Naslov
METABOLITl MOZGA MJERENI SPEKTROSKOPIJOM MAGNETSKOM REZONANCIJOM U DEPRESIJI
(Brain metabolites assesed by MRI spectroscopy in depression)

Autori
Bajs Janović Maja, Henigsberg Neven , Kalember, Petra Janović Špiro, Hrabač Pero

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
6. HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRESs međunarodnim sudjelovanjem - knjiga sažetaka / Jukić Vlado - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2014, 18-19

Skup
6. HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRESs međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Spektroskopija; depresija; antidepresivi
(depression; spectroscopy; antidepressants)

Sažetak
Spektroskopija magnetskom rezonancijom (MRS) neinvazivna je metoda koja omogućuje in vivo mjerenja razine specifičnih biokemijskih tvari u mozgu, a može identificirati suptilne promjene u kemijskoj strukturi mozga, unatoč naizgled normalnoj strukturi, i to zahvaljujući kvantificiranju frekvencije rezonancije kemijskih tvari koje sadrže vodikovu (1H) molekulu. Budući da gotovo svi metaboliti mozga sadrže protone, protonska magnetska spektroskopija predstavlja značajnu tehniku opserviranja, identifikacije i kvantificiranja velikog broja biologijski značajnih tvari u netaknutom tkivu. Nedavni razvoj kliničkih mogućnosti MRS-adoprinosi otkrivanju potencijalnih neurokemijskih promjena u mozgu, povezanih s patologijom i liječenjem depresije. Istraživanja u depresiji usmjerena su na glutamat, glutamin, GABA, laktat i glutation, N-acetilaspartat (NAA), kolin, kreatin, i mioinozitol te povezanost promjena navedenih metabolita u odnosu na kliničke značajke depresije, terapijski odgovor i ishod liječenja. Dosadašnja istraživanja spomoću MRS-apokazala su povišene vrijednosti kolina u bazainim ganglijima (Vythilingam i sur, 2003., Yildiz-Yesiloglu and Ankerst 2006.) i prefrontainom korteksu (Farchione i sur, 2002., Kumar i sur, 2002., Steingard i sur, 2000.) depresivnih ispitanika. Postoje pokazatelji da je razina NAA smanjena u kaudatusu (Vythilingam, 2003.) i dorzolateralnom prefrontainom korteksu (Gruber i sur, 2003., Olvera i sur, 2010.), iako neke studije ne nalaze promjene NAA u depresiji (Bajs i sur. 2014., Kaymak i sur. 2009., Yildiz- Yesiloglu and Ankerst 2006.). U prednjem cingulumu, pokazana je smanjena razina glutamata i mioinozitola (Auer i sur, 2000., Mirza i sur 2004., Coupland i sur 2005., Gruber i sur. 2003.). Istraživanja navode i promjene metabolita tijekom terapijskih postupaka, te nalaze povećanje razine NAA, mioinozitola, GABA i glutamata u prefrontainom i okcipitalnom korteksu depresivnih ispitanika (Bellarni i sur, 2011., Gonul i sur, 2006., Kaymak i sur, 2009., Taylor i sur, 2008.). U okcipitalnom korteksu, opisana je smanjena razina GABA u depresiji, kao i porast GABA nakon uspješnog liječenja antidepresivima (Sanacora i sur, 2002., Sanacora i sur, 2003.). Pokazatelji restoracije smanjene razine GABA i glutamata nakon terapije elektrokonvulzivnom, transkranijalnom magnetskom i antidepresivnom terapijom, usporedno s kliničkim poboljšanjem depresije, povećavaju važnost ove metode u otkrivanju biologijskih pokazatelja razvoja i ishoda depresije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA