaj prostor dolaze hrvatska plemena, ostavljajui svoj dio nasljea bogatoj kulturnoj baatini. Stoljetni san, zapo et u 8. i 9. stoljeu, kada je Hrvatska bila samostalna dr~ava, nastavljen je 1990., od kada na ovim prostorima odr~iva turisti ka valorizacija krajobraza postaje imperativ. Od osamostaljenja sve Vlade Republike Hrvatske iskazuju visoku svjesnost u zakonodavnom tretmanu nacionalnih krajobraznih vrijednosti. Tako je i zaatiti prirodnih resursa u priobalju i zaobalju takoer u svekolikom smislu iskazana posebna pa~nja. Republika Hrvatska je danas meu vodeim dr~avama u Europi po udjelu teritorija zaatienog nacionalnim parkovima, parkovima prirode, ili drugim, posebnim, zaatitnim mjerama. Trenuta no, tako zaatieni prostori obuhvaaju gotovo 10 % dr~avnog teritorija, a postoje planovi da se zaatiena podru ja, primarno namijenjena turisti koj valorizaciji proaire na joa 5 % teritorija. Posljednja akvizicija je Park prirode Lastovsko oto je, a razmialja se i o zaatiti Elafitskog arhipelaga. Pored zakonom ve zaatienih prostora velika prirodna prostranstva potpuno su neizgraena i rijetko naseljena. injenica da tu, u srcu Europe, postoji o uvano prirodno prostranstvo primarno namijenjeno rekreativnim i turisti kim potrebama, kulturno povijesnoj baatini na teritoriju Republike Hrvatske daje dodatnu vrijednost. Ljetni festivali spona su proalosti i sadaanjosti, pa su i prizori s tih manifestacija pronaali mjesto na stranicama ove knjige. Odr~avaju se u veini starih gradova na obali i otocima (Dubrovnik, Kor ula, Split, `ibenik, Zadar, Opatija, Rovinj, i dr.). Vrijedan turisti ki resurs su i termalna lje iliata na prostoru Jadrana, te rijeke i rje ice ija su uaa oblikovala neobi ne pjea ane meandre. O uvanosti Jadrana doprinose i zahtjevni ekoloaki projekti mnogih udruga (Eko Kvarnerski zaljev, Barbarinac i dr.), u cilju poboljaanja kvalitete morske vode. Propisi reguliraju problematiku zaatite prirode i mora u Republici Hrvatskoj. Ve se petnaestak godina uzdu~ isto ne jadranske obale i na odabranim oto nim lokalitetima redovito provodi uzorkovanje kvalitete morske vode, prema meunarodnim standardima. Arhipelag tisuu hrvatskih otoka (66 otoka, 652 oto ia, 389 hridi i 78 grebena) najbli~e je i osobito atraktivno nauti ko odrediate veini stanovniatva zemalja srednje Europe. Jadran je, duboko se zavukavai u europski kontinent, omiljeno turisti ko odrediate stanovniatva Slovenije, Bosansko Hercegova ke federacije, Austrije, `vicarske, Maarske, Srbije, eake, Slova ke, Njema ke, i mnogih drugih dr~ava. Prometna povezanost kopnom unaprijeena je izgradnjom nacionalne mre~e auto cesta, tu je devet zra nih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Mali Loainj, Bra  i Osijek), a brojni su i pomorski koridori do akvatorija isto noga Jadrana (redovite pomorske veze s veim jadranskim talijanskim lukama - Venecijom, Barijem i Anconom). Brze brodske uzobalne linije, lokalne brodske i trajektne linije veinu su otoka u inile jednostavno dostupnima, pa trenutke u vremenu zabilje~ene na stranicama ove monografije mo~e do~ivjeti svaki namjernik. Posljednjih se godina u Republici Hrvatskoj unaprjeuje i kvaliteta ~eljezni kog prometa, ime je i turistima koji preferiraju takvu vrstu prijevoza Jadran postao lako dostupnim. Posvuda je na ovome prostoru prisutan neobi an spoj veli anstvene prirode i tisuljetne kulture. Eto, to je akvatorij isto noga dijela Jadrana. Niata viae, ali ni niata manje od toga. JADRANSKA OBALA 8.046 8.678 Hrvatski Jadran se, osim asocijacijama iznimno atraktivnog akvatorija kvalificira i iznimno sigurnim nauti kim odrediatem u globalnim relacijama. Usporedno s jadranskim bazenom se pru~aju dva planinska lanca, jedan na Balkanskom, a drugi na Apeninskom poluotoku. Karakteristike poluzatvorenog mora, duguljastog zaljeva Sredozemnog mora, s predvidljivim morskim strujama potvruju kvalifikaciju mora sigurnog za plovidbu. Pridonosi tome i u mediteranu jedinstveni sustav sigurnosti plovidbe ije su platforme Plovput i Hrvatski Hidrografski Institut. Povraina Jadranskog mora je 138.595 km2, a ukupna duljina obalne crte (kopnena i oto na) mjeri 7912 kilometra. Republici Hrvatskoj pripada obala od uaa rijeke Dragonje do sredine ulaza u Boku kotorsku. Duljina te obalne crte iznosi 5835 km, od ega na kopnu 1777 kilometara, a na otocima 4058 kilometara. Osim nekolicine pu inskih otoka, svi jadranski otoci pru~aju se uz njegovu isto nu obalu. U unutarnjim morskim vodama i teritorijalnome moru Republike Hrvatske evidentirano je 1185 otoka, oto ia i hridi. Rt Plo a kod aibenske Rogoznice dijeli to oto je u dvije skupine: sjevernu, iji je geo-smjer usporedan s obalnom crtom, i u ju~nu, u kojoj se veliki otoci pru~aju u smjeru zapad-istok. Rijeke koje se ulijevaju u Jadransko more na hrvatskoj obali, plovne u donjim tokovima su: Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva. U ovome akvatoriju je i nekoliko veih jezera iznimnih krajobraznih vrijednosti: Vransko jezero na Cresu, Vransko jezero kod Biograda, i Prokljansko jezero. U zemlji tisuu otoka do~ivljaji u svje~ini iskonskog krajobraza, bogate tradicije i povijesti, jedinstveno su turisti ko iskustvo. Raznovrsnosti jadranskog arhipelaga osobitu atraktivnost je osigurala visoka razina o uvanosti krajobraza. Na mnogim neobi nim, i danas neizgraenim, odrediatima isto noga Jadrana do~ivljaj okru~enja je kao nekada, davno, prije viae stotina godina. Svje~ina prirode namjernika transponira u neka davna vremena, kada je ovjek u potpunosti bio podreen prirodnom okru~enju. Akvatorij isto noga Jadrana iznimno razvedene obalne crte po mnogo emu je turisti ki privla an. Prostor Jadranskog mora, osim na krajnjem sjeverozapadnom dijelu, ima mediteransku klimu, s blagim i kianim zimama, te toplim i suhim ljetima. Najhladniji mjesec je sije anj (prosje na temperatura zraka od 5 - 9C), a najtopliji je srpanj (od 22,6-25,8C u Splitu). Nad podru jem isto noga Jadrana u ljetnim mjesecima prevladava Azorska anticiklona koja podr~ava lijepo i toplo vrijeme. Tek u periodima zimskih mjeseci ovaj prostor je izlo~en atlantskim ciklonama koje uzrokuju kiano i vjetrovito vrijeme. Pod jarkim sun evim zrakama Jadransko more je o aravajue modrine i prozirnosti, ponegdje i viae od 30 metara. Zahvaljujui raznovrsnosti podmorske flore i faune, podmorskih reljefa nesluene ljepote, te brojnih arheoloakih lokaliteta danas nosi i auru atraktivnog odrediata svjetskog ronila kog turizma. Premda se svrstava u zatvorena mora joa uvijek ga karakterizira dobro o uvana podmorska flora i fauna. Doprinosi tome i smjer morskih struja koje teku uz talijansku obalu kroz 75 kilometara airoka Otrantska vrata i Jonsko more u Sredozemno more. U isto nom dijelu Otranta morske struje u obrnutom smjeru nose planktonsku masu u Jadran, za kojom migriraju i mnoge riblje vrste. Srednje brzine morskih struja u Jadranskom moru su oko 0.5 vora, a u uskim prolazima i u blizini rije nih uaa dosti~u i do 4 vora. Klimatske promjene slijedom globalnog zagrijavanja rezultirale su posljednjih desetljea i naseljavanjem novih morskih biljnih i ~ivotinjskih vrsta u Jadranu. Doduae, premda bogato vrstama ali siromaano jedinkama pojedinih vrsta riba i rakova, u usporedbi s nekim drugim morima, zbog prekomjernog ribolova ipak su vidljive promjene. Posljednjih godina se i ovaj problem po eo zakonski regulirati, zbog potencijala turisti ke valorizacije. Takva je nacionalna politika u potpunosti primjerena, jer sve razvijene i civilizirane zemlje pomorske orijentacije danas provode politiku valorizacije ~ivog morskog svijeta, umjesto onoga ulovljenoga. S druge strane, razvoj marikulture prihvatljiva je zamjena za joa uvijek neprihvatljivo intenzivan profesionalni izlov ribe i rakova u Jadranu. Jadransko more je najplie u Traanskom zaljevu (prosje no plie od 50 metara), a najdublje je u Ju~nojadranskoj kotlini (1233 m). Od Istre prema istoku morsko dno blago ponire prema Jabu koj kotlini, gdje su najvee dubine dvjestotinjak metara. Ovaj dio akvatorija iznimno je bogat podmorskom faunom, a ovamo dolaze na mrijeatenje i mnoge ribe iz Atlantskog i Sredozemnog mora. Od Jabu ke kotline dno se izdi~e do airokog i plosnatog Palagruakog praga, s dubinama do 130 m, odakle strmije ponire do Ju~nojadranske kotline s najveim dubinama u Jadranu. Raznolikost podmorskog svijeta na prostoru Palagruakog praga pri a je za sebe. Po prosje nim dubinama Jadran se svrstava u plitka mora. Prosje ne srednje mjese ne temperature mora su u rasponu od 7C (zimi na uaima rijeka i podru jima sa slatkovodnim izvorima) do 26C (ljeti). Jadran je karakteristi an po velikim prostornim razlikama temperature mora, naro ito zimi, kada je na krajnjem sjeverozapadu temperatura oko 7C, a u Otrantskim vratima oko 14C. Povrainska slanost otvorenog dijela Jadranskog mora u prosjeku je oko 38.30 0 . Neato je ni~a na prostorima uaa rijeka jadranskog sliva. Pred ovim uaima priroda je oblikovala posebne podmorske zajednice u kojima se i danas mogu susresti neke od rijetkih riba Jadrana, kao na primjer hama. Karakteristike valova na Jadranu, uzrokovanih vjetrom ovise o njegovoj snazi i brzini, veli ini podru ja nad kojim vjetar puae, te o reljefu dna na pliim podru jima. Najvee valove uzrokuje jugoisto ni vjetar, a neato manje sjeverozapadni vjetar. Izniman su do~ivljaj valovi koji se razvijaju nad plitkim morskim pragovima tijekom zimskih ciklona. Za vrijeme olujnog vjetra more mo~e biti izrazito valovito, visine vala od 4  6 metara. Morske mijene su mjeaovitog tipa, s vrlo izra~enom dnevnom nejednakosti u visini. Amplitude morskih mijena rastu od juga prema sjeveru. Karakteristika obale hrvatskoga dijela Jadrana je izrazita razvedenost i kontrast visina planinskih masiva u zaobalju (izuzetak je zaobalje Zadra i zapadne Istre). Turisti ki iznimno atraktivna razvedenost obale isto noga dijela Jadrana je posljedica potapanja planinskih prostora nakon Ledenog doba, kada se razina Jadrana izdigla stotinjak metara. Vrhovi nekadaanjih planina postali su tako otoci, a udoline morski zaljevi. Znanstvenici time obrazla~u i smjer pru~anja otoka, koji je identi an smjeru pru~anja planina u zaobalju. Prema tim karakteristikama u stru noj literaturi se susree pojam dalmatinski tip obale. Razli itost i posebnost oto nih tradicija, gostoljubivost lokalnog stanovniatva, autohtone narodne noanje i iznimna gastronomska ponuda ovome jedinstvenom geografskom prostoru daju poseban pe at. Velika polja zasaena lavandom, maslinama i vinovom lozom ispuataju osebujnu mirisnu aromu koja se mijeaa s posolicom i itavom priobalju daje prepoznatljivi mirisni atih. Sve sastavnice ovoga jedinstvenog arhipelaga namjernika uvode u jednu novu, bezvremensku dimenziju, u kojoj se ~ivi mirnije i opuatenije, u potpunoj harmoniji s okru~enjem. To je autenti ni arhipelag isto noga Jadrana, onakav kakav je predstavljen na stranicama ove knjige, fotografijom i rije ima. Da bi ga se spoznalo u cjelini razli itosti treba ga do~ivjeti, a najljepai blagoslov je kada ga se mo~e ~ivjeti. Veli anstveni hirovi prirode, sunca i ugodne klime snubljeni s plavetnilom nad kojim osvje~enje pru~aju svakodnevni ugodni vjetrovi boravak u ovome akvatoriju ine sigurnim i ugodnim. S nekim drugim morima u airem okru~enju nije primjereno ni raditi poredbe, jer se tada ovjek zapita: ime smo Jadran zaslu~ili? Ugodne su i vedre zvjezdane noi, kada se zapadni vjetrovi smire, a morska se povraina stopi u nebeskom odsjaju. Kako no odmi e lagani sjeveroisto ni vjetar isti zapadni horizont od zalutalih oblaka, te se u zori zrcali sva ona iskonska ljepota koju je Stvoritelj na ovome prostoru kreirao. Zapuau akvatorijem isto noga Jadrana i olujni sjeverni i ju~ni vjetrovi, i do sedam bofora snage, no uglavnom u rijetkim, zimskim mjesecima, dok brodice odmaraju u sigurnim lu icama i marinama. Sigurnosti u navigaciji ovim akvatorijem doprinosi i mre~a svjetionika koje je izgradila joa Austrougarska. Danas, potpuno automatizirani, svjetlosne snopove napajaju solarnom energijom karakterizirajui i tim detaljem visoke ekoloake standarde koji danas Jadran uvaju onakvim kakav je zabilje~en fotografijama i pisanim dojmovima na stranicama ove knjige. ISTRA 8.046 8.048 Istra, najvei hrvatski, i najvei jadranski poluotok povraine 2.820 kvadratnih kilometara na geografskoj karti se doima kao istureni dio kopnene plo e nad plavetnilom. Plavetnilom koje prijeti da ga proguta. Istra je svojim reljefnim posebnostima na poseban na in oplemenila fizionomiju sjevernoga dijela Jadrana. Na veem dijelu prostora rijetko je naseljena, te ukupno broji dvjestotinjak tisua stanovnika. Iznimni kontrasti na poluotoku se smjenjuju od snijegom prekrivenih planinskih vrhova, preko zelenila polja, vinograda i maslinika, neobi nih obraenih zaravni u blizini morske obale, udnovatih udolina, vinograda i maslinika do morskog plavetnila. Bogata kulturno povijesna baatina s osobitim sa uvanim identitetom mnogih zaselaka, sela, gradia i gradova plijeni raznovrsnoau sadr~aja. Pitoreskna urbana arhitektura iz razli itih povijesnih razdoblja s uskim kamenim ulicama, fascinantni sakralni objekti, i posvuda gostoljubivo stanovniatvo koje uva usmene predaje o proalosti i legendama Istre. Izniman je to turisti ki potencijal, usprkos svemu joa uvijek nedovoljno globalno poznat i prepoznat. Usporedo s 445 kilometara razvedene istarske obale pru~a se dvjestotinjak kilometara uzobalne turisti ke ceste. Ponegdje su mala priobalna mjesta povezana i aetnicama uz more. Izvan te mre~e mnoge su skrivene uvale i mali rtovi. Istra je na zna ajnom dijelu prostora ostala sa uvana od neprimjerene razine turisti ke izgradnje. Zapadna obala Istre duga je 242,5 kilometara, a s obalnom crtom otoka i oto ia mjeri 327,5 kilometara. Ovo je prostor niskih kamenih obala pod kojima morsko dno blago ponire. U srazu kopna s morem desetci su lijepih prirodnih pla~a. Isto na obala Istre duga je 202,6 kilometra. Na nekoliko malih oto ia u ovome dijelu akvatorija joa je desetak kilometara hridinastih pla~a. Istru karakterizira blaga klima, a hidrometeoroloake prilike na moru su vei dio godine vrlo povoljne za nauti are. Duga je ovdje tradicija  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinarstvo" \o "Vinarstvo" vinarstva,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Ribarstvo" \o "Ribarstvo" ribarstva,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Brodogradnja" \o "Brodogradnja" brodogradnje i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam" \o "Turizam" turizma. Temperatura mora najni~a je u o~ujku, kada varira izmeu 9,3C i 11,1C, a najviaa u kolovozu, od 23,3C do 24,1C. Salinitet mora je od 36 do 38 promila, te neato ni~i na uaima istarskih rijeka Mirne, Dragonje i Raae. Na obalnom prostoru prevladavaju borove aume, te zimzelena makija crnike i planike. `ume u istri prekrivaju 35% kopna. Otoci, oto ii i hridi koji porubljuju poluotok su vrhovi bre~uljaka koji su nekada bili povezani s kopnom. More ih je potopilo nakon Ledenog doba. Na istarskom poluotoku mijenjaju se krajolici, autohtoni obi aji, i stanovniatvo. Istra je kulturna poveznica Italije, Slovenij HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Slovenija" \o "Slovenija" e i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska" \o "Hrvatska" Hrvatske. Geografska granica Istre je linija od uvale Muggia do uvale Preluka. I s morske strane Istra predstavlja jedinstvo razli itosti. Zapadne obale Istre plie su i razvedenije u usporedbi s isto nim obalama, koje su strmije i slabije naseljene. No, ne i manje krajobrazno atraktivne. Geografi Istru dijele na tri dijela: Crvenu Istru, Sivu Istru i Bijelu Istru. Crvenoj je ime dodijeljeno po prevladavajuoj vrsti tla  zemlji crljenici, crveno-smeih nijansi. Tlo je u dodiru s morem ponegdje stvorilo neobi an prijelazni sloj ato je za posljedicu imalo specifi nu podmorsku floru i faunu. Siva Istra zauzima sredianji dio poluotoka, a naziv potje e od prevladavajue boje sivog, glinastog, tla. Bijela Istra se prote~e preko padina U ke i isto noga dijela poluotoka. Prevladava kamenito tlo boje koja se mijenja ovisno o snazi i kutu sun evih zraka. Povijest najveeg dijela Istre je istra~ena i zabilje~ena, no joa je mnoatvo pri a i legendi koje se prenose s koljena na koljeno, ali se i sve eae koriste u stvaranju novih turisti kih marki gradia, mjesta, sela i zaselaka. Prve tragove ~ivota na prostoru Istre ostavili su dinosauri. Na oto iu Fenoliga okamenjeni su tragovi dinosaura, koji su ovdje vladali prije viae od 80 milijuna godina. Posebno su zanimljivi sa uvani tragovi dvono~nih troprstih dinosaura theropoda i ornithopoda, te otisci etverono~nih sauropodnih dinosaura. Osim na Fenoligi, tragovi ovih predatora su pronaeni i na Brijunima (do danas evidentirano dvjestotinjak tragova). U glavnom oto nom pristanu Brijuna, troprsti je otisak stopala dinosaura iz skupine theropoda. Dokazi ~ivota na prostoru Istre, pronaeni u blizini Pule u apilji `andalja, iz razdoblja su starijeg paleolitika. Pretpostavlja se da su stari izmeu 2 milijuna i 800.000 godina. Nalazi iz razdoblja mlaeg paleolitika (40-10.000 godina) pronaeni su na lokalitetu `andalja II, te u Romualdovoj peini u Limskom kanalu. U  HYPERLINK "http://www.istra.hr/hr/atrakcije_i_aktivnosti/prirodne_atrakcije/limski_kanal_i_romualdova_pecina?&l_over=1" Romualdovoj peini, desetak kilometara udaljenoj od Vrsara i Rovinja pronaene su kosti viae od 40 razli itih ~ivotinjskih vrsta (spiljski medvjed, spiljski lav, leopard, spiljska hijena, divlji konj, veliki jelen, snje~ni zec i dr.). Istarske peine su i vrijedni speleoloaki lokaliteti s osebujnim kamenim ukrasima i neobi nom peinskom faunom. Romuladova peina je ime dobila po svecu Romualdu, koji je tu ~ivio tri pune godine, od 1001. do 1004. godine. Izoliran u spilji molio je i meditirao. Naziv Istra, prema nekim izvorima, potje e od imena  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri" \o "Iliri" ilirskog plemena  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Histri" \o "Histri" Histri koji su ~ivjeli na tome prostoru. U drevnim zapisima  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimljani" \o "Rimljani" Rimljani su Histre opisivali kao opasne gusare koji su dobro poznavali svoj teritorij, te s koristili priobalnim pli inama prema kojima su u povla enju navodili brodove koji su ih progonili da se nasu u. Tu bi ih zdru~eno napali iz viae smjerova. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva velika vojna pohoda, 177. godine prije Krista. Razli itosti ovoga neobi nog, a atraktivnoau krajobraza jedinstvenog jadranskog poluotoka, evidentne su i administrativnom podjelom prostora. Tako je isto na obala Istre (Liburnija, koja obuhvaa gradove Brse , Lovran, Opatiju, Volosko, Matulje i Kastav), sa zapadnim dijelom Kvarnerskog zaljeva od 1993. godine administrativno odvojena od ostatka Istre. Ovo podru je spada u Primorsko-goransku ~upaniju, a vei, preostali dio poluotoka u Istarsku ~upaniju. Tijekom duge povijesti ~ivot je u Istri oduvijek bio povezan s morem. U njenim uvalama se skrivalo od morskih oluja, gradilo skloniata i naselja. More je hranilo stanovniatvo, ali i predstavljalo koridor kojim se tra~ilo pozicije za nova naselja. Pozicije novih naselja esto su odabirane po krajobraznim ljepotama. Istra, je prostor kontrasta obalnih konfiguracija. Niske obale Savudrije, nad kojima se uzdi~e najviaa kula svjetionika na isto nom Jadranu karakteristi ne su po zelenilu koje snubi more. Neobi ni Limski kanal suprotnost je ljepoti pore kih pla~a. Pula vjekovni grad tvrava nalazi se u zaatienoj uvali koju kao da je reljefno oblikovao sam Bog rata suprotnost je zelenoj brijunskoj oazi, tu preko puta. Istureni rt Kamenjak posebna je pri a, a plitke airoke uvale sjeverno od njega, kao da je netko zabunom tu postavio. Pod isto nom obalom Istre redaju se gradii na bre~uljcima. Labin je na bre~uljku gradskim zidinama stoljeima atitio svoje stanovniatvo, a dole, uz more, je Rabac kojeg rese neke od najljepaih istarskih pla~a. Put u unutraanjost Istre put je u proalost. Dojam ja aju panorame malih pitoresknih gradia i sela, kao ato su Buje i Gro~njan, razbacani po bre~uljcima. Uz mitsku dolinu Mirne vezane su legende o istarskim divovima. Posebna je turisti ka atrakcija i Motovun, Bijeli grad, izgraen na bre~uljku na 300 metara nadmorske visine. Kontrasti se redaju i u zaleu rijeke Mirne, siluetama masiva Gorskog kotara s gustim aumama, s kilometri turisti kih aetnica. Usprkos administrativnoj razdvojenosti Istra6R ,8CHd R`BV~Rbhr$!2!X$v$$$$$$$&&))**$*4*J*X*N3333t99,:p:<=\>p>L?\???BBDD*G,GrGtGh"h,*5 h"h,*h"hg6h"h"*6 h"hg h"h"*h"h"*5N68(G*G,GrGtGFHJ~z | ~   &&&.'0'"H$HgdPdhgdPtGGGHlK|KKK LLhSSSSlTT`VrVWW___`````bcffg@g\gvggghh{|}}N~Z~$4r(:4RȉHJr|~"ΚКŽŽŲjh"h"Uh"h"6 h"h" hA7.5h"h"5 h"h^ h"hgh"h,*EH h"h,*h"h,*6FКVXjlpr œȜʜHJXZZ[\]`ḁ.Lj֨Ϊvxȭ̯TVHJnp"$68jh"h"6Uh"h"h"6h"h"0J>*B*phjh"h"U h"h"N8¸.0Ĺƹιڹ 4:@Lbn`p.$:dfnptv"$,.68ȹӵӵӳȹȹȹȹȹȹUh"h"h"0J>*B*phjh"h"U h"h"h"h"0J6>*B*phjh"h"6Uh"h"6F pulsira homogeno. U ravnote~i se razvijaju i turisti ki valoriziraju sastavnice svih njenih entiteta. Istarski gradovi  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Pula" \o "Pula" Pula,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Pazin" \o "Pazin" Pazin,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Pore%C4%8D" \o "Pore " Pore ,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Rovinj" \o "Rovinj" Rovinj,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Opatija" \o "Opatija" Opatija,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Umag" \o "Umag" Umag,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Novigrad" \o "Novigrad" Novigrad,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Labin" \o "Labin" Labin,  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Buzet" \o "Buzet" Buzet, Motovun, ali i mnogi drugi, posljednjih su desetljea stvorili vlastite turisti ke marke na temelju posebnosti i okru~enju prilagoenih originalnih manifestacija. Razli iti u posebnostima, a meusobno koordinirani u turisti kom smislu stvorili su globalno prepoznatljivu marku istarskog turizma koja postavlja i nove turisti ke standarde. PULA 4.984 4.939 Mitski grad utvrda u zaatienom zaljevu koji kao da je sam Stvoritelj oblikovao mijenjao je lica kroz povijest s vladarima koji su njime upravljali. Prepoznatljivi biljeg su ostavljali nekim novim obrambenim zidom, fortifikacijom, ili kulom. Najvei grad  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Istarska_%C5%BEupanija" \o "Istarska ~upanija" Istarske ~upanije na jugozapadnom je dijelu  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Poluotok" \o "Poluotok" poluotoka. Pored rtova Proatina i Kumpar odakle se kontrolirao prilaz uvali, prirodna su fortifikacija i oto ii Katarina i Andrija na sredianjem dijelu velikog zaljeva. Pula je bila i va~an administrativni centar tijekom povijesti, joa od  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_imperij" \o "Rimski imperij" Rimskoga doba. Prvo naselje je izgraeno u podno~ju sedam bre~uljaka (Monte Zaro, Monte Serpente, Monte Ghiro, Monte Magno, Monte Paradiso, Monte Rizzi i Monte Vidal), te vremenom opasano zidinama. Kasnije se proairilo preko bre~uljaka. Danas grad Pula zauzima 5.165 hektara, od ega je tek jedna petina uz more. Po gradskim ulicama se, osim hrvatskog, mo~e uti i talijanski i njema ki jezik, kao posljedica talijanskih i austrougarskih korijena dijela stanovnika. Puljanin cijeni poatenje i dr~anje date rije i: Vo se ve~iva za roge, a ovik za besidu. Pula je iznimno bogata povijesnim spomenicima, grad muzej u punom smislu te rije i. Herkulova vrata u Carrarinoj ulici iz perioda su 1.st.p.n.e. Neugledna, bez raskoanih ukrasa, plijene pa~nju jednostavnoau arhitektonskog rjeaenja uklopljenosti u ostacima zidina. Ime su dobila po jedinom ukrasu, reljefnom prikazu Herkulove glave pored koje je Herkulova toljaga. Zna ajna su jer su u njima uklesana imena osniva a kolonije Pula, i prvih pulskih gradona elnika (Lucius Calpurniius Piso Caesonius i Lucius Cassius Longinus). Njih dvojica su 40 god.p.n.e. trasirali linije buduih gradskih bedema. Mlaa po datumu izgradnje, ali turisti ki atraktivnija su Zlatna vrata. Zlatna vrata spadaju meu najljepae i najsa uvanije anti ke spomenike grada. Isklesani dekorativni elementi, kameni polu stupovi i korintski kapiteli detaljima pri aju pri u o jednom davnom vremenu. U centru grada, na glavnom trgu Forum, je Augustov hram, posveen prvom rimskom caru izgraen po etkom nove ere. U doba Bizanta hram dimenzija 8 m x 17,3 m pretvoren je u crkvu. Oateen je u 2. svjetskom ratu, te je 1947. godine rekonstruiran. Danas su u hramu izlo~ene anti ke skulpture. Na sjevernoj strani Foruma je gradska vijenica, u kojoj su joa od doba Venecije uredi gradskih vlasti. Zgrada se kroz povijest dograivala, pa su na njoj vidljivi elementima razli itih stilova, od romanike do baroka. Kaatel muzej, u kome je danas Povijesni muzej Istre sagraen je oko 1630. godine. Meu 40 000 izlo~aka mnogi su vrijedni artefakti iz perioda od srednjeg vijeka do novijeg vremena. Godina 1840.-ta, na ulazu u Kaatel, godina je kada je pregraivan. Elegantna je to graevina francuskog tipa etverokutnih zidina koje se u uglovima aire zaailjenim bastionima. Kaatel je sagraen po nacrtima francuskog vojnog arhitekta Antoina de Villea, po narud~bi mleta ke vlade radi dodatne zaatite grada i luke. Izniman anti ki spomenik koji gradu daje prepoznatljivu vizuru je Arena. Danaanje obli je s kapacitetom od 23.000 posjetitelja Arena je dobila u 1. stoljeu n.e., za vrijeme vladavine  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Flavijevci" \o "Flavijevci" Flavijevaca. `esti je to po veli ini amfiteatar u svijetu. Tada izgraena za borbe gladijatora, danas se koristi i za odr~avanje razli itih kulturnih manifestacija ( HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Histria_festival" \o "Histria festival" Histria festival, Festival igranog filma, i dr.). I u pulskom amfiteatru su se organizirale borbe gladijatora, kasnije vitezova, borbe s divljim zvijerima i sli ne predstave. Amfiteatar je izgraen izvan gradskih zidina, uz glavnu cestu Via Flavia, koja je iz Pule vodila u Rim. Pulski amfiteatar je poseban u usporedbi s ostalih dvjestotinjak sa uvanih po nekim originalnim rjeaenjima (stubiani tornjevi s konstrukcijom kojom je bio natkriven). U srednjem vijeku su graeni novi obrambeni zidovi i utvrde. Fortifikacijske objekte su gradili kasnije i Habsburaka monarhija, Mleta ka republika, Napoleon, Austrougarska, i drugi. Arsenalski obrambeni zid, dovraen 1862. godine, du~inom od 1975 metara spaja stari grad s novom Pulom. Nova se gradska naselja grade radi stanovanja doseljene kvalificirane radne snage za mornaricu i brodograevnu industriju oko 1850. te godine. Ratnim razaranjima u 2. svjetskom ratu uniatene su mnoge fortifikacije, iji su ostaci danas okru~eni parkovima. Natkrivena tr~nica u isto nom dijelu grada ureena je 1903. godine, kada se gradi i civilna bolnica, nekoliko akola i crkava. Taj se period smatra i za etkom turisti kih aktivnosti u Puli. Ureena su tri javna kupaliata, otvaraju se hoteli i gradske kavane, te se ureuju hortikulturni nasadi. Razvoju grada doprinosi dobra prometna povezanost (od 1876. godine je u funkciji ~eljezni ka pruga s Be om), i gradska prometna infrastruktura. Zahvaljujui mudrosti onih koji su posljednjih desetljea zabranili gradnju na tzv. fortifikacijskom zelenilu turisti ki resursi Pule e tek u budunosti biti u potpunosti primjereno valorizirani. BRIJUNI 3.560 3.612 Oduvijek ne iji, Brijuni su uspjeli do danas sa uvati karizmu teako dostupnog raja na zemlji. itavo stoljee Brijuni su asocijacija za elitno turisti ko odrediate na ovim prostorima. 1912. godine na Brijunima je postojao prvi grijani bazen s morskom vodom. Nacionalni park Brijuni je proglaaen 1983. godine. Park obuhvaa tri vea i jedanaest manjih otoka, te tri grebena i nekoliko hridi razbacanih u tirkiznom plavetnilu koje ih okru~uje. Dubine su u akvatoriju Brijuna male, a u podmorju je mnoatvo hridi i grota s bujnom podmorskom florom. Staniata su i mrjestiliata tu mnogih plemenitih vrsta riba. Posebna atrakcija Brijuna je sa uvano podmorje. Desetljeima je u najveem dijelu arhipelaga potpuno zabranjen ribolov. Brojnost pojedinih ribljih vrsta u podmorju Brijuna i danas iznenauje. Jata kavala i aargi na koje ronilac mo~e naii po grotama na desetak metara dubine ostavljaju dojam akvarija. Brijuni su od obale udaljeni jednu nauti ku milju plitkim Fa~anskim kanalom. Povraina oto ja iznosi sedam kilometara kvadratnih, a obala je ukupne du~ine 46,4 kilometara. Najviai vrh Brijuna je Stra~a na Velikom Brijunu, na 42 metra nadmorske visine. U bujnoj vegetaciji koja se na mnogim mjestima pru~a sve do mora prevladava sredozemna crnika, lovor, ru~marin, maslina, planika, mirta i brnistra. Umjetni ki oblikovane forme donjeg dijela kroanji brijunske crnike djelo su jelena lopatara, aksisa i muflona koji ih brste do dva metra visine. Smjenjuju se i nasadi libanonskog cedra, agava, bambusa, naran i, eukaliptusa, magnojike, palema, a odr~ala se ak i jedna ameri ka sekvoja. Veliki Brijun je rezervat s mnoatvom biljojeda, a guste aume nastanjuje viae od stotinu razli itih vrsta ptica. Prvi tragovi ~ivota na Brijunima potje u joa iz prethistorije, kada su ih naseljavali dinosauri. Oto je je tada bilo dijelom kopna. Pronaeni su ovdje i tragovi diluvijalnog goveda ato ukazuje i na tada povoljne mikroklimatske uvjete. Na prve civilizacije, starije od 4 000 godina, ukazuju kameni, voatani, kerami ki, bron ani i drugi nalazi. Kasnije oto je naseljavaju Iliri, obilje~ivai ga svojim gradinama na vrhovima niskih bre~uljaka. U 2. stoljeu prije nove ere naseljena su oba Brijuna i otok Vanga, koje su civilizacije tragovi sa uvani u uvali Verige (ostaci rimske vile rustice). Na Brijunima je prvo neolitsko naselje poluzemunica u zaljevu Soline, naselje Gradine iz bron anog doba. Iz perioda srednjega vijeka najzna ajniji arheoloaki ostatak je Bizantski kastrum na zapadnoj obali Velog Brijuna. I Mle ani su ostavili svoje tragove na Brijunima u obliku manjih utvrda od kojih je do danas najbolje o uvana etverokutna toranj  utvrda. Impozantna je i austrougarska tvrava Tegetthoff iz 1864. godine. Koncem devetnaestog stoljea oto je kupuje industrijalac Paul Kupelweiser iz Habsburake Monarhije. Grade se prvi hoteli, te ureuju nasadi mediteranske i egzoti ne vegetacije. Naseljava se plemenita divlja  i ureuju pjeaa ke i biciklisti ke staze koje su i danas u funkciji. Veliki Brijun se spaja na elektri nu mre~u s kopna i uspostavlja se telefonsko - telegrafska veza, a izgraen je i vodovod do otoka. Posljednji nasljednik obitelji Kupelwieser pritisnut financijskim obavezama i problemima, uzrokovanim visokim poreznim nametima Italije koja je doala u njihov posjed, na Brijunima je izvraio samoubojstvo. Danas je Brijunski san dostupan svima, a kako je Brijunska pri a doista zapo ela zabilje~eno je u Kupelweiserovim memoarima: Iz sjeanja starog Austrijanca  Brijuni, objavljenima 1993. godine i na hrvatskom jeziku, osamdeset godina nakon izdanja izvornog djela. ROVINJ 3.560 3.481 Rovinj, je uz Pore , najpoznatiji istarski turisti ki centar, pitoreskni povijesni gradi prepoznatljivog mediteranskog ugoaja. Tu titulu je stekao zahvaljujui nizu turisti ko  hotelskih naselja du~ obale, te drugih turisti kih sadr~aja. Razvoju turizma pogodovali su povoljni mikroklimatski uvjeti, gostoljubivost lokalnog stanovniatva, gastronomska ponuda, arhitektonske posebnosti i spomeni ka baatina iz 1.700 godina duge povijesti grada. Poseban ures Rovinja je mali arhipelag koji sa injavaju 22 otoka i oto ia, meu kojima su najvei Sv. Andrija i Sv. Katarina. Ima Rovinj i svoj svjetionik izgraen na oto iu Sv. Ivan, koji se takoer turisti ki valorizira. U akvatoriju Rovinja mnoge su brodske olupine, zahvaljujui kojima se posljednjih desetljea razvija i ronila ki turizam. Atrakcija je i Crveni otok s diskotekom, 1,5 milju udaljen od gradske luke. Crveni otok se sastoji od dva oto ia, Svetog Andrije i Maakina spojenih kamenim mostom preko grebena. Danju je to elitna pla~a, a nou mjesto burnog provoda. Naziv otoku je dan po njegovoj crvenoj zemlji kojom su nekadaanji stanovnici, sveenici, bojali u~ad i mre~e. Naselje iz koga je kasnije nastao Rovinj izgraeno je na danaanjem poluotoku, upravo tu gdje je danas stara gradska jezgra. Tada je naselje bilo na otoku. Vremenom je raslo, proairilo se na kopno, i dalje po padinama okolnih bre~uljaka. Danas je Rovinj grad sa 14.000 stanovnika i zamaanjak turisti koga razvoja airega podru ja u regiji. Gospodarskom razvoju Rovinja zna ajno je doprinio privredni div TDR koja je svoje poslovanje proairila na globalno tr~iate, no uvijek poticala i financirala projekte razvoja grada. U kulturno povijesnoj baatini va~no mjesto zauzimaju renesansne i barokne pala e. Strme kamene uli ice grada spajaju se na malim trgovima iji su ures crkvice sa zvonicima. Danaanji Rovinj je urbanisti ki organiziran u 2 velika naselja. Izrazito mediteranski klimatski uvjeti sa srednjom godianjom temperaturom od 16C, te prosje nom temperaturom u sije nju od 4,8C, a u srpnju 22,3C ine ga izuzetno ugodnim za ~ivljenje. Godianje padaline mjere 940 mm kiae, a godianji prosjek vla~nosti zraka iznosi 72%. U tim uvjetima pored mediteranske uspijeva i suptropska vegetacija. Najvrjednija spomeni ka baatina Rovinja je Crkva sv. Eufemije (Sveta Fuma). Na mjestu danaanje crkve, koja se gradi u 10. stoljeu, nekada je bila kasnoanti ka crkvica sv. Jurja. Prvotno rjeaenje, trobrodna crkva, vremenom se dograuje i kona no rekonstruira izmeu  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1725" \o "1725" 1725. i  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1736" \o "1736" 1736. godine. Danaanje obli je crkve, u  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Barok" \o "Barok" baroknom  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija" \o "Venecija" venecijanskom stilu, realizirano je po projektu venecijanskog arhitekta  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Giovanni_Scalfarotto&action=edit&redlink=1" \o "Giovanni Scalfarotto (stranica ne postoji)" Giovannija Scalfarotta, s dopunama Giovanni Dozzia. U crkvi je sarkofag  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1%C4%87anstvo" \o "Kraanstvo" kraanske mu enice  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Sv._Eufemija" \o "Sv. Eufemija" Sv. Eufemije, koji je u praskozorje na obalu izbacilo more  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/800" \o "800" 800.-te godine. Trobrodna i troapsidalna crkva je duga 51 metar, airoka 30 metara, a visina srednje lae je 17 metara. Izgradnja zvonika visokog 62 metra je potrajala 26 godina. Najviai istarski zvonik krasi 4,70 metra visok bakreni kip Sv. Eufemije, postavljen  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1758" \o "1758" 1758. godine. Na istom mjestu je ranije bio postavljen drveni kip, uniaten udarom groma  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1756" \o "1756" 1756. godine. Mistika ove crkve i sarkofaga sv. Eufemije privla i veliki broj hodo asnika tijekom cijele godine, a posebno na Dan svetice, 16. rujna. Pred sarkofagom se daju zavjeti, moli i zahvaljuje, kaje i pale svijee u iskonskom zanosu vjere koja je kroz povijest o uvala jedinstvo stanovniatva Rovinja i doprinijela razvoju grada i gospodarstva. VRSAR 1.424 1.477 Nekadaanja Orsera, danas je jedan od najljepaih istarskih gradova, na bre~uljku iznad uaa Limskog zaljeva. Panoramom plavetnila pred gradom dominira niz od 18 oto ia. Naziv Vrsar potje e od staromediteranske rije i ur, ato ozna ava izvor. Prvo utvreno naselje na ovoj lokaciji su izgradili Histri, a nakon rimskog osvajanja mjesto se proairilo do mora. U 4. stoljeu Vrsar postaje va~no starokraansko srediate. Razvija se i u doba Franaka koji su Istru zauzeli krajem 6.stoljea i uveli feudalni sistem. Od 983. godine Vrsar je u vlasti Pore ke biskupije sve do 1778.godine, kada mleta ki senat ukida crkvenu grofoviju, ime Vrsar prelazi pod vlast Venecije. U 19. stoljeu se gradi novo pristaniate. Nakon raspada Austrougarske monarhije, Vrsar je u vlasti Italije, do okon anja 2. svjetskog rata. Nekadaanji mali ribarski gradi, danas je poznato turisti ko odrediate. Tu su hotel Pineta, ekskluzivna turisti ka naselja Belvedere, Petalon, Funtana i Riva, te kampovi Porto Sole i Valkanela. U Vrsaru je i Koversada, najvei europski naturisti ki kamp. Arhitekturu mjesta karakteriziraju uske nadsvoene kamene ulice koje se spajaju na malim trgovima ukraaenima neobi nim figurama, balkonima, krovovima i bunarima, ato ukazuje na tradiciju kamenoklesarstva. Od kamena iz vrsarskih kamenoloma izgraene su mnoge crkve, pala e i mostovi u Veneciji. Utiske o Vrsaru je u 18. stoljeu u svojim memoarima zabilje~io i zavodnik Giacomo Casanova, koji je tu ak 2 puta boravio. PORE  4.272 4.231 Glavni turisti ki centar Istre danaanji je imid~ izgradio na pri i o drevnom gradu na poluotoku naseljenom u prvim po etcima civilizacije i suvremenim turisti kim kompleksima: Zelena laguna, Plava laguna, Brulo, Pical i Materada. Na podru ju Pore a ak je 9 pla~a s Plavom zastavom: Bijela uvala, Delfin, Galijot, Gradsko kupaliate, Laguna, Materada, Lotoci, Ulika i Zelena laguna. Bujna vegetacija po pore kim vrtovima posljedica je blage klime s ugodnim temperaturama. Prosje na temperatura u kolovozu je 24, a u sije nju 4,5 stupnja celzijusa, i redovitih padalina. Plodno tlo se pru~a do morske obale, pa se kroanje borova i pinije na mnogim dijelovima obale nadvijaju nad morem. Turisti kom razvoju Pore a doprinijela je i pozicija na raskri~ju prometnica prema unutraanjosti Istre. Dobra prometna povezanost s grani nim prijelazima i auto cestama koje vode do europskih prijestolnica rezultira boljom turisti kom popunjenoau pore kih hotelskih kapaciteta i izvan glavne turisti ke sezone. Raste i posjet nauti ara zbog dobre zaatienosti luke. S morske strane Pore  je u zavjetrini otoka Sveti Nikola, a luka je u privjetrini od sjevernih i sjeverozapadnih vjetrova koji su u akvatoriju Istre sna~ni, i rizi ni za nauti are. Arhitekturu starog grada trasirala je starorimska mre~a ulica. Eufrazijeva bazilika je najvrjedniji kulturni spomenik grada. Sagraena je na temeljima nekadaanje trobrodne bazilike, polovinom 6. stoljea, u vremenu biskupa Eufrazija, po kome je i dobila ime. Prema sa uvanim ispisima donatora uz mnoge mozaike u bazilici se ia itava povijest po etaka gradnje bazilike i svih kasnijih adaptacija. Trobrodna dvorana pravokutnog tlocrta bez apside s polukru~nim zidiem u isto nome dijelu za sveeni ka sjedala sagraena je na sakralnim objektima koji su tu ranije postojali. Bazilika je potvrda evidentnog utjecaja sakralne arhitekture na isto nim obalama Jadrana i Bliskog istoka. U slu aju Eufrazijeve bazilike taj je utjecaj implementiran s graditeljskim nasljeem starokraanskog razdoblja i rimske profane arhitekture, ato ovom zdanju daje osobitu vrijednost. Neobi nost bazilike je i u organizaciji sadr~aja u apsidi. Bogorodica zauzima sredianje mjesto, koje je ina e rezervirano samo za Isusa. Ona sjedi na prijestolju i na koljenima dr~i maloga Isusa odjevenog u rimsku sve anu odjeu. Desnu ruku visoko je podigla za blagoslov. Sedam stoljea nakon izgradnje bazilike u nju se smjeata i veliki mramorni ciborij (1277. godine), po nalogu pore kog biskupa Otona. Eufrazijeva bazilika je 1997. godine uvratena u UNESCOov popis vrijedne svjetske kulturne baatine. U Pore u su atrakcija i ostaci hramova rimskih bogova Marsa i Neptuna, Romani ka kua, Kanoni ka kua iz 1251. godine, danaanji ~upni dvor, venecijanski bastion iz 15. stoljea, goti ka pala a iz 15. stoljea, te pala a Sin i iz 17. stoljea (danas Zavi ajni muzej Poreatine). Vrijedni sakralni objekti su crkva sv. Franje iz 13. stoljea i barokna crkva sv. Marije iz 18. stoljea. Pored Eufrazijeve bazilike je takoer vrijedna spomeni ka baatina, zgrada Biskupije, koja je tek u dijelovima sa uvala izvorni izgled. Na oto iu sv. Nikola ostaci su stare ilirske graevine iz 3. stoljea prije Krista, te najstariji o uvani svjetionik na isto noj obali Jadrana. Okrugla kula svjetionika je sagraena 1409. godine. Muntajana je arheoloako nalaziate s ostacima ranobizantske bazilike iz 6. stoljea s podnim mozaicima tlocrta sli nog Eufrazijevoj bazilici. Turisti ka atrakcija je i jama Baredine poznata po zavjesama siga dugim desetak metara, ovje jim ribicama i ra iima, te kipu Bogorodice i ostacima grn arije iz prahistorije. Uskim uli icama Pore a danas pulsira turisti ko bilo. Mnoatvo malih trgova kih radnji sa suvenirima, kafii i slasti arnice ljeti su prepuni turista. Raste i broj restorana sa osobitom gastronomskom ponudom. Turizam je posljednjih desetljea u ~ivotni ritam Pore a unio mnoge promjene. Novi trendovi su vidljivi i u suvremenoj urbanoj arhitekturi. Razli itosti starog i novog Pore a mogu se na najbolji na in uo iti s vidikovca na zvoniku Pore ke bazilike. Spoj staroga sakralnoga i novoga, svjetovnoga, jedinstvo je razli itosti turisti ke marke Pore a na emitivnim turisti kim tr~iatima Europe. NOVIGRAD 1424 1.481 Prvo naselje na mjestu danaanjeg Novigrada je izgraeno na oto iu. U 18. stoljeu oto i je spojen s kopnom. Naselje koje se prvi put spominje 599. godine tijekom povijesti bilo je izlo~eno napadima i plja ki. Prve zidine su graene za rimske vladavine. Dograene su u 13. stoljeu, a kasnije su oja ane i renesansnim kulama. Naziv grada potje e od imena iz anti kog doba, Neapolis. U 5. stoljeu Novigrad je bio srediate biskupije i va~no gospodarsko srediate. U 6. i 7. stoljeu pod vlaau je Bizanta. Pod Francima, u doba feudalizma, Novigrad je jedno od najrazvijenijih mjesta u okru~enju. U Srednjem vijeku je Novigrad ponovno esto izlo~en napadima, plja kama i epidemijama (kuga i malarija). Razvoj naselja se nastavlja dolaskom Venecije na vlast (od kraja 13.stoljea do kraja 18.stoljea). U tom periodu dolazi do sukoba sa Genovom, ija je flota u 14.stoljeu razorila grad. U 17. stoljeu naselje napadaju i Turci. Dolazak Napoleona na po etku 19.stoljea obilje~io je mirnije razdoblje, kao i vladavina Habsburgovaca do po etka 20. stoljea. Od tada je Novigrad u vlasti Italije, sve do konca 2. svjetskog rata. Stanovniatvo se do 60-tih godina proalog stoljea prete~ito bavilo ribarstvom, poljoprivredom i zanatstvom, od kada se orijentira turizmu. Gradi srednjovjekovne urbane strukture danas je domain mnogih turisti kih manifestacija: karnevala, Novigradskog kulturnog ljeta, Gastro festivala, Astro party-a, ribarskih ve eri, feate sv. Pelagija, i Dana avoja. UMAG 1.424 1.420 Grad Umag sa injavaju 23 mala naselja u kojima danas ~ivi 7.000 stanovnika. Prvo naselje su utvrdili i s kopnom povezali Rimljani. U 9. stoljeu osvojili su ga Hrvati, a u 14. stoljeu potpuno je spaljen u napadu flote iz Genove. Stara gradska jezgra srednjovjekovne je arhitekture s dijelovima zidina oja anih kulama u 14. stoljeu. Moderni Umag se specijalizira za cjelogodianji sportski i kongresni turizam. Pored postojee hotelske infrastrukture grade se mnogi novi sportski objekti. Umag je danas poznat po ATP turniru. Lijepe i pitome obalne pejza~e prvi su prepoznali bogati rimljani, koji su ovdje gradili ljetne rezidencije. Povijesni razvoj stare gradske jezgre trajno je obilje~en kuama venecijanskog stila koje su danas est motiv fotografa u prikazima neobi nih lica Umaga. Podraka turisti kom razvoju je i ekoloaka proizvodnja prehrambenih proizvoda razvoj vinarstva i maslinarstva. Na turisti kim kartama obilje~eno je nekoliko lokalnih vinskih cesta kojima se povezalo vinske podrume lokalnih proizvoa a s turisti kim atrakcijama. Kada se u predve erje proaeta uz obalu pa~nju privla e neobi ne drvene konstrukcije na kojima su brodice podignute visoko nad morem. Nedostatak sigurnih lu ica potakao je stanovnike Umaga da ponovno koriste tradicionalno rjeaenje podizanja brodica na drvene nosa e nad morem. Danas ovaj neobi na na in priveza predstavlja turisti ku atrakciju i prepoznatljivi znak Umaga. SAVUDRIJA 1.424 1.456 Stara Savudrija je malo naselje s manje od 1000 stanovnika na rtu Savudrija. Sagraeno u jedinoj uvali zaklonjenoj od bure, mjesto se prvi put spominje 1177. godine. Te je godine venecijanska flota porazila flote njema kog cara Barbarosse i pape Aleksandra III. Pjea ane pla~e, biciklisti ke i pjeaa ke staze vode kroz aume akacije i bora okru~ene novim turisti kim apartmanima. Mnoge pli ine, opasne za plovidbu, prema predaji bile su jedan od razloga zaato je pri a o jadranskim svjetionicima, po etkom devetnaestoga stoljea, zapo eta u Savudriji. Savudrija je danas turisti ki prepoznatljiva po svome svjetioniku, koji je i najstariji objekt sigurnosti plovidbe u funkciji u akvatoriju isto noga dijela Jadrana. Uz svjetionik Savudriju vezana je legenda o austrijskom grofu Metternichu. Prema legendi, grof se zaljubio u mladu Hrvaticu, te je svjetionik Savudriju zamislio kao svoje tajno ljubavno gnijezdo. Svjetionik Savudrija je dovraen 1818. godine. Ljubavna pri a je tu~no zavraila jer Metternichova draga nije do ekala zajedni ke sretne dane u bujnim vrtovima Savudrije. Umrla je od upale plua tijekom posljednjih tjedana gradnje kule. Trideset metara visoka kula svjetionika, isto je toliko udaljena od mora. Danas dominira ravni arskim okoliaem rta Savudrija. Na svjetioniku je ureen jedan turisti ki apartman u kome gosti borave tijekom cijele godine. Svjetionik njegova proalost i sadaanjost Savudriju danas ine turisti ki prepoznatljivom. 8<>PR\^bdXj Vdd|  tvþùò˲˲˲˲˲˲hPhP0J>*B*phjhPhPUhPhP6 hPhP hT5 hP5hPhP5hPh"hA7.h"h"6h"h"0J>*B*phjh"h"U h"h"8TVhjn08:,*2DHJNTt (X|2 <@RV `rLlPֲֽh46hP6 hPh46hNhPhP6h46h466hPhP0Jh46hPhPhP0J>*B*ph hPhPjhPhPUCPjl:<VpxXbFHJLX " j&J^ھھڳڳڳڳhPhP0J>*B*phjhPhPUh|0ZhP6hNh46hPhP\hT hPhPh|0Z h|0Z\hPh|0Z\hPhP6 h466@^DHp"(6@B @<Rdtf   z | ~         V r   Vb.Ž̶̶̮̩̩ hC6htlhC6 hC6]h5hC5 h,hChC hw5 hC5hJhPh7hhPhP6 hPh|0Zh|0Z hPhP?.B$%>%^%%*&&&&'"'&','.'0'r''(()&)))*"*P*^*****+++j,b--..:/B//0F11102F222333344p4444ԷȷԷԷԷԷ԰ȰȰԷԷԷԷԷԷԷԷԷԷ԰h3hyzh6 h3hyzhh3 hyzh5hyzhhyzh5hyzhh3h35 h3h3hJhv 4hC6 hC] hC6]hCh5hC6B44b5d5|5::.;0;8;:;B;D;;;;; < <<<<<<<==8=:===>>??j?l? @ @@ @4@6@@@@@BADAAAAACC6D8D@DBDDD^E`EhEjEF G H"H&H0HNHXHĿh!$h!$5 hK@5h:BhK@5hK@h3h3h30J>*B*phjh3h3U h3h3 h3hyzhhyzhH$H&HZH\HSSS"T$T4u6u8upu  DFdfh  dhgdPXH\HrHHH4IIIJJ>JJJ$KKK2LTLVLdLfL~LLLMMMMN8NNNNNNO0O2O@OLOXOOOOODPVPhPzPPPP QQQQR:RBDFچXbԈln֋HT`dhBT` ׾׾׾׾׾׾׾׶hPhU h8#6hjh8#6h8#hlh8#5 h8#5hBh:Bh 5 h 6 hjh hcAh 5 h 5h hU h:Bhjh^hj6hj hj6hM0hj65dhgdP,1h. A!"#$% D@@@ "*NormalCJ_HaJmHsHtHX@X PNaslov 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ Z@Z PNaslov 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJL@2L PNaslov 3dd@&[$\$5CJ\aJH@H PNaslov 4$<@&5CJ\aJL@L PNaslov 5 <@&56CJ\]aJ>A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa4U@4 ,* Hiperveza >*phF^@F PStandard (Web)dd[$\$0X@0 P Istaknuto6]HV@!H |0ZSlijeenaHiperveza >*B* ph@P@2@ CTijelo teksta 2dh.OA. P mw-headline8OQ8 Peditsectionmoved(Oa( Pemphblue.Oq. P xclaimempty.O. P xclaimstyle&O& Pemphred0W@0 P Naglaaeno5\4O4 Ptekstdd[$\$$O$ Pstyle46O6 Pstyle2dd[$\$.O. P editsectionf\@fP z-vrh obrasca$&dPa$<CJOJQJ^JaJf]@fP z-dno obrasca $$dNa$<CJOJQJ^JaJPOP Ppodnaslov_paklenica!dd[$\$"O!" Pboja2*O1* P toctoggle*OA* P tocnumber&OQ& Ptoctext<Oa< Ptext style1 style1@Oq@ Ptext style1 style1BOB Pplainlinksneverexpandtt PReaetka tablice7:V)0):O: Pbodytext*dd[$\$NON Pplainlinks nourlexpansion&O& Pgeo-dms(O( Platitude*O* P longitude6O6 Pgeo-multi-punct4O4 Pgeo-nondefault&O& Pgeo-decO! Pgeo$O1$ Ptekst1e@B PHTML unaprijed oblikovano74 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJ@Q@R@ PTijelo teksta 35$a$:B@b: P Tijelo teksta6x>&q> PReferenca fusnoteH*BB P Tekst fusnote8 CJaJtH HOH Ptext-1015CJ OJQJ\aJ o(ph&O& Pstyle15.O. P linkintneak*O* P tekstmurtJOJ Particle_column_1=dd[$\$JOJ Particle_column_2>dd[$\$&O& Pstyle14fOf PList Paragraph@d^m$CJOJPJQJaJtH lOl P[Basic Paragraph]Ad 7$8$9DH$B*mH nHphsH tH>O!> PTekst@CJOJQJRHZ^JaJ2O12 PNormal1 CJOJQJA!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&!"&! "&! "&! "&! "&! "&!"&!"&!"&!"& !-9`D$R_/myz) ջA)0"X@  2   AAAAA|f}fffo{p{q{{{ɉʉCDE_`&'(CD̰ͰΰԶնdef6789:;<=>?@Cp#p#p#khp#p#p#p#p# p#p#p#p#p#khp#p#p#p#zp#p#p#p#p#qp#p#p#p#p#?np#p#p#p#p#0Dp#p#p#p#p#݄p#p#p#p#0Dp#p#p#p#p#;-@p#p#p#p#p#0Dp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#AAAAA|f}fffo{p{q{{{ɉʉCDE_`&'(CD̰ͰΰԶնdef6789:;<=>?@C00000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0o{CK002K001@0x@0t0tGК88P^.4XH T fijk$HghIIII)J3J6JJJJJJCMMMMMM\UUUW:XCXMXXXX YYbbbb(c.c1crcxc{ccccd ddHdMdPddddddde%egggh\hfhNiiist'ttu'uɓΓӓ 7s|~Δ 7ALӖ MRAXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX8@0(  B S  ?WZCG  $(06?FRYZd{u~!!"$+$`$c$%%%%%%''Y0^0/17111k;t;??@@uh}hhhCAAAA{f}fffn{q{{{ȉʉBE^`%(BD˰ΰӶնcf5CO m DVc&p&''--//AAA}ffo#pq{{}~ʉ<i0E`"̝(DΰնCC!G*[vHaET'0`ajb5a}^:^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h^`OJQJo(hH ^`hH. SLS^S`LhH. # # ^# `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. cc^c`hH. 3L3^3`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(pp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(pp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(h^`OJQJo(hH ^`hH. SLS^S`LhH. # # ^# `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. cc^c`hH. 3L3^3`LhH.^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(!s_\O?]'UGc\?@v"*j5a}tV]PQb|F9p=(RseIB^CwP"PjK@*89:;<=>?@C@oo oo0-- -----"-'-,-/-:-;-?-@-J-M2N2O2S2X2_2a2bA@@,@@@@&@*@:@>@L@V@`@f@|@~@@@@D@@@@@@@@Unknown Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New7&  VerdanaU.{ @CalibriCentury GothiceNovarese Bk BTTimes New Roman;" Helvetica;Wingdings"1ry4ZCc`Cc`!~4d 3QHP)?"*2 HRVATSKA 8nnnn!                           Oh+'0l  ( 4 @LT\d HRVATSKA 8nn Normal.dotnn18Microsoft Office Word@3@1l$l@,RuC՜.+,D՜.+,< hp  Home`c  HRVATSKA 8 NaslovX 8@ _PID_HLINKSAc"http://hr.wikipedia.org/wiki/1756`"http://hr.wikipedia.org/wiki/1758]!http://hr.wikipedia.org/wiki/800yKZ*http://hr.wikipedia.org/wiki/Sv._EufemijaGEW2http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1%C4%87anstvobTUhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Giovanni_Scalfarotto&action=edit&redlink=1@Q&http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecija'iN#http://hr.wikipedia.org/wiki/BarokK"http://hr.wikipedia.org/wiki/1736H"http://hr.wikipedia.org/wiki/1725eE.http://hr.wikipedia.org/wiki/Histria_festival/zB(http://hr.wikipedia.org/wiki/Flavijevci1X?,http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimski_imperijG<&http://hr.wikipedia.org/wiki/Poluotok&94http://hr.wikipedia.org/wiki/Istarska_%C5%BEupanija9~6#http://hr.wikipedia.org/wiki/Buzet!r3#http://hr.wikipedia.org/wiki/Labin] 0&http://hr.wikipedia.org/wiki/NovigradD-"http://hr.wikipedia.org/wiki/UmagG*%http://hr.wikipedia.org/wiki/Opatija/x'$http://hr.wikipedia.org/wiki/Rovinje9$(http://hr.wikipedia.org/wiki/Pore%C4%8D!v!#http://hr.wikipedia.org/wiki/Pazin\"http://hr.wikipedia.org/wiki/PulaM &http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimljani4{$http://hr.wikipedia.org/wiki/Histri7{#http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri lhttp://www.istra.hr/hr/atrakcije_i_aktivnosti/prirodne_atrakcije/limski_kanal_i_romualdova_pecina?&l_over=1I&http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska7c 'http://hr.wikipedia.org/wiki/SlovenijaT %http://hr.wikipedia.org/wiki/TurizamW *http://hr.wikipedia.org/wiki/Brodogradnja$k'http://hr.wikipedia.org/wiki/Ribarstvo$c'http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinarstvo  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%'()*+,-./4Root Entry Fdu61TablekWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8&CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q