Naslov
Kognitivna i bihevioralna obilježja shizofrenih bolesnika hospitaliziranih sa i bez pristanka
(Cognitive and behavioral characteristics of schizophrenic patients hospitalized with or without consent)

Autori
Janović Špiro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet Zagreb

Mjesto
Zagreb

Datum
08.12

Godina
2006

Stranica
110

Mentor
Folnegović Šmalc Vera

Ključne riječi
Kognicija; ponašanje; shizofrenija; pristanak za hospitalizaciju
(Cognition; behavior; schizophrenia; consent)

Sažetak
Uvod: Brojne suvremene studije o shizofreniji nalaze široki raspon poremećaja kognitivnih funkcija u visokom postotku osoba sa shizofrenijom, koji se razlikuju i unutar shizofrene populacije. Smatra se da utječu na sve aspekte kvalitete života shizofrenih osoba, svakodnevno ponašanje i suradljivost. U shizofrenih osoba nalazimo povećan postotak agresivnog i suicidalnog ponašanja. Prisilna hospitalizacija instrument je zaštite i liječenja osoba s psihičkim poremećajima. Cilj rada bio je ispitati razlike u kognitivnim funkcijama i kategorijama ponašanja (svakodnevno ponašanje, agresivnost, suicidalnost) između skupine shizofrenih osoba hospitaliziranih bez pristanka i skupine shizofrenih osoba hospitaliziranih s pristankom. Ispitani su i demografski pokazatelji i pokazatelji vezani uz liječenje shizofrenije. Metode: U rad je uključeno 60 osoba sa shizofrenijom, koje su podijeljene u dvije skupine s obzirom na davanje pristanka za hospitalizaciju. Korišteni su instrumenti za testiranje kognitivnih funkcija, procjenu intenziteta simptoma, procjenu kategorija ponašanja i procjenu agresivnosti i suicidalnosti te medicinska dokumentacija ispitanika. Rezultati: Ispitanici hospitalizirani bez pristanka imali su statistički značajno slabiji uradak na kognitivnim testovima psihomotorike, pažnje, verbalne fluentnosti i pamćenja te skali organizacijskih sposobnosti u odnosu na ispitanike hospitalizirane s pristankom. Ispitanici hospitalizirani bez pristanka češće su nezaposleni, neoženjeni i bez djece, češće se hospitaliziraju i prisilno hospitaliziraju, ranije obolijevaju i manje redovno uzimaju terapiju. Uradak na testu verbalne fluentnosti statistički značajno je povezan s rezultatom na skali ponašanja, organizacijskim sposobnostima, i brojem psihijatrijskih hospitalizacija. Ispitanici hospitalizirani bez pristanka češće su agresivni, i hospitaliziraju se uz intervenciju. Nema razlika između skupina s obzirom na suicidalnost. Zaključak: Poremećaj kognitivnih funkcija, koji je odgovoran za nesuradljivost i nedostatak uvida u poremećaj i potrebu liječenja, povezan je s prisilnom hospitalizacijom, i time shizofrene osobe, koje se prisilno hospitaliziraju, svrstava u izrazito vulnerabilnu skupinu. Shizofrene osobe koje se prisilno hospitaliziraju, češće nose i čitav niz ostalih nepovoljnih čimbenika u ostalim aspektima života. Prisilna se hospitalizacija može smatrati nepovoljnijim terapijskim izborom za pacijenta, što direktno smanjuje njegovu ukupnu kvalitetu života, poglavito liječenja i rehabilitacije.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA