Pregled bibliografske jedinice broj: 749228
Komedija u Domovinskom ratu ili borba humorom za tjelesno i duševno zdravlje
Komedija u Domovinskom ratu ili borba humorom za tjelesno i duševno zdravlje // 40. međunarodni znanstveni simpozij Dani Hvarskog kazališta "Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru : Prvi svjetski rat u kulturnom pamćenju" : zbornik radova / Senker, Boris ; Glunčić-Bužančić, Vinka (ur.).
Zagreb : Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2015. str. 374-396 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 749228 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komedija u Domovinskom ratu ili borba humorom za tjelesno i duševno zdravlje
(Commedy in Homeland War Of Fight For Sainity With Humor)
Autori
Nikčević, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
40. međunarodni znanstveni simpozij Dani Hvarskog kazališta "Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru : Prvi svjetski rat u kulturnom pamćenju" : zbornik radova
/ Senker, Boris ; Glunčić-Bužančić, Vinka - Zagreb : Split : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Književni krug Split, 2015, 374-396
ISBN
978-953-163-404-5
Skup
Međunarodni znanstveni simpozij Dani Hvarskog kazališta "Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru : Prvi svjetski rat u kulturnom pamćenju" (40 ; 2014)
Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 07.05.2014. - 10.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
komedija; ratna drama; hrvatska drama
(comedy; war plays; Croatian plays)
Sažetak
U djelima napisanim od 1991. do 2012. a na temu Domovinskog rata čak je trećina komedija. No, velika je razlika među onima napisanim za vrijeme rata (od početka do kraja devedesetih) i onima nastalim u poratnom vremenu. U dvadesetak ratnih komedija prevladavaju komedije u „čistom“, osnovnom obliku a zastupljeni su i svi komički podžanrovi: kabaret (Bratorazvodna parnica Senker/Mujičić), politička parodija (Ivan Kušan: Tko je Sveti Stefan), društvena satira (Ivo Brešan Utvare) kao i komedija situacije koja govori o ozbiljnim problemima tog vremena (Deložacija Mire Gvrana, ratni profiteri u Žurim dolazi mi moja maserka L. Scheuermann Hodak, lažni branitelji u Tatarskom bifteku Z. Zoričića, itd). Za razliku od angloameričkih, pa i partizanskih ratnih komedija, ove hrvatske ne zagovaraju ideologiju (osim što pokazuju tko je napadač a tko žrtva) jer govore iz pozicije žrtve a smijeh je prkos nevoljama ili olakšanje jer umanjenje objekt straha (međunarodni promatrači). Prikazujući moguća sretna rješenja ozbiljnih problema, nagrađujući dobre (makar i posmrtno) a kažnjavajući zle, hrvatske ratne komedije nose u sebi osjećaj nade i smisla života kroz afirmaciju temeljnih ljudskih vrijednosti (ljubavi, prijateljstva, domoljublja…). Time su pomagale da se preživi potpuno apsurdna životna situacija u kojoj su se i pisci i publika zatekli. Nakon rata komedije s ratnom ili poratnom temom odlaze u potpuno suprotan osjećaj beznađa i nemoći. Na samom su rubu žanra, odreda crne komedije (i alegorije) ili groteske, tematski idu od krivice roda do kritike društva, pri čemu njihov smijeh ne olakšava nego potvrđuje prikazano crno stanje svijeta kao vječno i nepromjenjivo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
