ࡱ> q`7bjbjqPqP .::a   ZWZWZW8WdY\6^Z(ZZZZeee$*h  je"ejj ZZ yyyj Z Zyjyy3@ ZRZ pOeZW{{"Ö3Lĝ0זxx(x Le:gyghVeee]eeejjjjD!>d>     BRANDIRANJE OTOKA ISTO NOG JADRANA U FUNKCIJI JA ANJA IDENTITETA TURISTI KE DESTINACIJE Neven `eri Sa~etak Otoci isto noga Jadrana su specifi ni po vrijednom povijesnom, kulturnom i geografskom identitetu o uvanih obalnih reljefa. Brand otoka je pretpostavka efektivnom pozicioniranju cjelogodianje turisti ke ponude. Upravljanje brandom je i upravljanje identitetom, a isto je prakti no provoditi odr~ivim modelom. Brand otoka treba kreirati na svim raspolo~ivim resursima. Takav brand otoka predstavlja esenciju svih specifi nosti identiteta. Tijekom dosadaanjeg razvoja oto nog turizma na prostoru isto noga Jadrana pokuaavalo se parcijalnim pristupima kreirati brandove pojedinih otoka. Rezultat je u estalo bio gubitak dijela sastavnica oto nog identiteta. Polazei od tih negativnih iskustava i vlastitog istra~ivanja resursa na primjerima tri jadranska otoka, u radu je predstavljen model brandiranja temeljen na sinergiji ukupnih oto nih resursa. Nalazi provedenog istra~ivanja dokazuju hipotezu da otoci akvatorija isto noga Jadrana raspola~u dostatnim relevantnim resursima za kreiranje konkurentnih prepoznatljivih brandova. Uklju ivanje svih resursa u brand otoka je pretpostavka cjelogodianjoj turisti koj posjeti. Prakti nost predstavljenog modela je i njegova iskoristivost u osmialjavanju specijaliziranih oto nih turisti kih proizvoda. Klju ne rije i: otoci, identitet, imid~, brand, turizam, 1. UVOD Premda jadranski otoci obuhvaaju tek 6% hrvatskoga kopna, niz koji sa injava 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena svrstava ovaj arhipelag po veli ini na drugo mjesto u akvatoriju Sredozemnog mora. U smislu identiteta destinaciju Jadranski arhipelag karakteriziraju atraktivne i raznolike reljefne vizure i o uvani krajobrazi. Klimatski uvjeti, kulturno i povijesno nasljee, te mnoge druge specifi nosti identiteta, te raspolo~ivi iskoristivi turisti ki resursi pretpostavke su za razvoj cjelogodianje turisti ke ponude ( avlek, 2004). No, pored prepoznatljivog identiteta raspolo~ivih resursa, pretpostavka efektivnoj cjelogodianjoj turisti koj valorizaciji destinacije je i kreiranje prepoznatljivog turisti kog branda (Moutinho, 2005, 48-49). Mnogi otoci u akvatoriju isto noga Jadrana su specifi ni po druatvenim i gospodarskim karakteristikama, ato je posljedica raznolikog povijesnog, kulturnog i socijalnog nasljea. Evidentne su parcijalne razlike u njihovim identitetima, ato je pretpostavka kreiranja niza brandova. Posebnosti identitetu ovoga arhipelaga daju i tri nacionalna parka (Brijuni, Mljet i Kornati), te dva parka prirode (Telaaica na Dugom otoku i Lastovsko oto je). Vrijedni arheoloaki ostaci, koji su takoer implementirani u postojeem identitetu prostora, potje u iz perioda gr ke, ilirske, rimske i starohrvatske povijesti. Prepoznatljivost geografskog identiteta se o ituje o uvanim obalnim reljefima i morem iznimne prozirnosti. Uva~avajui navedene, i sve ostale, resurse, identitet ponude oto nog turizma je preporu ljivo ja ati na odr~ivom modelu, vodei ra una da se odabranim strateakim pristupom ne ugro~ava okolia i postojee resurse (Morgan, 1996, 112). Sastavnica ukupnog identiteta arhipelaga je i raznolikost bioloakih vrsta, ato je takoer pretpostavka za razvoj nekih posebnih turisti kih proizvoda u segmentu ponude za ronioce, sportske ribolovce i dr. U ukupnosti turisti ke ponude i kreiranju prepoznatljivog branda evidentan je posebni doprinos razli itosti asortimana ponude u kojoj nu~no svi postojei proizvodi ne trebaju identi nim standardom zadovoljiti postavljene kriterije krovnog branda (Aaker, 1991, 12). To ne zna i da, u ovom slu aju, i razvoju takvih specijaliziranih turisti kih proizvoda ne treba pokloniti pa~nju, prvenstveno s aspekta njihove zaatite, te sustavno upravljati njihovom valorizacijom. Pri tom treba upozoriti i na potrebu vee brige o mnogim podmorskim arheoloakim nalaziatima u ovome akvatoriju, zbog njihovog zna aja u postojeem identitetu destinacije. Implementacija ukupnih, raznolikih, turisti kih resursa u brand pojedina nog otoka, pored ja anja postojeeg identiteta, a time i konkurentnosti oto ne turisti ke ponude doprinosi i efikasnijoj zaatiti svih resursa. Postupak brandiranja treba, pored postojeeg identiteta temeljiti i na lokalnoj inicijativi, specifi nostima parcijalnog oto nog poduzetniatva, i uvoenju suvremenih standarda upravljanja turisti kim razvojem destinacije. Tijekom dosadaanjeg razvoja turizma i turisti ke ponude na prostoru isto noga Jadrana pokuaavalo se parcijalnim pristupima kreirati turisti ke brandove pojedinih otoka  potencijalnih turisti kih destinacija (`eri, 2002). Rezultat je u estalo bio gubitak dijela sastavnica postojeeg identiteta (zanemarivanje odreenih tradicionalnih aktivnosti, nesustavan pristup valorizaciji svih arheoloakih resursa i sl.), te posljedica razli ita razina ostvarenog turisti kog razvoja otoka sjevernog, srednjeg i ju~nog Jadrana (Prebe~ac, 2005). Joa je ozbiljnija posljedica varijabilnost do~ivljaja tr~iane atraktivnosti pojedinih otoka, poglavito onih koji se mogu kvalificirati prepoznatljivim turisti kim brandovima. U kona nici evidentna je i sezonalnost turisti ke posjete. Postavlja se dilema da li su marketinake aktivnosti promoviranja krajobraznih, kulturoloakih, povijesnih, obi ajnih i drugih resursa u tim slu ajevima provoene bez jasnih i definiranih strateakih odrednica? Mo~e li se postojei imid~ otoka kao ato su Hvar, Rab, Loainj i drugi ocijeniti primjerenim njihovom turisti kom potencijalu? Promotivne aktivnosti usmjerene rastu turisti ke posjete otoka razvijale su se i provodile u kontekstu postojee percepcije turisti kih segmenata koji predstavljaju prevladavajui dio turisti ke potra~nje za odreenom destinacijom. Takvim se pristupom, u kontekstu kreiranja prepoznatljivog branda, radi odmak od izvornog identiteta destinacije. Nesustavnost pristupa u upravljanju promotivnim spletom branda, bez jasne strategije, u kona nici je rezultirala neuklju ivanjem ukupnih turisti ki iskoristivih resursa u parcijalni brand otoka. Posljedica je sezonalnost turisti ke valorizacije. Zbog te injenice postavlja se dilema primjerenosti takvim pristupom kreiranog branda otoka. Polazei od tih iskustava, na temelju suvremenih teorijskih utemeljenja o strategiji kreiranja i upravljanja brandom (Aaker, 1991, Lindstrom 2009), te vlastitog istra~ivanja resursa na primjerima tri jadrnaska otoka, u radu e se ponuditi smjernice za aplikaciju univerzalnog modela brandiranja jadranskih otoka, temeljene na identitetu, a u cilju ja anju kompetencija otoka - destinacije za ostvarivanje cjelogodianje turisti ke posjete. Cilj rada je ukazati na zna aj i potencijal efikasnog pristupa brandiranju jadranskih otoka objedinjavanjem svih raspolo~ivih resursa, u funkciji sinergijskog razvoja ukupne oto ne turisti ke ponude temeljene na izvornom identitetu destinacije. Temeljne hipoteze istra~ivanja: H1: otoci akvatorija isto noga Jadrana raspola~u dostatnim relevantnim resursima i identitetom na kojima je mogue kreirati prepoznatljive i konkurentne brandove destinacija. H2: uklju ivanje svekolikih oto nih resursa (areala) u upravljanje brandom pojedina nog otoka pretpostavka je cjelogodianjoj turisti koj posjeti. Uravnote~en turisti ki razvoj naseljenih otoka isto noga Jadrana jedna je od strateakih odrednica nacionalnog gospodarstva Republike Hrvatske ( avlek, 2006). Globalizacijski procesi i promjene koje su isti uzrokovali na ponaaanje turisti ke potra~nje podigli su o ekivane standarde kvalitete za receptivna turisti ka tr~iata (Sene i, 1997, 58). U tom smislu dodatni turisti ki sadr~aji i atrakcije oto ne turisti ke ponude, primarno temeljeni na identitetu otoka, danas postaju imperativ efikasne tr~iane komunikacije. Konkretna oto na turisti ka ponuda nu~no treba objediniti sve raspolo~ive turisti ki iskoristive resurse. Emitivno turisti ko tr~iate se intenzivno fragmentira, te se iskazuju novi oblici turisti kih potreba i novi segmenti turisti ke potra~nje. To je dodatni argument da se u procesu brandiranja otoka isto noga Jadrana egzaktno iskoriste sve potencijalne turisti ke vrijednosti i izvorni identitet oto nih areala. U slu aju otoka za koje se utvrdi da je u prethodnom periodu turisti ke valorizacije kreirana odreena prepoznatljivost, postojeu tr~ianu poziciju korisno je evaluirati sa aspekta izvornog identiteta. Potom treba pristupiti procesu rebrandinga kroz resegmentaciju ciljanih emitivnih turisti kih tr~iata, a marketinaku komunikaciju prilagoditi postavljenim strateakim standardima (Bartoluci, 2006). Time bi se stvorili temelji za efikasniju cjenovnu politiku, te bi se odreeni turisti ki segmenti usmjerili u periode predsezone i posezone. U tom smislu nu~no je cjelovito sagledavanje svih potencijalnih turisti kih resursa sa aspekta izvornog identiteta otoka, njihova evaluacija i uklju ivanje u proces brandiranja. Paralelno s prikupljanjem relevantnih informacija o ciljanim emitivnim turisti kim tr~iatima preporu ljivo je prilagoenim modelom tr~iane komunikacije utjecati na percepciju ciljane turisti ke potra~nje o konkretnom jadranskom otoku  kao po~eljnoj turisti koj destinaciji. Ta dva suatinska podru ja, istra~ivanje ciljanih emitivnih tr~iata i branding (odnosno rebranding) otoka treba tretirati sinergijski, te popratiti primjerenim i otoku  brandu prilagoenim modelom informiranja ciljane populacije kroz medijsko oglaaavanje, publicitet, i odnose s javnoau u unaprijeenom distribucijskom sustavu turisti ke prodaje. Preporu ljiva je ravnote~a promocije svih potencijalnih turisti kih resursa otoka, uz interaktivnu analizu reakcija ciljane potra~nje, kako bi se na tim smjernicama usklaivale cjenovne strategije, procjenjivao mogui tr~iani udio, analiziralo aktualne tr~iane trendove, konkurentne destinacije, te kratkoro no i dugoro no predvialo atraktivnost i realni potencijal relevantnih areala otoka. Upravljanje brandom destinacije specifi no je podru je primijenjenoga marketinga, a strateake i takti ke odluke u toj sferi posljedi no rezultiraju prosperitetom destinacije u konkurentnom okru~enju. Primjereno kreiran turisti ki brand je svojevrsna esencija destinacije koju predstavlja. U tom smislu brand otoka temeljen na povijesnom identitetu zna i rast, razvoj, ili pre~ivljavanje turisti ke ponude na globalnom tr~iatu. Razvoj novog turisti kog branda uvijek podrazumijeva financijska ulaganja, jer predstoje kompleksna terenska istra~ivanja. No turisti ki brand je i platforma za razvoj novih proizvoda destinacije. Zbog toga strateake odluke o upravljanju turisti kim brandom treba prilagoavati tehnoloakim promjenama, promjenama zahtjeva potra~nje, i drugim promjenama relevantnima za ponaaanje turisti ke potra~nje. Ulaganja u razvoj turisti kog branda predstavljaju rizik zbog troakova koje pretpostavljene aktivnosti podrazumijevaju. Razvoj prepoznatljivog branda je, u kona nici, ipak temelj ja anja identiteta i konkurentnosti destinacije. Ono o emu, po iskustvima i istra~ivanjima autora, posebice treba voditi ra una u procesu razvoja branda otoka je slijedee: Imid~ branda prilagoditi izvornom identitetu otoka, ali i specifi nostima ciljanih emitivnih turisti kih tr~iata; Vizualno obli je branda prilagoditi temeljnim vrijednostima identiteta otoka koje se ~eli istaknuti; Kontrolirati troakove razvoja i upravljanja brandom; Pratiti reakcije konkurentnih receptivnih turisti kih tr~iata u airem okru~enju (Italija, Gr ka i dr.) na poduzete aktivnosti razvoja pojedina nih oto nih brandova. Usprkos generalnom pristupu (Pringle, Thompson, 2001, 28) brand treba prilagoditi i tr~ianim specifi nostima ciljanih emitivnih tr~iata, odnosno fragmentiranih nacionalnih emitivnih turisti kih tr~iata. Treba voditi ra una i o postojeim institucionalnim ograni enjima receptivnog tr~iata (posebne zakonske odredbe u sferi turisti kog poslovanja u svezi sigurnosti gostiju, o uvanja okoliaa i sl.). Pretpostavka uspjehu novog turisti kog branda je i implementacija utvrenih potreba i ~elja ciljane potra~nje u imid~ i perceptivni dojam ciljanih turisti kih segmenata. 2. STRATE`KI PRISTUP KREIRANJU BRANDA TEMELJEN NA IDENTITETU DESTINACIJE U konkretnom slu aju dugoro ni strateaki pristup kreiranju turisti kog branda primjereno je temeljiti na izvornom identitetu destinacije kroz relevantne resurse, te razvoj dopunskih sadr~aja i atrakcija koji kvalitetom i raznovrsnoau doprinose efektivnijoj vrijednosnoj percepciji otoka u cijelosti. Razvoj dopunskih sadr~aja (u sklopu i izvan naselja sa smjeatajnim objektima) je i preduvjet efikasnosti budueg upravljanja brandom. Takoer, indirektno doprinosi poveanju iskoriatenosti smjeatajnih kapaciteta (produljenju turisti ke sezone), i poveanju prosje ne potroanje turista (Maruai, Prebe~ac, 2004, 88-89). Za unapreenje postojeeg imid~a pojedinog otoka na globalnom turisti kom tr~iatu nu~no je razvijati komunikaciju s ciljanom klijentelom na na in da ju se dodatno motivira, inicira i podupire za posjete svim oto nim sadr~ajima, posebice onima nedovoljno poznatima airoj turisti koj javnosti. U tom smislu je korisna platforma e-marketinga (Varianinin, Vaturi, 2002, 86-97) oslonjena na druatvene mre~e, prakti no provedena modelima multimedijalnih web stranica (Sterne, 2001, 62). Web stranicu destinacije, jedan od temeljnih instrumenata e-marketinga u razvoju branda (Chaffey, Mayer, 2003, 124), korisno je razvijati kroz dvije platforme: B2B i B2C, uz kontinuirano dopunjavanje sadr~aja. Dualnoau ciljanja potra~nje i dopunjavanjem novim sadr~ajima poti e se airu potencijalnu klijentelu na u estalo posjeivanje web stranice. Time se direktno djeluje i na rang stranice (Sterne, 2001, 91). U cilju razvoja prepoznatljivog branda cjelogodianje turisti ke ponude otoka primarno bi trebalo u ovoj kategoriji sadr~aja tretirati resursne potencijale iskoristive izvan glavne turisti ke sezone. Takvim pristupom ovi sadr~aji mogu postati dostatan izazov za cjelogodianju turisti ku posjetu otoku. U airem kontekstu te resursne osnove, iskoristive u kreiranju budueg branda otoka, mogue je razradu temeljiti kroz slijedee kategorije: Kulturno povijesni resursi; Krajobrazni resursi; Vjerski i duhovni resursi; Gastronomski resursi; Legende i pri e; Resursi sportskog i rekreativnog turizma;. Posebni oto ni resursi (lokalne specifi nosti). Va~no je pri tom da su primarna polaziata u marketinakoj razradi navedenih resursa temeljena na izvornom oto nom identitetu, a tek sekundarno na turisti kim trendovima. Tipologija pristupa je primjereno polaziate i za predlo~eni marketinaki scenarij upravljanja web stranicom (kroz B2B i B2C platforme) kroz koju se izvorni identitet otoka trajno pozicionira na Internetu. Da bi se poveala atraktivnost predstavljenih sadr~aja u praksi je esto korisno kombinirati povijesne artefakte s legendama i pri ama koje se uz njih vezuju (`eri 2004, 8). Sve strateake aktivnosti, ciljno usmjerene ja anju branda otoka trebaju biti usklaene sa strateakim planom valorizacije postojeih resursa i planom upravljanja prostorom, poatujui definirano dopuateno optereenje prostornih i resursnih kapaciteta za turisti ke i druge razvojne svrhe. esto se preliminarnom analizom i eksplorativnim istra~ivanjem na slu ajnom uzorku posjetitelja konkretnog otoka konstatira da su postojei resursi nedovoljno uklju eni u turisti ku ponudu, a time i u postojeu percepciju branda otoka. Ponekad takvi, nedovoljno iskoriateni, resursi predstavljaju efikasnu platformu za kreiranje konkurentnog diferenciranog branda otoka. Efikasnija valorizacija raspolo~ivih resursa pretpostavlja dodatna ulaganja (parcijalne sanacije, konzervacije i dr.), ato je u estalim razlogom da se na njih u turisti koj praksi ponekad zaboravi. U prvoj fazi potrebno je evidentirati takve resurse, a potom ih evaluirati u kontekstu njihove primjerenosti svekolikoj cjelogodianjoj valorizaciji. Sukladno tome jednostavno je donijeti odluku o opravdanosti dodatnih ulaganja za potrebe valorizacije neiskoritenih ili nedovoljno iskoritenih resursa. Takav pristup je efikasna platforma za razvoj konkurentne strategije razvoja branda otoka temeljene na izvornom identitetu, posredno i trasiranjem strateakih pravaca valorizacije odabranih resursa koji e dugoro no postati poveznicama imid~a i branda otoka. U tom kontekstu va~na je uloga izvrane vlasti, ali i lokalnih turisti kih zajednica. Ti subjekti trebaju poticati svekolike aktivnosti usmjerene poboljaanju opih uvjeta kvalitete ~ivota i turisti ke ponude otoka. Takva sinergija dugoro no e doprinijeti stvaranju globalno prepoznatljivog branda, ali i razvoju bogatije turisti ke ponude povezivanjem raznolikih elemenata u skladu sa strateakim opredjeljenjima uva~avajui pretpostavljeni sklad opih i posebnih interesa oto nog stanovniatva. Isto predmnijeva promicanje svijesti i kulture lokalnog stanovniatva o gospodarskom, kulturnom i druatvenom zna aju brandinga za turisti ki razvoj, ali i o zna aju o uvanja postojeih resursa, posebice okoliaa. Na takvoj platformi uklju enja nadle~nih tijela izvrane vlasti podrazumijeva se kreiranje prepoznatljive turisti ke ponude otoka uz koordinaciju funkcioniranja cjelokupnog sustava zajednica, kako bi se u kona nici ostvario postavljeni strateaki cilj. Prakti no je kontinuirano promicati izvorni identitet otoka uz postignuti ugled turisti ke ponude promocijom ukupnih resursa na globalnom turisti kom tr~iatu. Takvim se pristupom u kona nici doprinosi i novoj kvaliteti nacionalne turisti ke ponude. Metodoloaki, radi se bottom up pristupu, za razliku od u estalijeg top down pristupa koji je prakticiran u upravljanju imid~om destinacija. O potencijalu valorizacije jadranskih otoka, druatvenoj i regionalnoj potrebi njihova uklju enja u opi druatveno-ekonomski razvoj Republike Hrvatske objavljeno je do danas viae radova (u navodima literature), te su provedena neka istra~ivanja. Obzirom na veli inu i stupanj druatveno-ekonomskog razvoja pojedinog otoka metodoloaki pristup u brandiranju treba primarno prilagoditi i kategoriji veli ine otoka: veliki (uglavnom relativno razvijeni), srednji, i mali koji se, uz autonomne razlike, razlikuju i razinom razvijenosti. Oto ni resursi ambijentom i istoom poticaj su za znanstvena istra~ivanja, ali i motivacija za znati~eljne goste. Ja anje motivacije je ostvarivo efektivnim upravljanjem brandom na ciljanim emitivnim turisti kim tr~iatima. U kreiranje branda otoka kroz izvorni identitet treba implementirati svekoliku strukturalnu raznolikost i kakvou, autohtone osebujnosti, programe revitalizacije, te selektivne inovacijske pristupe u upravljanju oto nim resursima. Zbog toga je pri oblikovanju branda potrebno raspolagati odgovorima na slijedea pitanja: Kakvi su zahtjevi aktualne globalne turisti ke potra~nje  na kojim polaziatima razvijati brand otoka? Na koji na in kroz brand otoka oplemeniti i poticati lokalne gospodarske i druatvene djelatnosti, te dodatno oja ati identitet destinacije? Kako potaknuti doseljavanje obrazovanih kadrova potrebnih za budui turisti ki razvoj? Kako ostvariti prednosti u razvoju, do uravnote~ene i odr~ive razine konkretno ciljanog prevladavajueg oblika turisti ke ponude otoka (npr. obiteljskog turizma, ili parcijalnih selektivnih turisti kih programa)? Koje razvojne prednosti pojedina nog otoka implementirati u brand? Koja su ograni enja planiranog razvoja turisti ke ponude otoka? Na emu primarno temeljiti budui brand (na kulturnoj, povijesnoj, ili gospodarskoj prepoznatljivosti, ili na ne em drugom)? Odgovori na navedena pitanja predstavljaju konkretne smjernice za strateaki pristup razvoju budueg branda pojedinog otoka. Koncept razvoja treba temeljiti na konkretnim polaziatima i pretpostavkama: valorizaciji i o uvanju prirodnih, antropogenih, i ljudskih resursa, te na ravnote~i prostornih, demografskih, ekonomskih i infrastrukturnih elemenata turisti ke ponude. Korisno je uva~iti i standarde politike ujedna avanja razvoja nedovoljno razvijenih otoka, primjerene prometne povezanosti otoka, programe revitalizacije, projekcije razvoja selektivnih i inventivnih turisti kih programa i dr. Ekologija treba biti implementirana kao nova vizija odr~ivosti turisti ke valorizacije brandiranog otoka. Zaatita krajobraza treba se temeljiti na konkretnim planovima, a ne na la~nom potenciranju brige o ugro~enoj prirodi u kontekstu politi ke promocije lokalnih predstavnika vlasti. 3. ISTRA}IVANJE Otoci isto ne obale Jadrana karakteristi ni su po visokom koeficijentu razvedenosti obala, te relativnoj blizini i ovisnosti o gradskim sadr~ajima uzdu~ obale. Parcijalne specifi nosti otoka, u koje spadaju i prirodna obilje~ja izazov su kako za istra~ivanje, tako i za branding. U izvedenim primjerima istra~ivanja otoka Hvara, Raba i Loainja uo eno je da se turisti ka promocija primarno temeljila na dograivanju postojeeg imid~a ljetne destinacije, pri emu su zanemareni mnogi turisti ki relevantni resursi cjelogodianje turisti ke ponude. Fokus je zadr~an na trenutnom imid~u, pri emu je zanemaren ukupni identitet otoka, ato u konkretnim slu ajevima predstavlja efikasnu platformu kreiranja branda cjelogodianje turisti ke ponude. 3.1. Otok Hvar Otok Hvar se pru~a u smjeru istok-zapad, okru~en Bra kim i Kor ulanskim kanalima. 68 kilometara duljine ini ga najduljim otokom na Jadranu. Povrainom od tristotinjak km2 spada meu etiri najvea jadranska otoka. Na otoku danas ~ivi oko 11.000 stanovnika. Provedeno istra~ivanje diferencira raznovrsne kategorije iskoristivih turisti kih resursa na temelju kojih je mogue kreirati specijalizirane turisti ke proizvode. Takvi proizvodi predstavljaju platformu kreiranja prepoznatljivog oto nog branda otoka Hvara. 3.1.1. Kulturno povijesni resursi Raznolikost kulturno povijesnih resursa Hvara posljedica je vrlo starih tragova civilizacija pronaenih u Grap evoj i Markovoj spilji. Najstariji nalazi datiraju iz mlaeg Kamenog doba. Povijesni tragovi su oto nim legendama vezani i uz mnoge oto ne promatra nice, meu kojima je najpoznatiji vrh Vela Glava na 316 metara nadmorske visine, kod Zastra~iaa 15 kilometara isto no od Jelse. Na najviaem oto nom vrhu, sv. Nikola na 626 metara nadmorske visine, istoimena je crkvica koju je potkraj 15. st. podigao voa Hvarske bune Matija Ivani, pored velikog kamenog kri~a podignutog 1998. godine. Veina najvrjednijih povijesnih spomenika na otoku su u gradu Hvaru: gradska tvrava sa zidinama i kulama, katedrala s biskupskim dvorom na glavnom gradskom trgu, Arsenal - spremiate velike gradske ratne galije izgraen u 13. st., Hvarsko pu ko kazaliate s po etka 17. st., te gradska lo~a i toranj sa satom. Posebna turisti ka atrakcija grada Hvara je tvrava Fortica iz 16. st., sagraena nad starim gradom na temeljima ilirske utvrde. Najstarije mjesto na otoku, sagraeno na temeljima anti koga grada Farosa osnovanog prije 2.400 godina je Starigrad. Njegova prete a se smatra jednim od najstarijih naselja u Europi. Vrijednih arheoloakih ostataka ima i po Starogradskom polju sve do Vrboske. Tu je rimski ladanjski kompleks pokraj mjesta Dol i ruaevina gr ke kule Maslinovik. U dominikanskom samostanu sv. Petra Mu enika sagraenome 1482. godine radi zaatite od Turaka danas je ureen muzej. Najzna ajniji kulturno povijesni spomenik Staroga Grada je Tvrdalj, utvrena renesansna pala a hvarskog pjesnika Petra Hektorovia, izgraena po etkom 16. st. s obrambenom namjenom, a kasnije dograena u ladanjsko imanje. Sredianji dio graevine je ribnjak okru~en polukru~nim svodovima samostanskog ugoaja. I Jelsa je bogata kulturno povijesnim atrakcijama, meu kojima se isti u ostaci staroga grada iz ranog srednjeg vijeka na podru ju poluotoka Gradina, grad tvrava Galeanik iz istog perioda sagraena na brdaacu iznad Jelse, crkva sv. Augustina na mjesnom groblju, crkva utvrda sv. Marije, lapidarij s postavom kamenih spomenika iz doba antike i srednjega vijeka, crkva sv. Ivana, te crkva Gospe od Zdravlja. Najzna ajnija graevina u Vrboskoj je renesansna crkva sv. Marije iz 16. st. graena u obliku tvrave radi zaatite od Turaka. Tu je i crkva sv. Lovrinca iz 15. st. u kojoj se uvaju vrijedne umjetni ke slike. Najva~niji arheoloaki lokalitet na prostoru Jelse je prapovijesna gradina Tor na bre~uljku iznad mjesta. U Vrbanju je velika crkva sv. Duha iz 15. st., a to je i rodno mjesto Matije Ivania, voe ustanka hvarskih pu ana protiv mleta kih plemia. Velika ~upna crkva sv. Marije Magdalene je u Svir u, a u mjestu Suuraj je crkva sv. Jurja iz 1331. godine, sruaena i ponovno sagraena u 19. stoljeu. Tu su i ostaci Augustinskog samostana i mleta ke utvrde. 3.1.2. Vjerski i duhovni resursi Pored ve spomenutih povijesnih sakralnih graevina otok Hvar raspola~e i dodatnim relevantnim resursima za razvoj vjerskog i duhovnog turizma. Temelj je oto na tradicija kraanstva, ak aest biskupa je roeno na Hvaru. Potencijali za ja i razvoj vjerskog turizma se nalaze na viae oto nih lokacija. U centru grada Hvara, na nekadaanjem imanju Hanibala Lucia, sredinom 17. st. je sagraen benediktinski samostan. Samostan je poznat i po ipki od agave, ije se umijee izrade prenosi generacijama benediktinki do danas. Na toj tradiciji je mogue stvoriti posebnu turisti ku pri u. U kontekstu razvoja vjerskog i duhovnog turizma resurs je i franjeva ki samostan Gospe od Milosti sagraen 1461. godine u uvali Kri~a, na mjestu nekadaanje kapele sv. Kri~a. Vrijedni sakralni objekti u Starom Gradu su crkva sv. Ivana iz perioda ranoga kraanstva, crkva sv. Jerolima iz 15. st., crkva sv. Nikole iz 14. st., crkva sv. Petra i dominikanski samostan iz 15. st., ~upna crkva sv. Stjepana iz 17. st. sagraena na mjestu stare crkve, prve hvarske katedrale. U sklopu ovih sakralnih objekata je mogue razviti raznovrsnu cjelogodianju turisti ku ponudu vjerskog i duhovnog turizma. 3.1.3. Sportski i rekreativni resursi Sportski i rekreativni resursi otoka Hvara danas se primarno valoriziraju kroz nauti ki i skromno razvijen ronila ki turizam. Potencijal razvoja sportova koji takoer mogu predstavljati dio cjelogodianje turisti ke ponude je zanemaren usprkos injenici povoljne administrativne organizacije otoka Hvara kroz etiri opine: Hvar na zapadnom dijelu otoka, Stari Grad i Jelsu na sredianjem dijelu, te Suuraj na isto nom dijelu otoka. Glavni oto ni centar, grad Hvar, s okolnim naseljima Brusje, Velo Grablje, Malo Grablje, Milna, Zarae i Sveta Nedjelja s prostornim resursima predstavlja potencijal za razvoj raznovrsnih sportskih i rekreativnih turisti kih proizvoda. Valorizacija stare tvrave iznad grada Hvara graene po etkom 9. st., na vrhu sv. Nikola, kroz opservatorij koji je tu smjeaten od 1972. godine primjer je relevantne valorizacije tog resursa za specifi ne turisti ke svrhe. 3.1.4. Krajobrazni resursi Poseban krajobrazni ures otoka Hvara su obli~nji Pakleni otoci. Skupinu sa injava dvadesetak otoka, oto ia i hridi koji tvore mnoatvo morskih prolaza, zakloniata i prirodnih pla~a. Ovaj dio akvatorija karakterizira iznimna atraktivnost pejza~a i podmorja. Na tom prostoru su stvoreni uvjeti povezivanja krajobraznih resursa sa rekreativnim sadr~ajima (ACI marina Palmi~ana, ronila ki centri) i osobitom gastro ponudom (viae ekskluzivnih restorana). Krajobrazna karakteristika otoka Hvara su i nizovi prirodnih aljun anih pla~a (posebice kod mjesta Milna i Zarae). Prirodni fenomen je i duboki Starigradski zaljev, okru~en plodnim poljem. Ovo je prostor sinergije krajobraznih resursa s razvijenim vinogradarstvom i maslinarstvom, ato se o ituje kroz osobitu gastronomsku ponudu. Mjesto Vrboska je takoer specifi no, u dnu duboko uvu ene uske uvale okru~eno gustom borovom aumom. Posebna turisti ka atrakcija Vrboske su kameni mostovi koji povezuju obale s oto iem u luci. Jelsa, na sredianjem dijelu sjeverne obale otoka je izgraena kao nekadaanja luka obli~njih Pitvi. Pitve, na 168 metara nadmorske visine, pod strmim bre~uljcima posebna su turisti ka atrakcija. Krajobrazni fenomen je i mo varno podru je Jelse, natapano morem do 1850. godine, kada je taj prostor isuaen. Na plodnom tlu su zasaena stabla johe, bjelogori ne biljke, po kojoj je Jelsa dobila i ime. Opini Jelsa pripada niz okolnih pitoresknih naselja: Ivan Dolac, Zavala, Gromin Dolac, Pitve, Svir e, Vrisnik, Vrboska, Humac, Poljica, Zastra~iae, te Gdinj. Lijepi krajolici krase i ribarsko mjesto Suuraj, na istoku otoka. 3.1.5. Posebni oto ni resursi Broj sun anih sati na Hvaru iznosi viae od 2700 sati godianje, ato ga na turisti kom tr~iatu kvalificira najsun anijim jadranskim otokom. Hvarski simbol je i lavanda, ljekovita biljka osebujna mirisa, ru~i asto plave boje. Hvarska lavanda je kri~anac prave lavande i airokolisne lavande. Na otoku uspijeva od 18. st. kao autohtona sorta, te se danas u estalo koristi za pripravke u aroma terapiji. Ni tom specifi nom oto nom resursu se nikada nije pridala primjerena pa~nja u cilju njegove ozbiljnije implementacije u kreiranje globalnog turisti kog branda, pa su rijetki nestru ni pokuaaji realizacije ideje o brandu otoka lavande zavraili neuspjeano. 3.1.6. Perspektive otoka Hvara za kreiranje prepoznatljivog branda Pri a o najsun anijem otoku, ni pri a o otoku lavande u kona nici nije rezultirala cjelogodianjom turisti kom posjetom jer je cjelokupni fokus u komunikaciji s globalnim turisti kim tr~iatem zadr~an na gradu Hvaru i njegovom okru~enju. Forsiranje sadr~aja koji su vezani isklju ivo uz glavnu turisti ku sezonu i more slijedila su i ostala oto na mjesta, pri emu je u promociji nedostatna pa~nja pridana sadr~ajima na kojima bi bilo mogue razvijati cjelogodianju turisti ku ponudu (raznolikost kulturno povijesne baatine, folklorna baatina, eko i etno turizam u unutraanjosti otoka, speleoloaki lokaliteti i dr.). Umjesto kreiranja branda koji bi razli itoau sadr~aja po svim oto nim destinacijama privla io goste tijekom cijele godine dograivao se ste eni turisti ki imid~ koji je u kona nici rezultirao zaguaenoau glavne oto ne destinacije tijekom ljeta, pa se zbog nekontroliranog turisti kog pritiska tijekom glavne turisti ke sezone na prostoru veih oto nih turisti kih mjesta ne mo~e efikasno valorizirati mnoge dodatne raspolo~ive sadr~aje. To u kona nici (uz rast cijena smjeataja i prehrane) rezultira skraivanjem perioda prosje nog boravka gosta na Hvaru. U svim oto nim mjestima turisti ki sadr~aji se organiziraju isklju ivo tijekom glavne turisti ke sezone, ime se dodatno poja ava meusobna konkurentnost. Takvom se strategijom ne poduzima niata da bi se turisti ka sezona produljila, te da bi se fokus s imid~a usmjerio na kreiranje jakog globalnog oto nog branda. 3.2. Otok Rab Lokalne asocijacije vezane uz otok Rab su vrlo razli ite, od otoka koji je stvorio istoimeni grad do grada koji je dao identitet otoku. `tl" ` t H J L V X b J N ˷˪˛qbUqqqqhD6CJOJQJaJhB(hDCJOJQJaJhFThDCJOJQJaJh3hDCJOJQJaJhDCJOJQJaJhKhDCJOJQJaJh35CJOJQJaJ&jh!0J5CJOJQJUaJhD5CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJhDhr5OJQJhDh35OJQJ!&(d0f0=R?x@z@^$ & Fdha$gd!dhgd! $dha$gdX $dha$gd! $dha$gd!2p337    > P n p ~  4N^~":p$&兛xkh35CJOJQJaJh%5CJOJQJaJhDhDCJOJQJaJ hDhDhD5CJOJQJaJh5d hDCJOJQJaJhKhDCJOJQJaJh3hD6CJOJQJaJh8hDCJOJQJaJhDCJOJQJaJh3hDCJOJQJaJ*&6NnJb`2BNPTH`fjlٽ屢yjh3h~mCJOJQJaJh~mCJOJQJaJh~m6CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh3h3ZCJOJQJaJh3ZCJOJQJaJh1^CJOJQJaJhrh$6CJOJQJaJhrCJOJQJaJh$CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJ'TZ&(>&NPZ\"$V" 2 6 ɽɽɱɱɱɱɽɽɀɱɱtɥh/wCJOJQJaJh%CJOJQJaJhc|,CJOJQJaJh$6CJOJQJaJh1^CJOJQJaJhrCJOJQJaJh$CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh~mCJOJQJaJh>CJOJQJaJ-6 F N P Z r !!>!J!!!l"z""""##########$$ʾʾ٥پٲ٥ٕsdUdh1^h>CJOJQJaJh1^hbcCJOJQJaJ$h1^hbcCJOJQJaJmH sH h1^h$CJOJQJaJh/wh/w6CJOJQJaJh/w6CJOJQJaJh1^CJOJQJaJh$CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh/wCJOJQJaJh~mCJOJQJaJh3h~mCJOJQJaJ!$L$$$:%%%%%%%R&x&&&&&' '6'8'f'p'r'''''6(:(F((((((()$)()))***D+f+|++++廬hbcCJOJQJaJhbc6CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh/wCJOJQJaJh1^h3CJOJQJaJh1^hbcCJOJQJaJh1^CJOJQJaJh1^h/wCJOJQJaJ2++,,,,(,.,2,j,,---.h.l.|......D/H//////////"0b0{{nanh~m6CJOJQJaJh 6CJOJQJaJhbcCJOJQJaJh/wCJOJQJaJh CJOJQJaJhvCJOJQJaJh1^CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh3h3ZCJOJQJaJ h3h3ZCJOJPJQJaJh3ZCJOJPJQJaJh3ZCJOJQJaJ#b0f000n11222:2p222222233@3r334H5X555555$6&626x6~6 7 7"7.7:77@8F8N88869D9F9ͱͥ蘉ͥͱ|ͱhZUd6CJOJQJaJh h CJOJQJaJh 6CJOJQJaJhZUdCJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh1^CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJhbcCJOJQJaJh CJOJQJaJh%CJOJQJaJ0F9V9b9t9~99 ::*:h:::::::;;;";H;L;;;;H<^<<<<<=V====>>T>h>>>>$?&?0?ܱ̽̽̽uuhCJOJQJaJhB/8CJOJQJaJhz!CJOJQJaJhZUdCJOJQJaJh,CJOJQJaJhc|,CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh1^CJOJQJaJhCJOJQJaJh CJOJQJaJ,0?4?8?N????@@@nAAAAACCC"C*CCD&DJDLD^DDDEFF徲ʾʋ|ʾpppdTh3h36CJOJQJaJhB/8CJOJQJaJhc|,CJOJQJaJh3h~mCJOJQJaJh~mCJOJQJaJh3h3ZCJOJQJaJh3ZCJOJQJaJhz!CJOJQJaJh,CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJhCJOJQJaJh6CJOJQJaJhz!6CJOJQJaJFFGGHHrHtHHHHHHIvIII J.JJJJJJfKKLLvLLNM׻xh[ˇOh0CJOJQJaJhU6CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh,h3ZCJOJQJaJh3ZCJOJQJaJhc|,CJOJQJaJh>CJOJQJaJh,h36CJOJQJaJh,hU6CJOJQJaJhUCJOJQJaJh,CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh,6CJOJQJaJNMdMhMNDNJN^NP*P````&a*a6aJaxaaaaձդսսhUh36CJOJQJaJhU6CJOJQJaJhUCJOJQJaJhJ[CJOJQJaJhB/8CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJhkCJOJQJaJh3h3CJOJQJaJ:^x_B``aajflffgFv~vvv w,wwww`bԙ$ & Fdha$gd!$ & Fdha$gd!dhgd! $dha$gd!$ & Fdha$gd!aaa.b2b`bdbjblbvbbbbccc6c8czccc8d:dndǸӜӐucucWGh3h3CJOJQJ]aJhCJOJQJaJ"h3h36CJOJQJ]aJhU6CJOJQJ]aJhB/8CJOJQJaJhJ[CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJhkCJOJQJaJh3h6L-CJOJQJaJh6L-CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJhU6CJOJQJaJhUhJ[6CJOJQJaJnddddddepehfjflftfffg,gggggh&h@hBhHhJhӷӫrcWӷK?KWK?h#VCJOJQJaJhJ[CJOJQJaJhCJOJQJaJh3h%CJOJQJaJh35CJOJQJaJh%5CJOJQJaJh3h35CJOJQJaJhkh%CJOJQJaJh3CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJhCJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh3h3CJOJQJ]aJhCJOJQJ]aJJhVhhiFiHiViiijRjTj^jbjfjvj@kBkkkkkkk mmmmmndn|n~nnnnnnnȼԼԣԼԗ|ԼԼmamamh6L-CJOJQJaJh3h6L-CJOJQJaJh>CJOJQJaJh3h3ZCJOJQJaJh3ZCJOJQJaJhtW CJOJQJaJh#V6CJOJQJaJhVCJOJQJaJh&CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh#VCJOJQJaJh3h36CJOJQJaJ&nnnpotooooopp&p(pNPTh~ΩЩHbbfF ⺮zjZhg\dh`5CJOJQJaJhg\dh!H~5CJOJQJaJhh!H~CJOJQJaJh!H~CJOJQJaJh6CJOJQJaJh-CJOJQJaJhCJOJQJaJhf CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJhQCJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh3hf CJOJQJaJ" n|^` <RTZh~RTⳤzkk[Lhg\dhGeCJOJQJaJh-hGe6CJOJQJaJhg\dhpX(CJOJQJaJhg\dhMCJOJQJaJhg\dh(#CJOJQJaJh-CJOJQJaJhg\dhA[CJOJQJaJhg\dh<CJOJQJaJhg\dh`CJH*OJQJaJhg\dh`6CJOJQJaJhg\dh`CJOJQJaJhg\dh& CJOJQJaJFVXZ,|ʲʳ"dbz³yyyhg\dhT6CJOJQJaJhg\dhTCJOJQJaJhg\dh`CJOJQJaJhh#CJOJQJaJhg\dhGeCJOJQJaJhg\dhA[CJOJQJaJhg\dhGe5CJOJQJaJhg\dhG5CJOJQJaJhg\dhGCJOJQJaJ)*,@hnr~JXlnָ6pr<VZȺܺ޺.FHRTdhܻ<NPRv4fⶦhg\dhZCJOJQJaJhg\dhGCJOJQJaJhg\dhGe6CJOJQJaJhg\dhG6CJOJQJaJhg\dhWb6CJOJQJaJhh#CJOJQJaJhg\dhGeCJOJQJaJhg\dhWbCJOJQJaJ3fht|̽"Lnp:TPbx FVRzٺٺٺ諛|oh%5CJOJQJaJhg\dh_+6CJOJQJaJhg\dh_+CJOJQJaJhg\dhG6CJOJQJaJhg\dhGCJOJQJaJhg\dhZCJOJQJaJhg\dhWb6CJOJQJaJhg\dhWbCJOJQJaJhh#CJOJQJaJh CJOJQJaJ%<X~FVl P$h~DdBNbtееЦĦĦĦЦЖЦІvЖvЦĦvhg\dhWb6CJOJQJaJhg\dhWb5CJOJQJaJhg\dhZ6CJOJQJaJhg\dhWbCJOJQJaJhg\dhGeCJOJQJaJhh#CJOJQJaJhg\dhZCJOJQJaJhg\dhZ5CJOJQJaJhg\dhT5CJOJQJaJ.tz6HHJ@BD Df24(jThƷyyyyyyj[j[hg\dhGeCJOJQJaJhg\dh8zCJOJQJaJhg\dh;DoCJOJQJaJhg\dh;Do5CJOJQJaJhg\dhT5CJOJQJaJhg\dhGCJOJQJaJhg\dhTCJOJQJaJh CJOJQJaJhg\dhWb6CJOJQJaJhg\dhZCJOJQJaJhg\dhWbCJOJQJaJ#BDFH*,JJTJVJWW6X $dha$gd! $dha$gd!h|~8&D .FH,.ЦvggWggggWghg\dhWb6CJOJQJaJhg\dhWbCJOJQJaJhg\dhA[5CJOJQJaJhg\dh8z5CJOJQJaJhg\dhWb5CJOJQJaJhg\dhGCJOJQJaJh CJOJQJaJhg\dh8zCJOJQJaJhg\dhGeCJOJQJaJhg\dh8z6CJOJQJaJhg\dhGe6CJOJQJaJ""x6<hz@NRdx468Hhnnr(DHVXrtDbǸǩǸljǸǸljljhg\dh`6CJOJQJaJhg\dh_+5CJOJQJaJhg\dh_+CJOJQJaJhg\dh^FCJOJQJaJhg\dh`CJOJQJaJhg\dhGCJOJQJaJhg\dh8zCJOJQJaJh CJOJQJaJ6Lv(*,6<bf|,|֪zkz[[zkkzkzkzkhg\dh][6CJOJQJaJhg\dh!H~CJOJQJaJhg\dh!H~6CJOJQJaJhg\dh][5CJOJQJaJhg\dh_+5CJOJQJaJhg\dh_+CJOJQJaJh 6CJOJQJaJh h][6CJOJQJaJhg\dh^FCJOJQJaJhg\dh][CJOJQJaJh CJOJQJaJ!D8P`lTXj(>@P\lnpӸӸ☈ymyh7/CJOJQJaJhg\dh`CJOJQJaJhg\dhF5CJOJQJaJhg\dh&/B5CJOJQJaJhg\dh&/B6CJOJQJaJhg\dh&/BCJOJQJaJh CJOJQJaJhg\dh][CJOJQJaJhg\dh!H~CJOJQJaJhg\dhHCJOJQJaJ)HHH`HHHHI ICJOJQJaJhg\dh1CJOJQJaJh!CJOJQJaJhg\dh][5CJOJQJaJhg\dh`5CJOJQJaJhg\dh][CJOJQJaJhg\dh/VCJOJQJaJUh`RCJOJQJaJhg\dh`CJOJQJaJhg\dhnCJOJQJaJhg\dhn6CJOJQJaJhg\dh`6CJOJQJaJo uope mo~e predstavljati identitet otoka koji reljefom i krajobrazom objedinjuje mnoge raznolikosti obalne crte akvatorija isto noga Jadrana? Mo~da poseban spoj urbanog i o uvane prirode, anti kih ostataka i moderne turisti ke gradnje, proalosti i sadaanjosti? 3.2.1. Kulturno povijesni resursi Najzna ajniji oto ni kulturno povijesni resursi se nalaze u gradu Rabu. Specifi na urbana slika grada je posljedica urbanizacije modelom tri uzdu~ne ulice koje se prote~u cijelim poluotokom na kome je grad smjeaten. Ulice spajaju popre na stubiata dograivana tijekom Srednjeg vijeka. Srednja ulica je uvijek bila glavni gradski koridor. Donja ulica, koja se prote~e neposredno uz emporij, danas nudi raznolike turisti ke sadr~aje uklopljene uz vrijedne kulturno povijesne spomenike. Meu njima posebno mjesto ima pala a Nimira sa sa uvanim atrijem i monumentalnim kasnogoti kim portalom. Na jugoisto nom dijelu je trg sa zgradama Kne~eva dvora iz 12. stoljea. Specifi an je i ulaz u grad, s obalne strane, pod gradskim satom, gdje se taj koridor spaja sa Srednjom ulicom na malenom trgu. Na trgu je 1508. godine izgraena gradska lo~a. Od sa uvanih vrijednih povijesnih graevina treba spomenuti i pala e Marinelis i Dominis na sjevernom kraju grada. Potonja se smatra jednom od najveih o uvanih goti ko renesansnih graevina na ovim prostorima. Na Trgu slobode na Gornjoj ulici su pregraeni ostaci pala e Cernotta, poznate oto ne obitelji iji su mnogi lanovi zabilje~eni u povijesti otoka Raba. Meu njima u kontekstu poveznica za kreiranje branda zanimljivi su slikar Stjepan Cernotta, Ticijanov u enik, i Jerolim Cernotti, zapovjednik Rapske galije. Grad Rab je nekada bio potpuno opasan zidinama koje su se na jugozapadnoj strani djelomi no spajale s pro eljima pala a i samostana. Zidine su sa uvane u dijelu od srednjovjekovne kule sv. Kristofora do zvonika sv. Ivana, te uz samostan sv.Andrije, i neposredno pod katedralom. Od vrha poluotoka zidine zatvaraju samostan Antuna Opata prote~ui se sve do trga pred Kne~evim dvorom. 3.2.2. Vjerski i duhovni resursi Najupe atljiviji detalji otoka i grada Raba u segmentu tradicije vjere i duhovnosti su etiri zvonika, uzdignuta nad obrambenim gradskim bedemima. Tri zvonika su porijeklom romani ka, a etvrti je zvonik crkve sv. Justine, sagraen 1672. godine. O bogatom vjerskom ~ivotu svjedo i i benediktinski samostan sv. Andrije iz 1018. godine, jedan od najstarijih na ovim prostorima. Stupovi, baze i kapiteli u samostanskoj crkvi potje u iz sredine 9. stoljea. U pro elju crkve je 1181. godine podignut prvi romani ki zvonik. Osim potencijala za kreiranje prepoznatljivog grafi kog rjeaenje branda ( etiri zvonika) Raba, ovi resursi nisu relevantni kao dodatni poticaj ja anju turisti ke pri e u usporedbi s nekim drugim resursima otoka Raba. 3.2.3. Sportski i rekreativni resursi Okosnica razvoja ovog segmenta turisti ke ponude otoka Raba je nauti ki turizam. Razvoju nauti ke ponude je pogodovala dobra prometna povezanost s emitivnim turisti kim tr~iatima EU i izgradnja mre~e auto cesta u Republici Hrvatskoj. U zaatienim oto nim uvalama i privjetrinama je viae sportskih luka, sidriata i priveziata. U unutraanjosti otoka, uz glavnu prometnicu, posljednjih desetljea je izgraen niz privatnih suhih marina. Zahvaljujui postojeoj nauti koj infrastrukturi danas je na otoku stalno stacionirana velika flota manjih brodica za sport i razonodu. U gradu Rabu, u sjevernoj uvali zaatienoj od svih vjetrova je velika ACI marina, a ACI marina je i u Supetarskoj dragi, na zapadnoj obali otoka. Pozicije ostalih oto nih sportskih luka i sidriata su trasirale i nove urbanisti ke smjernice nekadaanjih liburnskih naselja. Raznolikost konfiguracije tla na zapadnim, pjea anim podru jima, te na sjeveroisto nim strmim stjenovitim podru jima, predispozicija je za razvoj raznolikih inovativnih specijaliziranih sportskih i rekreativnih turisti kih proizvoda otoka Raba, te relevantan resurs za brandiranje. 3.2.4. Krajobrazni resursi Ime otoka Raba potje e od rije i ilirskog podrijetla arb (taman, mrk), ato je bila asocijacija prvih doseljenika na guste aume crnogorice uzdu~ niskih jugozapadnih oto nih obala. Stoljetne aume su se sa uvale na tom dijelu otoka do danas. Oto na morfologija je neobi na zbog razli itosti i kontrasta. Na sjevernoj obali otoka od fascinantnog stjenovitog rta Mag u smjeru zapada pru~aju se strme, potpuno gole obale pod kojima se kriju rijetka skrivena ~ala. Reljef toga dijela oto ne obale se mijenja u pjea anoj uvali San Marino. Odatle u smjeru zapada i sjeverozapada se blago polo~ene obale i morsko dno nastavljaju debelim naslagama pjeska i velikim pjea anim lagunama. Ni~u se tako Supetarska draga i Kamporska draga, koje ostavljaju dojam obala s dalekih, ju~nih mora. Za isto nu obalu Jadrana takvi netipi ni pejza~i otoku Rabu daju posebno iskoristivu specifi nost za brandiranje. 3.2.5. Posebni oto ni resursi U posebne oto ne resurse otoka Raba treba ubrojiti raznolikost podmorskih zajednica flore i faune. Razli itost obalnih reljefa se tako nastavlja i u podmorju, ponegdje obraslom vrlo razli itim i neobi nim bio zajednicama. Zadr~avaju se na takvim podru jima razli ite vrste plemenitih riba i velikih jadranskih rakova, a u kanalima s okolnim otocima susreu se i neki od velikih jadranskih predatora. Ovaj resurs je pretpostavka za razvoj raznolikih oblika ronila kog i ribolovnog turizma. 3.2.6. Perspektive otoka Raba za kreiranje prepoznatljivog branda Otok Rab doista predstavlja neobi an spoj urbanog i izvorne o uvane prirode, anti kog i modernog, proalosti i sadaanjosti. Kreiranjem prepoznatljivog branda otoka uz potrebnu dodatnu infrastrukturu turisti ki segmenti koji uglavnom tijekom glavne turisti ke sezone posjeuju Rab bi se mogli potaknuti da turisti ki boravak produlje, ali i prerasporede u periodima izvan glavne turisti ke sezone. Tradicija kraanstva, burna povijest i jedinstveni krajobrazni resursi s razvijenom nauti kom infrastrukturom iskoristiva su platforma za kreiranje prepoznatljivog branda otoka Raba. 3.3. Otok Loainj Otok Loainj je s povrainom 75 kilometara kvadratnih po veli ini jedanaesti jadranski otok. Odvojen je od Cresa 11 metara airokim, prokopanim, kanalom s pomi nim mostom. Pomorski koridori od Istre do Loainja s jedne strane, te koridori od Istre do Cresa i s Krka do Cresa s druge strane, s ovim mostom tvore va~nu turisti ku prometnu petlju Kvarnera. Du~ina otoka je 33 kilometra, a airina varira od 250 metara do 5 kilometara. Ukupna du~ina oto nih obala iznosi 112,7 kilometara, podru je s nizom manjih i veih uvala s lijepim pla~ama. 3.3.1. Kulturno povijesni resursi Prvi civilizacijski nalazi na Loainju su iz pretpovijesnoga doba. Najvee oto no mjesto je Mali Loainj na ju~nom dijelu otoka, u zavu enoj uvali August. Grad Mali Loainj je administrativni centar otoka Loainja, Unija i Suska, te naselja na ju~nom dijelu Cresa. Mali Loainj se prvi put spominje krajem 14. stoljea, tada kao Malo Selo. Po etci gradnje naselja se vezuju uz uvalu sv. Martina, na sjevernoj obali otoka. U to doba oto no stanovniatvo je ~ivjelo prete~ito od zemljoradnje i sto arstva. 18. i 19. stoljee razdoblje je gospodarskog razvoja Malog Loainja. Tada se ubrzano razvijaju pomorstvo i brodogradnja, te Mali Loainj postaje va~no pomorsko srediate. Gradi se nekoliko brodogradiliata, zapo inje s radom Pomorska akola, a grad postaje i va~na trgova ka luka sjevernog Jadrana. Drugo, takoer turisti ki va~no, oto no mjesto je Veli Loainj, pod obroncima brda Sv. Ivan. Paradoks povijesnoga razvoja Velog i Malog Loainja je injenica da je nekada Veli Loainj (tada Velo Selo), bio vee naselje od Malog Loainja. Oba naselja su nastala u isto doba, no ulaganja u razvoj pomorstva u tada manjem naselju rezultirala su br~im razvojem i rastom Malog Loainja. U centru Velog Loainja je kula iz 15. stoljea s muzejsko galerijskim prostorom u kome je izlo~en i Apoksiomen, anti ki bron ani kip gr kog atlete, kojeg je 1996. u loainjskom podmorju pronaaao belgijski turist Ren Wouters. Turizam je povijesna poveznica od 1887. godine i mjesta Nerezine, na isto nim obroncima brda Osoraice. Te godine je u Nerezinama boravio Austrougarski prijestolonasljednik Rudolf Habsburaki. Njegove tadaanje aetnje po Osoraici i danas su inspiracija lokalnim turisti kim vodi ima. 3.3.2. Vjerski i duhovni resursi Tradicija kraanstva i duhovnosti na Loainju se ogleda u injenici da su mjesna okupljaliata stoljeima bila na trgovima pred crkvama. U Malom Loainju je crkva iz 15. stoljea, a centar druatvenog ~ivota je stoljeima bio trg pred ~upnom crkvom Male Gospe, iji je zvonik izgraen u 17. stoljeu te danas dominira vizurom grada. I centar dogaanja u Velom Loainju je godinama bio trg kod ~upne crkve sv. Antuna Opata Pustinjaka. Na istome mjestu su ranije postojala dva starija sakralna objekta. Prva crkva je sagraena u 15. stoljeu, a druga u 17. stoljeu. Danaanje zdanje je sagraeno u 18. stoljeu. U Nerezinama je franjeva ki samostan sv. Franje, s crkvom i klaustrom iz 16. stoljea, te ~upna crkva Majke Bo~je od zdravlja. Izmeu Nerezina i petnaestak kilometara udaljenog Malog Loainja na proplanku nad morem je najmanje oto no naselje Sveti Jakov sa etrdesetak stanovnika. Naselje je dobilo ime po crkvici pored mjesnoga groblja iz 17. stoljea. Na kamenoj plo i uzidanoj na pro elju glagoljicom je upisana 1624. godina. Naselje unski, nekadaanja utvrda, nadomak Malog Loainja, postalo je poznato po seminarima karizmati nog sveenika Zlatka Sudca. Najva~niji sakralni spomenik je crkva sv. Nikole, sagraena u 16. stoljeu. Po etkom 20. stoljea je sruaena, pa ponovno sagraena. Sakralnih objekata ima i po Osoraici. Na najviaoj to ki, sv. Ivanu (234 metra) istoimena je kapelica i vidikovac. Na neato ni~em, sv. Mikulu takoer je istoimena kapelica iz 14. stoljea. Na blagdan sv. Ane, 26. srpnja tu se organizira hodo aae. 3.3.3. Sportski i rekreativni resursi Turizam se na Loainu razvija od kraja 18. stoljea, nakon velike krize u pomorstvu i pojave parobroda. Razvedena obala, s mnoatvom uvala i pla~a, stoljetne borove aume, te posljednjih desetljea sagraeni luksuzni apartmani i obnovljeni hoteli Loainj su pozicionirali kao va~an oto ni turisti ki centar sjevernog Jadrana. Mali Loainj je i organizator tradicionalnog meunarodnog Novogodianjeg kupa gradova u podvodnom ribolovu, ali i centar nauti kog turizma. Loainjske marine i sidriata na ruti izmeu Istre i Dalmacije mjesta su susreta nauti ara koji krstare uzdu~nim jadranskim koridorima. Za razvoj specijaliziranih sportskih turisti kih proizvoda osobiti resurs je Osoraica, trasirana obilje~enim pjeaa kim stazama, te predstavlja jednu od moguih okosnica cjelogodianje oto ne turisti ke ponude. Na sjevernom dijelu Osoraice je planinarska kua sv. Gaudent, nekadaanji talijanski vojni objekt na 274 metra nadmorske visine. Pored vee Osoraice, na Loainju je joa jedno odrediate zanimljivo za pjeaa enje i planinarenje, brdo sv. Ivan, iznad mjesta Veli Loainj. To je turisti ki atraktivno rekreacijsko podru je s viae biciklisti kih staza trasirano i obilje~enim pjeaa kim stazama. Odvojci pjeaa kih staza se spuataju do skrivenih pla~a na ju~noj obali otoka. Prometnica prolazi preko cijelog brda, sve do uvale Mrtvaaka iz koje ljeti taxi brodice plove do pla~a obli~njeg otoka Ilovika koji takoer predstavlja iskoristiv turisti ki resurs u kreiranju prepoznatljivog branda. 3.3.4. Krajobrazni resursi Ugodne mikroklimatske prilike Loainju su osigurale bogatstvo flore i faune. Obilje~je Loainja su i pla~e uvale ikat u kojoj je borova auma zasaena u 19. stoljeu, na inicijativu Ambroza Hara ia, loainjskoga profesora koji je istra~ivao klimatske specifi nosti loainjskoga akvatorija. Nekoliko kilometara cestovne udaljenosti Malog i Velog Loainja premoateno je uzobalnom aetnicom. Veli Loainj ima dvije luke, manju gradsku, i neato veu, Rovensku. Neobi nom ovu luku ini 200 metara duga ak lukobran u uvali u kojoj je po etkom 18. stoljea bila planirana gradnja velikog brodogradiliata. Zbog krize u pomorstvu se odustalo od ideje, pa je Rovenska ostala pitoreskna uvala s autohtonim ribarskim kuama i priveziate brodica lokalnog stanovniatva. Najviae loainjsko brdo Osoraica, na sjevernom je dijelu otoka, s vrhom Televrin na 589 metara nadmorske visine. Osora ica je strukturom 12 kilometara duga ak greben ijom cijelom du~inom vodi planinarska transverzala. Ispod vrha Televrina je spilja svetog Gaudencija, nekadaanjeg Osorskog biskupa koji je tu bio prognan. Prema legendi prokleo je zmije otrovnice, zbog ega su nestale s Loainja i okolnih otoka. Najljepai vidikovac na Osoraici je vrh sv. Mikul. 3.3.5. Posebni oto ni resursi Zbog povoljnih mikroklimatskih uvjeta Loainj ima sve perspektive za razvoj lje ilianog turizma visokih standarda. U Velom Loainju djeluje udruga Plavi Svijet koja skrbi o o uvanju loainjskog akvatorija, uto iata dobrih dupina. unsko polje je takoer poseban krajobrazni fenomen, ureena poljoprivredna povraina i zra na luka preko koje je Loainj povezan s obli~njim otokom Unije. Na zapadnoj strani Osoraice je va~no arheoloako nalaziate Vela jama. U toj spilji su pronaeni ostaci zemljanih posuda, te kameno oru~je iz mlaega Kamenog doba. I ovi posebni oto ni resursi iskoristiva su platforma budueg globalnog turisti kog branda Loainja. 3.3.6. Perspektive otoka Loainja za kreiranje prepoznatljivog branda Turisti ki imid~ Loainja je predstavljao poticaj za ulaganja i izgradnju mre~e malih obiteljskih hotela u obalnom pojasu i u unutraanjosti otoka. No zanemarivanje povijesnog identiteta otoka rezultirala je manjkavom promocijom svekolikih oto nih turisti kih resursa, ato je i u slu aju ovoga otoka rezultiralo tek sezonskom popunjenoau postojeih turisti kih kapaciteta. Kreiranje branda i sustavno upravljanje njime efikasno bi povezalo predstavljene resurse s raspolo~ivim receptivnim kapacitetima, te bi se turisti ka sezona zna ajno mogla produljiti. 3.4. Kriti ki osvrt na istra~ivanje U kontekstu postavljenih hipoteza iz provedenog istra~ivanja na uzorku tri otoka mo~e se konstatirati da svaki od njih raspola~e relevantnim identitetom i resursima za oblikovanje prepoznatljivih, diferenciranih i konkurentnih turisti kih brandova. Generalizirajui, u kategoriji pozitivnih elemenata i obilje~ja potrebno je istaknuti prirodno-atraktivne imbenike  kvalitetu prostora, relativnu geoprometnu razvijenost, povezanost pojedinih naselja i mjesta na otocima, autohtonost ruralnih i drugih cjelina, sa uvanu kulturno-povijesnu baatinu, te za turisti ki razvoj relevantnu razinu gospodarsko-turisti ke razvijenosti otoka. No, nositelji lokalne turisti ke ponude nedovoljno su identificirali i afirmirali temeljne lokalne vrijednosti u kontekstu prepoznatljivosti branda. Takav pristup mo~e dugoro no i naatetiti naslijeenim vrijednostima (Kesi, 2001, str. 133  141). Posljedice takvih djelovanja egzaktan su pokazatelj neodr~ivosti odabranog modela turisti ke valorizacije kroz nametnuti imid~, slijedom ega se turisti ki rejting destinacije mo~e smanjiti, a interes za izvan sezonsku posjetu teako potaknuti. Modernizacija i izgradnja novih receptivnih kapaciteta takoer esto u praksi nije prilagoena zahtjevima i standardima globalnog turisti kog tr~iata gostiju viae plate~ne moi. Izostaje kontinuitet pru~anja turisti kih usluga u periodima izvan glavne turisti ke sezone, te se zanemaruje resurse potencijalne atrakcije za dolazak u tim periodima. Posljedica takve prakse je neprepoznatljivost ponude konkretnog otoka na globalnom turisti kom tr~iatu. Temeljni cilj brandiranja jadranskih otoka bi trebao biti rast kvalitete ~ivota, i spre avanje daljnje depopulacije sukladno zahtjevima turisti ke potra~nje u periodima izvan glavne turisti ke sezone. Za svaki otok treba prilagoditi koncepciju kreiranja branda koji e predstavljati izvorne areale krajobraznog, kulturnog i drugog nasljea. Takvim pristupom oto ni brand mo~e biti prepoznat kao razlog za posjet destinaciji tijekom itave godine. Trenutno se rijetko nailazi na aktivne turisti ke programe na otocima u periodima izvan glavne turisti ke sezone. Ponuda razli itih oblika edukacije, zabave, avanture, vjerskog, ili duhovnog, uzdizanja iznimno je rijetka u tim periodima. Globalni trendovi ukazuju da odmor usmjeren poboljaanju zdravlja postaje sve eaim razlogom odabira destinacije, bez obzira na period godine. Primarno je va~no postojanje konkretnog turisti kog sadr~aja. Naravno, destinacija treba o uvati izvornost i vjernost kulturno-povijesnoj tradiciji ato je va~an oslonac buduem turisti kom razvoju otoka. Promicanje odr~ivoga kulturnog razvoja kroz brand otoka je uvjet o uvanju lokalnih kulturnih posebnosti. Odluke o buduim turisti kim vizijama jadranskih otoka definiraju isklju ivo lokalne politi ke elite esto donosei pogreane takti ke i strateake odluke. U toj sferi, kao i u kreiranju budueg branda otoka, va~na je suradnja svih struktura oto nog stanovniatva stremei zajedni koj viziji i poti ui valorizaciju svekolikih turisti kih resursa, primarno onih koji su platforma cjelogodianje turisti ke ponude i utjelovljenje su izvornog identiteta otoka. Turisti ki razvoj otoka podrazumijeva su~ivot s tradicionalnom kulturom, uz optimalnu iskoriatenost turisti kih razli itosti. Takva turisti ka stvarnost je trenutno rijetkost u valorizaciji otoka isto noga Jadrana. Istra~ivanja autora (`eri, Talijan i 2009) upuuju na zaklju ak da je na hrvatskim otocima evidentan stav lokalnog stanovniatva o potrebi o uvanja izvornih oto nih vrijednosti, no i na razmialjanja da je za svaki otok preporu ljiva druga ija koncepcija u odabiru sastavnica branda, sukladno strukturi raspolo~ivih resursa prirodnog, povijesnog, kulturnog, i drugog nasljea, te izvornog identiteta otoka. 4. PRIJEDLOG MODELA BRANDIRANJA OTOKA ISTO NOGA JADRANA U FUNKCIJI JA ANJA IDENTITETA DESTINACIJE Kako bi se jednostavnije ostvario sinergijski efekt u procesu brandiranja otoka, uz o uvanje autohtonosti destinacije preporu ljivo je program turisti ke revitalizacije otoka temeljiti na izvornom identitetu, uklju iti sve raspolo~ive turisti ke resurse, te njima prilagoditi adaptaciju i dogradnju receptivnih kapaciteta otoka. Korisno je i promialjati razli ite zabavno-turisti ko-rekreativne manifestacije i ponudu na itavom prostoru pojedinog otoka u periodima izvan glavne turisti ke sezone prilagoeno resursima na kojima e se budui brand temeljiti (izletni ki oblici turisti ke ponude, razvoj selektivnih vrsta turizma - etno, vjerski, kulturni, ribolovni, aportski, pjeaa ki, ekoloaki, robinzonski i dr.) U brand treba inkorporirati tradicije i djelatnosti na kojima se takvi turisti ki proizvodi temelje. Time bi se dodatno istakle konkurentne prednosti i razlozi za cjelogodianju turisti ku posjetu. Kreiranjem izvornog oto nog turisti kog identiteta konkretnim brandom osigurala bi se prepoznatljivost na globalnom turisti kom tr~iatu. Brand treba komunicirati turisti ke proizvode razvijene na ukupnim oto nim resursima, posebice kroz eko i etno turizam, gastronomsku ponudu, podraku kulturnom, povijesnom i zdravstvenom turizmu orijentacijom na goste viae plate~ne moi i sl. Takvim pristupom brand otoka postaje zamaanjak na podru jima: Druatvenog razvoja (razvoj infrastrukture, rast druatvenog standarda, ja anje kulturnog interesa lokalnog stanovniatva, politika postupnog vraanja stanovnika na otok, rast konkurentnosti oto nih destinacija, njegovanje i razvoj autohtone baatine i resursa)  primjer otok Rab. Gospodarskog razvoja (kreiranje gospodarske strategije razvoja otoka kroz razli ite turizmu pratee oblike malog i obiteljskog poduzetniatva)  primjer otok Loainj. Turisti kog razvoja (razvoj selektivnog turizma s obiteljskim receptivnim kapacitetima izra~ene autonomnosti i izvornosti usluga, te o uvanja tradicije)  primjer otok Hvar. Usprkos injenici slo~enosti razvoja prepoznatljivog branda otoka, s mnoatvom nepoznanica i moguih ishoda, iskoristiv model, sukladno dosadaanjim istra~ivanjima autora (projekt Kamena Svjetla, Strategija razvoja nauti kog turizma RH, projekt brandiranja turisti ke opine Gradac, i dr.) je naizgled jednostavan. Ono ato je klju  u efikasnoj aplikaciji modela, ime se smanjuju rizici ne~eljene percepcije, su relevantne informacije i evaluacija raspolo~ivih oto nih resursa u kontekstu ideje o brandu. Koncept branda je va~no uskladiti s prevladavajuim srednjoro nim i dugoro nim trendovima na globalnom emitivnom turisti kom tr~iatu. Razradu pojedina nih modela je preporu ljivo prepustiti struci umjesto da se isto ( esto u dosadaanjoj praksi) realizira prema konceptu prijedloga lokalne politi ke elite, sukladno postojeem turisti kom imid~u, esto zanemarujui izvorni identitet otoka koji je esto efikasna platforma za kreiranje globalnog branda. Modelom brandiranja treba te~iti utjecaju na ja anje konkurentnosti cjelogodianje oto ne turisti ke ponude kroz slijedee odrednice: Isticanjem prepoznatljivosti i originalnosti oto ne turisti ke ponude temeljene na potrebama tr~iata i strukturi ciljanih turisti kih segmenata, kroz sve raspolo~ive turisti ke potencijale i resurse; Poticanjem generiranja novih ideja valorizacije raspolo~ivih resursa, u cilju kreiranja novih turisti kih usluga; Definiranjem postavljenih standarda i karakteristika usluga koje nudi oto no turisti ko gospodarstvo; Kontinuiranim testiranjem koncepcije i sklonosti potra~nje prema brandu otoka. Slika 1: Prijedlog modela oblikovanja krovnog branda otoka:  SHAPE \* MERGEFORMAT  Izvor: vlastito, 2011. Prakti nom aplikacijom modela posti~e se sinergija upravljanja svim oto nim resursima iskoristivim za kreiranje prepoznatljivog globalnog turisti kog branda destinacije, temeljenom na izvornom identitetu. 5. ZAKLJU AK Postupak kreiranja prepoznatljivog oto nog branda u funkciji ja anja identiteta destinacije zapo inje prepoznavanjem relevantnih turisti kih resursa. U takvom pristupu identitet je i polaziate, ali i posljedica povijesnih zbivanja na tom prostoru. Na temelju identiteta se vremenom oblikuje imid~, koji predstavlja percepciju onih koji na otok dolaze, kao investitori, ili kao gosti. No prihvaanjem kreiranog imid~a i daljnjim komuniciranjem tog okvira svjesno se zanemaruju svi raspolo~ivi resursi. Time se slabi turisti ka konkurentnost, prepoznatljivost, ali i izvorni identitet otoka. Da bi se to izbjeglo korisno je usporednom analizom postojee turisti ke percepcije utvrditi odmake od postavljene vizije i misije turisti kog razvoja otoka. Na toj, potpunoj, platformi je primjereno kreirati budui brand otoka. Brand otoka je pretpostavka efektivnom pozicioniranju cjelogodianje turisti ke ponude, ali i ja anju identiteta destinacije. Otoci isto noga Jadrana su specifi ni po vrijednom povijesnom i kulturnom nasljeu, te budue brandove treba kreirati na svim raspolo~ivim resursima, uklju ujui i one koji mo~da ne zadovoljavaju potrebne kriterije za brandiranje pojedina nih specijaliziranih turisti kih proizvoda. Brand otoka, pored ja anja konkurentnosti turisti ke ponude doprinosi i efikasnoj zaatiti turisti kih resursa. Postupak brandiranja treba temeljiti na lokalnoj inicijativi, specifi nostima oto nog poduzetniatva, i uvoenju suvremenih standarda upravljanja turisti kim razvojem destinacije. Polazei od dosadaanjih iskustava, a na temelju teorijskih utemeljenja o strategiji kreiranja i upravljanja brandom u radu su ponuene smjernice aplikacije univerzalnog modela brandiranja jadranskih otoka u cilju ja anju kompetencija i identiteta otoka destinacije za ostvarivanje cjelogodianje turisti ke posjete, ime bi se doprinijelo i uravnote~enju turisti kog razvoja naseljenih otoka isto noga Jadrana. Istra~ivanje ciljanih emitivnih tr~iata i branding otoka treba tretirati sinergijski, te predstavljeni model prilagoditi svakom pojedina nom primjeru. Upravljanje brandom destinacije specifi no je podru je primijenjenoga marketinga, o kvaliteti ega ovisi dinamika prosperiteta i gospodarskog razvoja. Turisti ki brand otoka je svojevrsna esencija destinacije koju predstavlja. Pri brandingu posebno treba voditi ra una da se postojei imid~ prilagodi identitetu otoka, ali i specifi nostima ciljanih emitivnih turisti kih tr~iata. Budui vizualni identitet treba prilagoditi temeljnim vrijednostima koje brand predstavlja. U tom procesu treba kontrolirati troakove razvoja, te pratiti reakcije konkurentnih receptivnih turisti kih tr~iata u airem okru~enju. Pretpostavka uspjehu turisti kog branda otoka je i implementacija utvrenih potreba i ~elja ciljane potra~nje u novi imid~ i perceptivni dojam ciljanih turisti kih segmenata ja anjem identiteta otoka. Strateaki pristup kreiranju turisti kog branda otoka primjereno je temeljiti na relevantnim postojeim, i na razvoju dopunskih sadr~aja i atrakcija otoka. Tako budui brand otoka treba implementirati svekoliku strukturalnu raznolikost i kakvou, autohtone osebujnosti, programe revitalizacije, te selektivne inovacijske pristupe u upravljanju oto nim resursima. Pri tome treba spoznati zahtjeve globalne turisti ke potra~nje i na ine oplemenjivanja lokalne gospodarske i druatvene stvarnosti. Brand bi promocijom destinacije trebao poticati i doseljavanje obrazovanih kadrova nu~nih za budui turisti ki razvoj, isticati lokalne prednosti koje treba koristiti u turisti kom razvoju otoka. U kona nici se evaluiraju sve strateake sastavnice identiteta na kojima e se brand otoka primarno temeljiti. Spoznati odgovori na te dileme predstavljaju konkretne smjernice za strateaki pristup razvoju budueg branda otoka. U radu predstavljeni model se temelji na sinergiji oto nih resursa u kreiranju budueg branda, te je polaziate za osmialjavanje pojedina nih turisti kih proizvoda otoka, ali i razvoj specijaliziranih turisti kih proizvoda koji imaju potencijala da u budunosti predstavljaju zasebne oto ne brandove. Time se vrijednost modela o ituje i u segmentu budueg gospodarskog i druatvenog razvoja otoka. Model primarno slu~i isticanju prepoznatljivosti i originalnosti turisti ke ponude otoka, poticanju generiranja novih ideja valorizacije oto nih resursa u cilju kreiranja novih turisti kih proizvoda, standardizaciji kvalitete oto ne turisti ke ponude, ali i kao prakti na platforma za kontinuirano praenje i evaluaciju tr~ianog potencijala branda otoka. Modelom se zatvara krug od identiteta preko imid~a do branda koji u kona nici slu~i ja anju identiteta konkretne turisti ke destinacije. LITERATURA Aaker, D., (1991) Managing Brand Equity, The Free Press: New York Bartoluci M., (2006) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Z projekti: Koncepcija razvoja sportskog i nauti kog turizma u Hrvatskoj, Kinezioloaki fakultet Zagreb: Zagreb Chaffey, D., Mayer, R., Johnston, K., Ellis Chadwick, F., (2003) Internet Marketing  Strategy, Implementation and Practice, Prentice Hall: New Jersey avlek N., (2006) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Z projekti: Koncepcija razvoja zdravstvenog i kulturnog turizma u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb: Zagreb avlek N., (2004) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Z projekti: Strategija razvoja specifi nih oblika turizma u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb: Zagreb Kesi, T., (2001) Model upravljanja imageom Republike Hrvatske, Zbornik radova XVII kongresa Cromar-a Hrvatske, str. 133  141 Lindstrom M., Brand sense, (2009) MEP: Zagreb Maruai M., Prebe~ac D., (2004) Istra~ivanje turisti kih tr~iata, ADECO: Zagreb Morgan M., (1996) Marketing for leisure and tourism, Prentice Hall: New York Moutinho L., (2005) Strateaki menad~ment u turizmu, Masmedia: Zagreb Prebe~ac D., (2005) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Z projekti: Istra~ivanje tr~iata u funkciji razvoja specifi nih oblika turizma u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb: Zagreb Pringle, H., Thompson, M., (2001) Brand Spirit  how cause related marketing builds brands, John Wiley & Sons: New York Sene i J., (1997) Istra~ivanje turisti kih tr~iata, Mikrorad Zagreb: Zagreb Sterne, J., (2001)World Wide Web Marketing, 3th ed., John Wiley & Sons: New York `eri, N., (2002) Global Marketing in preservation of natural resources in specialised segments of Tourism in Croatia, First european yacht tourism congress, Megagraf , Split, str. 15-25 `eri, N., Talijan i, J., (2009) Identity of national heritage in function of specialised tourist offer of Croatia, Proceidings 3rd Critical Tourism Studies Conference Connecting Academies of Hope: Zadar `eri, N., }agar, D., (2011) Ljepote Jadrana, Mozaik knjiga: Zagreb Varianinin, V., Vaturi, D., (2002) Marketing lessons from e-failures, McKinsey Quarterly, (4) str. 86 - 97 THE TOURIST DESTINATION IDENTITY S STRENGTHENING THROUGH THE BRANDING OF THE EASTERN ADRIATIC ISLANDS Neven `eri, Ph.d. ass.prof. Faculty of economics Split,  HYPERLINK "mailto:nseric@efst.hr" nseric@efst.hr Abstract Adriatic islands are valued for their historical, cultural and geographical identity. As such they are in a position to be recognized as special brands. For an island this means that it is positioned for all season tourism. Brand management means identity management and its implementation could be achieved through the model of sustainable development. Island s brand has to be based on all its resources. Such brand represents the essence of island s specific identity. Earlier attempts of Croatian islands branding were focused on creation of each island s individual brand. The result was often a loss of some elements of an island s identity. The research in this paper represents a model of the islands branding based on the synergy of all their resources. Every Adriatic island has sufficient resources to create competitive tourist brands. Inclusion of all resources in the island s brand is the assumption for all season tourism. Proposed model is valuable for the designing of specialized tourist s products as well. Key words: Islands, identity, image, brand, tourism  prof.dr.sc., Ekonomski fakultet Split,  HYPERLINK "mailto:nseric@efst.hr" nseric@efst.hr     Resursna platforma otoka za razvoj novih turisti kih proizvoda bez potencijala brandiranja Resursna platforma otoka za razvoj novih turisti kih proizvoda s potencijalom branidranja Pojedina ni nebrendirani specijalizirani turisti ki proizvodi Poveznice krovnog oto nog brenda s aktualnom turisti kom ponudom otoka Pojedina ni brandirani specijalizirani turisti ki proizvodi otoka Poveznice krovnog oto nog brenda s tradicijom, povijeau i kulturom otoka Oblikovanje krovnog branda otoka JJJJCJOJQJaJhg\dh1CJOJQJaJhg\dh/VCJOJQJaJhg\dh&CJOJQJaJ6R$R`RRRRRRR&SSST@TBTDT^TpTrTTTTTTTTTUhVVVVVVVTWfWzWWWWWW6XXXXô⥖ôⴥwhg\dh5CJOJQJaJhg\dh][CJOJQJaJhg\dh/VCJOJQJaJhg\dh6>CJOJQJaJhg\dh&CJOJQJaJhg\dh6CJOJQJaJhg\dhF)1CJOJQJaJhg\dhCJOJQJaJhg\dh1CJOJQJaJ-6X8X]]H^J^ggJgLg@nBn~nnRrTrrrbwww{{{|  $dha$gd! $dha$gd!X Y6YHY|YYYY$ZnZZZZ&[([Z[^[[[[["\H\\\\\v]]]]]]H^J^^^^^_j____```"`v`|````a☈ӘӘӘhg\dh5CJOJQJaJhg\dhCJOJQJaJh`RCJOJQJaJhg\dh!6CJOJQJaJhg\dh6>6CJOJQJaJhg\dhF)1CJOJQJaJhg\dh6>CJOJQJaJhg\dh!CJOJQJaJ5a,a6ata|aaaaabb&b2b@bZbhbjbtbb$c4c:cHc^ccccdd&d4dFdNd`dbdndpdtdddddeǷ֨{hg\dh16CJOJQJaJh`R6CJOJQJaJhg\dhF)16CJOJQJaJhg\dh1CJOJQJaJhg\dh6CJOJQJaJhg\dhCJOJQJaJh`RCJOJQJaJhg\dh!CJOJQJaJhg\dhF)1CJOJQJaJ*effgggJgLggggggggghhh&i*iiiiiiiiiiiiiiijjjjɹɖɖɖɇɇɦɦɦwɦɦɦɦh`RCJOJQJaJmHsHhg\dh!CJOJQJaJhg\dh6CJOJQJaJ$hg\dhCJOJQJaJmHsHhg\dh5CJOJQJaJhg\dhCJOJQJaJh`R6CJOJQJaJh`RCJOJQJaJhg\dhUCJOJQJaJ&jj j"j$j0j2j>j@jFjHjNjPjTjVj`jdjrjtj|j~jjjjjjjjjjjjjjjjjjkkk k$k&k4k6k8k:k@kDkLkNkXkZk`kbknkrkȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȹȦȹȹȹȹȹȹȹhg\dhU6CJOJQJaJ$hg\dhUCJOJQJaJmHsHhg\dhCJOJQJaJ$hg\dhCJOJQJaJmHsHhg\dh6CJOJQJaJ'hg\dh6CJOJQJaJmHsH9rkkkkkkkkk l l"l0l2lDlFlRlllllllllllllllllllllllmm m*m,m.m0m>m@mBmDmZm\m޼Ϩޘϼ޼ψhg\dhU6CJOJQJaJhg\dh6CJOJQJaJ'hg\dh6CJOJQJaJmHsH$hg\dhUCJOJQJaJmHsHhg\dhCJOJQJaJ$hg\dhCJOJQJaJmHsHhg\dhUCJOJQJaJ3\m&n>n@nBn~nnnn&oooooVppppq$r>rPrRrTrrrrrrs"sttht"u`uruuuȸȩsȩcȩȝshg\dh6CJOJQJaJhg\dh#wCJOJQJaJhg\dhzCJOJQJaJhUCJOJQJaJhzCJOJQJaJhg\dhUCJOJQJaJhg\dh5CJOJQJaJhg\dhCJOJQJaJh`Rh6CJOJQJaJh`R6CJOJQJaJh`RCJOJQJaJ&uuuPfػ6:>TV񿛋pdhCJOJQJaJh3h~mCJOJQJaJh~mCJOJQJaJhX!hn6CJOJQJaJhnCJOJQJaJhkCJOJQJaJhQCJOJQJaJh;PCJOJQJaJh;P6CJOJQJaJh6CJOJQJaJhCJOJQJaJh3h3CJOJQJaJ'V^`bjltvzļʼLNXvؽ.^޾4drʾʾʾ}}}ʾ}ʾʾʾmʾh3h36CJOJQJaJhkCJOJQJaJhkh]N2468@hxz Z<HZxkxxh7j6CJOJQJaJh7jCJOJQJaJh4!6CJOJQJaJh4!CJOJQJaJh3h35CJOJQJaJh^0f5CJOJQJaJh^h3CJOJQJaJh;PCJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh?*CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJ*8 fh|`,DFLN$ p#dha$gd! $ a$gd$a$gd$ & Fdha$gd!$ & Fdha$gd! $dha$gd!$464@$ :FR|Xn8:Xbt>(*影h7j6CJOJQJaJh4!6CJOJQJaJhnCJOJQJaJhrCJOJQJaJh7jCJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh4!CJOJQJaJ;FRfrbRT^2(ͽͽͽ屈xlhw CJOJQJaJhw hw 5CJOJQJaJh^0f5CJOJQJaJh3h36CJOJQJaJh7jCJOJQJaJhrCJOJQJaJhX!hn6CJOJQJaJhnCJOJQJaJh4!CJOJQJaJh3h3CJOJQJaJh^CJOJQJaJ*(.4DFHvxz|~HLǷsdXKX?XhrCJOJQJaJht6CJOJQJaJhtCJOJQJaJh^0fhw CJOJQJaJhbmh@ACJOJQJaJ%jhCkhbmCJOJQJUaJ*jhbmCJOJQJUaJmHnHuhbmCJOJQJaJjhbmCJOJQJUaJh@ACJOJQJaJhw CJOJQJaJhrhw 6CJOJQJaJhrhr6CJOJQJaJLNfhj4RHJh @NƷyyjZhKht6CJOJQJaJhKh'sCJOJQJaJhKhr6CJOJQJaJhKhrCJOJQJaJhKh4!6CJOJQJaJhKh4!CJOJQJaJhKhtCJOJQJaJhKh[`CJOJQJaJhKh4!5CJOJQJaJh^0f5CJOJQJaJh$-65CJOJQJaJ#Nhj&(@N !"(##D%&h'@(B(dhgd!$ & Fdha$gd! $dha$gd!<^".~ *TxRz,02T,.xz(ҳ⤕hKhLPCJOJQJaJhKhKCJOJQJaJhKhr6CJOJQJaJhKhrCJOJQJaJhKhc6CJOJQJaJhKhcCJOJQJaJhKhtCJOJQJaJ:.lt.02<TdfDNH V   * F P R \ j   H L Z h z    ҳҳҳhK6CJOJQJaJhKCJOJQJaJhKhKCJOJQJaJhKhLP6CJOJQJaJhKhLPCJOJQJaJhKhc6CJOJQJaJhKhcCJOJQJaJ< 6 x        ":JVxt6btvx^@T",hv Ƿ嘷娷h$ CJOJQJaJhK6CJOJQJaJhKhc6CJOJQJaJhKh[`CJOJQJaJhKh[`6CJOJQJaJhKhKCJOJQJaJhKhLPCJOJQJaJhKhcCJOJQJaJhKCJOJQJaJ-$&(268JL\^hjvxzȵuufVVC$h h CJOJQJaJmH sH h CJOJQJaJmH sH h^0fh^0fCJOJQJaJh^0fhbcCJOJQJaJ$h^0fhbcCJOJQJaJmH sH hKh$-6CJOJQJaJhKhbcCJOJQJaJ$hKhbcCJOJQJaJmH sH h5CJOJQJaJh35CJOJQJaJh^0f5CJOJQJaJhKhbm5CJOJQJaJJ &>@V˼xl\Jl7$hKh3CJOJQJaJmH sH "hKh36CJOJQJ]aJh h3CJOJQJ]aJh CJOJQJaJ%hKh3B*CJOJQJaJph%h h3B*CJOJQJaJphhKh`CJOJQJaJhKh$-6CJOJQJaJhKh3CJOJQJaJ$hKhbcCJOJQJaJmH sH hKh CJOJQJaJ$hKh CJOJQJaJmH sH VbdXZl8 rt&>LNӡӡӂӂvgvXhhCJOJQJaJh hCJOJQJaJhCJOJQJaJhKh+ICJOJQJaJh h3CJOJQJ]aJh CJOJQJaJ%hKh3B*CJOJQJaJph%h h3B*CJOJQJaJphhKh3CJOJQJaJhKh`CJOJQJaJhKh$-6CJOJQJaJ Zv  > @  T!!!!!P"R"v"""""""#@#B#J#L#ǸǸǸǸ֕ǸpǸǸ$hKh3CJOJQJaJmH sH "hKh36CJOJQJ]aJ%h h3B*CJOJQJaJphh h3CJOJQJ]aJhKh`CJOJQJaJhKh$-6CJOJQJaJhKh3CJOJQJaJh CJOJQJaJh h3CJOJQJaJ&L#~############$$(%@%D%z%%,&ѿѠ~m^Oѳ~^@h8nh7jCJOJQJaJhKh`CJOJQJaJhKh$-6CJOJQJaJ hKh$-6CJOJPJQJaJ hKh7jCJOJPJQJaJ hKh3CJOJPJQJaJ$hKh3CJOJQJaJmH sH h8nCJOJQJaJ"hKh36CJOJQJ]aJhKh3CJOJQJaJh8nh3CJOJQJaJh8nh3CJOJQJ]aJ,&.&D&F&&&&&&':'<'X'f'h''''''rcTD2"hKh36CJOJQJ]aJh8nh3CJOJQJ]aJhKh`CJOJQJaJhKh3CJOJQJaJh$ h$ CJOJQJaJh$ 6CJOJQJaJh8nh$ CJOJQJaJh$ CJOJQJaJhKCJOJQJaJh8nCJOJQJaJhKh7jCJOJQJaJhKh7j6CJOJQJaJhKh$-6CJOJQJaJhKh$-66CJOJQJaJ'@(B(d(((((()) )").)0)2)4)6)n)p)))ǵǵyl_lPAhhCJOJQJaJhh8nCJOJQJaJh8n5CJOJQJaJh5CJOJQJaJh_T5CJOJQJaJh_Th8n5CJOJQJaJh_T0J5OJQJmH sH h_Th_T5OJQJmH sH #h_Th_T0J5OJQJmH sH #h_Th>0J5OJQJmH sH hCJOJQJaJh+ICJOJQJaJhKh3CJOJQJaJB(D(F(H(J(L(N(P(R(T(V(X(Z(\(^(`(b(d(2)4)6)p))**,*.* $dha$gd!dhgd!)))))***.*n*z************+++++,,ݣkkkkkYkYkYkk"h0JCJOJQJaJmH sH (h6h8n0JCJOJQJaJmH sH hCJOJQJaJmH sH $h6h8nCJOJQJaJmH sH h8n5CJOJQJaJ,hh8n0J>*B*CJOJQJaJph+jhh8nCJOJQJUaJhh8nCJOJQJaJ%jhh8nCJOJQJUaJ,,,,.,,,,,-0-<->-F-X-\-d-f-p-r--------------&.(.\.f.........ȶȣȁȣȣȣȣȣȣȣȁȣoȁoȣȣ"h8n0JCJOJQJaJmH sH "h0JCJOJQJaJmH sH hXCJOJQJaJmH sH $h6h8nCJOJQJaJmH sH "hX0JCJOJQJaJmH sH (h6h8n0JCJOJQJaJmH sH $h6hF5_CJOJQJaJmH sH hF5_CJOJQJaJmH sH +........,/@/H///////////////000(0Z00000000000001 1416111111ضؒ؀퀒"h8n0JCJOJQJaJmH sH "hX0JCJOJQJaJmH sH "hF5_0JCJOJQJaJmH sH "h0JCJOJQJaJmH sH hXCJOJQJaJmH sH (h6h8n0JCJOJQJaJmH sH $h6h8nCJOJQJaJmH sH 211111222&2(282:2<2>2T2222222ٴ١zo`Q@5h!hOJQJ!jh!h0JOJQJUhKh+ICJOJQJaJhKh8nCJOJQJaJhh8nmH sH $hh8nCJOJQJaJmH sH 'hh8n5CJOJQJaJmH sH $h8nh8nCJOJQJaJmH sH "hX0JCJOJQJaJmH sH $h6h8nCJOJQJaJmH sH "h8n0JCJOJQJaJmH sH (h6h8n0JCJOJQJaJmH sH .*:2>222222n3p3t3v3z3|3333333B4D4F4gdbm$a$gdbm $dha$gd!dhgd!$ 7dha$gd! $dha$gd2233J3L3N3j3l3n3p3r3v3x3|3~333333*4@4B4D4F4R4T444445 5855555޹xllaxhbmhCJaJhbmh5CJaJ hCkhh5CJaJ hbmhhrh56CJaJhCkh5CJaJhjhUh8)$h!h0J>*B*OJQJph#jOh!hOJQJUjh!hOJQJUh!hOJQJhOJQJ&F444455555555566 6666<7>7@777777dhgd!gdbm$a$gdbm55566 686L666666<7>7@7h7t7v777777Ĺة؃thKh+ICJOJQJaJhbm hCkhhCkh5h5CJ aJ hrh56 h5hCkhCJaJhbmhCJaJhrh6CJaJhCJaJhhCkhCJhrh56CJaJhCkh5CJaJ,1h. A!"#$% Dd!D  3 @@"?DyK nseric@efst.hryK ,mailto:nseric@efst.hrDyK nseric@efst.hryK ,mailto:nseric@efst.hr@@@ 3NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> 3 Footnote TextCJaJ@&@@ 3Footnote ReferenceH*<O< 3 Char Char_HmHsHtHHO"H 3List Paragraph ^m$tH bO2b `Default 7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtHB'AB >Comment ReferenceCJaJ<R< > Comment TextCJaJ@jQR@ >Comment Subject5\HrH > Balloon TextCJOJQJ^JaJ2B@2 /e Body TextxB^@B ` Normal (Web)dd[$\$6U@6 D Hyperlink >*B*phO 8nhpsd`c     `````````````````````````c ^KHGFEDCB ^K     "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&&/='u09DfNV&a|jBt}ݏ_h^  %E[  S P w !E/brKFgXYghpqOPE F 23<=J++!,V,,,5/6///#7?7T7o777777\C]CI}I J`J6KyKK6L7LfNOOOORRRRTTTT``5`6`ddddqhrhhhnnnn}q~qqqwwww3y4yVyWy%&GH)*PQч҇LMklUVݏ +,ߘߤ٩ک^_ѮҮǽȽ*+v1"\NOlmRS`aL%S8rLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^89BCIKMO:<~p#b0p#p#p#p#p#p#{ <p#p#p#p#p#p#p#ԑCp#p#lp#p#DRp#+e p#Sp#p#0p#Sp#Sp#{p#+e p#p#p#p#p#p#S]p#p#p#p#p#p#p#p#p##p#p#5SGp#8p#8p#p#C p#`p#p#8p#p#nFp#p#p#p#p#%p#p#p#p#Fp#p#p#p#'p#p#p#p#O8p#p#p#p# -p#p#p#p#sKp#p#p#p#h p#p#p#p#5SGp#p#p#p#Gp#p#p#p#URp#p#p#p#%p#p#p#p#4p#p#p#p#wL)p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#nFp#p#p#p#Np#p#p#p#p#p#TGp#p#p#p#]Cp#p#p#p#N8p#p#p#p#Wp#p#p#p#nFp#p#p#p#lp#p#p#p#?p#_p#B p#B p#p#4p#d p#ˣp#ˣp#Sp#p#p#p#< *p#p#TFp#p#C p#p#p#p#p#p#p#p#p#B p#p#B p#B p#p#p#p#p#p#B p#p#p#p#B p#B p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#b0p#p#p#p#~ip#~ip#p#p#p#0p#p#p#p#p#p#p#TF^^^jv:jv:jv:XYghpqOPE F 23<=J++!,V,,,5/6///#7?7T7o777777\C]CI}I J`J6KyKK6L7LfNOOOORRRRTTTT``5`6`ddddqhrhhhnnnn}q~qqqwwww3y4yVyWy%&GH)*PQч҇LMklUVݏ +,ߘߤ٩ک^_ѮҮǽȽ*+v1"\NOlmRS`aL%S8rLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^89BCIKMNO:;<~000000000000000000 0 000 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 00000 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 000 0 0 0 0000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000XYghpqOPE F 23<=J++!,V,,,5/6///#7?7T7o777777\C]CI}I J`J6KyKK6L7LfNOOOORRRRTTTT``5`6`ddddqhrhhhnnnn}q~qqqwwww3y4yVy%&GH)*PQч҇LMklUVݏ +,ߘߤ٩ک^_ѮҮǽȽ*+v1"\NOlmRS`aL%S8rL^I000000000000000000 0 000 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 00000 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 000 0 0 0 000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0 0000000 @0 @0 @0  &6 $+b0F90?FNMYandJhn^rwBj fthJRXaejrk\muғfDV(L VL#,&'),.1257| !"#$%&()*+,-./01245679:;<=>?@ABDEFGIK^B6X 8NB(.*F47}'38CHJ7~Ogj'6_X*O^cX8WX@ W (  ^   q+$ :3  "Z ?  <7<7^'.<734B^ <7rYG-PS<7(ܻ<7ZKJ ?{Ofa-PS~J` ; c $X99?q+$z" < >G H %Io_s1084y !z = >G-HI-o_s1085y !z" >B >G H~Io_s1086Az" ?B >G HLIqo_s1087A'z" @ >G HNI-o_s1088Az" A >G HoIo_s1089 A" B J_s1090#"  qA " C J _s1091#"  ;y   " D J _s1092#"  y   " E J _s1093#"  S#+y   " F J _s1094#"  |!y   " G J_s1095#"  !$ " H J_s1096#"  {!!$ B S  ?oCBADB@EB?FB>GD=HF<h:!t %d  %  %# %$ # % #% #%t #% #%T #% #%4 #% #% #% #% #%d#%#%D#%#%#4#p S>VVV X7XXF[]^^acccdl$pV     SKVVVX=XXL[]^^acccdl*p] C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace N 13. st14. st 15 kilometara15. st16. st 168 metara17. st18. st 626 metara 68 kilometara ProductID                  _dPWlty~:Ddl   ! 2<6> b!k!$($p$v$,,- -"-*-1111@3J3L3R333&4-4/444X5^5: :<<B BkDqDDD9FDFGGNNyRRYS\STTCULU2V=VWV\VXX'Y-YNYWYYY/Z9ZZZ&[1[[[\\\\\\]]x^}^^^o_u_______aa(b4bccdfiffffffffgg gMiWiij"j(jjjjjjjkkl$l^lclllllKmPmmmmm5n;nCnHnRnYn[nbndnintnnnnnnopqqRqXqqq;tAtwwxxa{g{||||}}8~>~\~d~f~o~z~~~~%Zg  '(3478;<=>DEKLOPSTVW\^efjkpqtu{|~Ɖljȉɉ̉Ή҉Ӊ؉ى܉݉#1<=DENOUVrtvwxy{|ŠÊĊˊ?J06ʏЏ•Ɩ˖!+֗ޗ6JKQz@Jě̛ w}$HQjqɢ:BQU}פݤkpLQʧ 2:[dШ٨ êjsNT#)KPDIKU  "'/19:>DJLR %.389>SZ_g&.8@!'.34;FLMSUYZ_bfry8DHOPY]hiqu| ()016CNS[\cdklvw%'/099AHRWYfhoqNPD F 13;=I+J+++ ,!,U,V,,,4/6/~//"7#7>7?7S7T7n7o777777777[C]CII|I}IJ J_J`J5K6KxKyKKK5L7LeNfNOOOORRRRTTTT``4`6`ddddphrhhhnnnn|q~qqqwwww2y4yUyWy$&FH(*OQЇ҇KMjlTV܏ݏ *,ޘޤةک]_ЮҮƽȽ)+uv01!"[\MmQS_aKL$%RS78qrK(79ALO9<}:Yq+5k5#77OO_```?b}b+cac4y;ytzz&-~Mkݏ Ř>gl.cw©_f8vSa89Khpm)7 㸁bu4AJrRRK6\!1dwl`UTt^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHbu1dwlA)7 hJRK42;P`<HAG$ tW & 1vUk8n8)8z Wb'sw   4!X!fT#pX(=)_+,c|,6L-F)1$-646B/8@A&/B9BGjCuEFEG+IK]f 7/A[k]zD&!$>Q>z!M%Dk\,U0#V^?7jt/w-h#Lu(#nX^bcX1@JJJJ !"'(),-01469:>,?,D,F,G,J,K,L,M,N,O,R,S,U,V,W,Y,Z,],`,a,b,c,d,e,g,h,i,j,k,l,m,o,t,w,x````$`&`.`0`2`6`8`:`>`@`D`H`J`L`V`X`Z```b`h`j`p`t`z`|`@```````````````````````````````````HUnknown Gz Times New Roman5Symbol3& z ArialK,Bookman Old StyleI& ??Arial Unicode MS5& zaTahoma7&{ @Calibri?5 z Courier New;Wingdings"qs#ys#y24d  3qHP)?32ZBRANDIRANJE OTOKA ISTO NOG JADRANA U FUNKCIJI JA ANJA ATRAKTIVNOSTI TURISTI KE DESTINACIJEnnnn(       Oh+'0 ,< HT t  \BRANDIRANJE OTOKA ISTONOG JADRANA U FUNKCIJI JAANJA ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJEnnNormalnn3Microsoft Office Word@0@B@Ws#՜.+,D՜.+,H hp  'Homey  [BRANDIRANJE OTOKA ISTONOG JADRANA U FUNKCIJI JAANJA ATRAKTIVNOSTI TURISTIKE DESTINACIJE Title  8@ _PID_HLINKSA :mailto:nseric@efst.hr:mailto:nseric@efst.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLNOPQRSTVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`TeData M1TableUWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q