Pregled bibliografske jedinice broj: 74908
Ratni učinci na promjene demografskih struktura u Hrvatskoj
Ratni učinci na promjene demografskih struktura u Hrvatskoj // Društvena istraživanja, 8 (1999), 5-6; 735-749 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 74908 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ratni učinci na promjene demografskih struktura u Hrvatskoj
(The Impact of War on Changes of Demographic Structures in Croatia)
Autori
Gelo, Jakov
Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 8
(1999), 5-6;
735-749
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Stanovništvo; Demografske strukture; Demografsko starenje; Prostorni razmještaj; Rat; Prognanici-Izbjeglice; Hrvatska;
(Population; Demographic Struktures; Demographic aging; Territorial distribution; War; Displaced-Refuges Population; Croatia)
Sažetak
Procjenjujući kretanje ukupnog stanovništva Hrvatske nakon popisa stanovništva 1991., a do godine 1998. uočili smo više nepovoljnih (i nepoželjnih) procesa u našem stanovništvu nastalih u proteklih osam godina. U ovome radu analizirali smo tri, po našem mišljenju, najmanje poželjna procesa s aspekta budućeg razvitka hrvatskog pučanstva. Prvo je riječ o opadanju broja ukupnog stanovništva Hrvatske. Godine 1998. bilo je 6, 5 posto stanovništva manje nego godine 1991. Drugi nepoželjan proces, povezan s prethodnim, jest značajno narušavanje teritorijalnog razmještaja našeg stanovništva. Napučenost hrvatskih županija vrlo je neujednačena. Tijekom dvadesetog stoljeća neki su prostori postajali sve napučeniji (kao i prosječna napučenost Hrvatske), a drugi su pak doživjeli raspučivanje između godina 1991. i 1998. Upravo od ranije slabije napučeni prostori doživjeli su, ratnih zbivanja, daljnje raspučivanje, pa je današnja slika napučenosti Hrvatske još nepovoljnija nego ona iz 1991. godine. Tako je, primjerice u 1998. godini na svega 12 posto sjeverozapadnog dijela Hrvatske (6.938 km2)čak 35 posto pučanstva Hrvatske (1.476.500 st.), a u devet županija središnjeg dijela Hrvatske (Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska)ili 50 posto hrvatskog teritorija (28.271 km2) živjelo svega 24 posto pučanstva (1.004.200) Hrvatske. Treći je važan, a nepoželjan proces, demografsko starenje čiju detaljnu analizu, uz moguće dugoročne posljedice za razvitak hrvatskog pučanstva također iznosimo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Social Sciences Index
- Sociological Abstracts
- Research Alert (Current awareness service)
- Philadelphia
- PA
- USA
- Social SciSearch
- Research Alert
- Sociological Abstracts