Pregled bibliografske jedinice broj: 749108
Diderot i Rousseau: tête–coeur filozofije francuskoga prosvjetiteljstva
Diderot i Rousseau: tête–coeur filozofije francuskoga prosvjetiteljstva // Studia lexicographica, 7 (2013), 2; 139-180 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 749108 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Diderot i Rousseau: tête–coeur filozofije francuskoga prosvjetiteljstva
(Diderot and Rousseau: Head-Heart in the Philosophy of the French Enlightenment)
Autori
Sunajko, Goran
Izvornik
Studia lexicographica (1846-6745) 7
(2013), 2;
139-180
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Diderot; Rousseau; prosvjetiteljstvo; metafizika; materijalizam; empirizam; razum; amour de soi-même; pitié; volonté générale; strasti; srce
(Diderot; Rousseau; Enlightenment; metaphysics; materialism; empiricism; intellect; self-love; charity; general will; passion; heart)
Sažetak
Rad polazi od hipoteze da je dijalektički odnos filozofskih postulata Denisa Diderota i Jean-Jacquesa Rousseaua temeljni odnos filozofije francuskoga prosvjetiteljstva jer kao takav važi za današnji svijet. Rad s jedne strane razmatra Diderotove postulate razuma i filozofije materijalizma te njihovo ozbiljenje u filozofiji politike, a s druge, prema istom obrascu, Rousseauove postulate strasti. Kroz analizu djelâ i enciklopedijskih članaka dvojice filozofa razmatraju se pozicije koje se međusobno isključuju i razilaze u temeljnim pitanjima filozofije, napose filozofije politike. S obzirom na to da polazi od empirizma, senzualizma i racionalizma, Diderotova će filozofija prosvjetiteljstva nastojati utemeljiti filozofsko-političke postulate iz pozicije materijalnoga svijeta i razuma, a Rousseauova, jer je pod utjecajem metafizike prirode i volje, na načelima strasti kao pretpostavkama razuma. Takav se odnos svodi na dihotomiju između razuma, odnosno glave (tête), koji zastupa Diderot s jedne, i strasti, odnosno srca (coeur), koju zastupa Rousseau s druge strane. U sintetičkom izrazu rad pokazuje kako i dalje važi prikazana dijalektika jer postavljeni svijet, koji se definira materijalistički, ne može iz sebe dati odgovore na suvremene probleme pa se kao protuteža nastoji uspostaviti duhovna snaga, koja se pronalazi izvan njega, čime se tvori suvremeni pojam svijeta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
