Naslov
Šumsko-uzgojna istraživanja u nacionalnim parkovima "Risnjak" i "Plitvička jezera" u Republici Hrvatskoj
(Forest-silviculture research in national parka "Risnjak" and "Plitvice lakes" in Croatia)

Autori
Dubravac, Tomislav, Medak, Jasnica, Županić, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka broj1/2014. Drugi naučno-stručni skup sa međunarodnim sudjelovanjem „5 juni – Svjetski dan zaštite okoliša“ / Makić, Halid, Bećiraj, Azra, Ibrahimpašić, Jasmina, Džafarević, Aida, Talić, Mersija - Bihać : Univerzitet u Bihaću, Biotehnički fakultet, 2014, 75-76

Skup
Drugi naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „5 juni – Svjetski dan zaštite okoliša“

Mjesto i datum
Bihać, Bosna i Hercegovina, 04.06.2014. - 05.06.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Nacionalni park; struktura sastojine; struktura krošanja; prirodna obnova; jela; bukva
(stand structure; crown structure; crown shape; pedunculate oak; common hornbeam)

Sažetak
Istraživanja su obavljena u Nacionalnim parkovima „Risnjak“ i Plitvička jezera“ u kojima su temeljni fenomen zaštite bili ponajprije šumski ekosustavi. Rezultati se temelje na višegodišnjim kontinuiranim istraživanjima na dvije stalne pokusne plohe: i) šuma bukve i jele (Omphalodo-Fagetum Marinček et al. 1992) unutar NP "Risnjak", te ii) u brdskoj bukovoj šumi sa mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938) u NP „Plitvička jezera“. Mjereni su osnovni strukturni pokazatelji (promjeri i visine), strukturni elementi krošanja (veličina i oblik, zastrtost tla krošnjama) te regeneracijski procesi u smislu pojavnosti i preživljenja mladoga naraštaja kao temeljnjih uvjeta prirodne obnove. Poseban naglasak u istraživanju posvećen je dinamici razvoja strukture krošanja, kao i mogućnost primjene novih načina praćenja razvoja sastojina metodama trodimenzionalne vizualizacije horizontalne i vertikalne strukture sastojine. Dosadašnje znanstvene spoznaje navedene problematike i dobiveni rezultati ovih istraživanja ukazuju kako stroga pasivna zaštita u Nacionalnim parkovima ne ide u prilog opstojnosti, očuvanosti i potrajnosti šumskih ekosustava. Rezultati ukazuju na narušenost horizontalne i vertikalne strukture sastojine i nemogućnost stalne prirodne obnove, glavnoga uvjeta potrajnosti (održivog razvoja) istraživanih sastojina. Stoga je nužno povećati angažman šumarske struke posebice u onim zaštićenim područjima čiji su temeljnji fenomen i/ili najprepoznativija značajka šumski ekosustavi. Šumarska znanost i praksa, zbog svoje bogate tradicije ima znanja, mogućnosti, ali i obvezu, pomoći šumskim ekosustavima da trajno obavljaju namijenjenu im ulogu. Uvjet da se šumski ekosustavi na području Nacionalnih parkova održe u ravnoteži, a da pri tome fiziološki ne oslabe, zahtijeva aktivan pristup zaštite glede pomaganja pozitivnih prirodnih procesa. Pri tome je važno poznavati dva načela: i) proizvodno najbolja šuma je biološki nastabilnija šuma, koja pruža i najveće općekorisne funkcije šuma, te ii) stručno uzgojne aktivnosti su istovremeni uvjet i jedini način da s jedne strane koristimo proizvodne funkcije šuma, a s druge strane osiguramo zaštitu i prirodno obnavljanje tih šuma. Aktivnosti po tom pitanju potrebno je usmjeriti pluralnoj integralnoj aktivnoj zaštiti, koja će prednost dati očuvanju genofonda i biološke raznolikosti te danas vrlo cijenjenoj općekorisnoj funkciji vezivanja ugljika, a potpuno zaštićene površine od kojih se očekuju sekundarne prašume ograničiti na razumne površine s ciljem multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja. Uvažavajući postojeće Zakone i Propise na dijelovima površine koji nisu pod režimom stroge zaštite trebamo potpomagati pozitivne prirodne procese koji se već odvijaju u šumskim ekosustavima. Kako bi se dobile znanstveno utemeljene podloge za donošenje odluka o budućnosti šumskih sastojina zaštićenih područja, pogotovo u današnjim uvjetima klimatskih promjena, potrebno je kontinuirano usavršavati i proširivati metodologiju motrenja putem mreže trajnih pokusnih ploha u svim šumovitim zaštićenim područjima. Ne smije se nikako zapostaviti niti mogućnosti koje moderni računalni modeli pružaju za kvalitetnu prezentaciju dobivenih saznanja. Provedena istraživanja idu prilog toj tvrdnji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA