Naslov
Konstrukt emocionalne inteligencije u obrazovnom i organizacijskom kontekstu
(Emotional intelligence construct in educational and organizacional context)

Autori
Takšić, Vladimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Konferencija hrvatskih psihologa: kako obrazovanju dodati boju / Nina Pavlin-Bernardić, Boris Jokić, Josip Lopižić, Vanja Putarek, Vesna Vlahović-Štetić - Rovinj, 2014, 139-140

ISBN
978-953-55079-4-9

Skup
22. Konferencija hrvatskih psihologa: kako obrazovanju dodati boju

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
emocionalna inteligencija (EI) ; testovi EI ; razvoj EI ; program ; 03
(eotional intelligence ; abilty test of EI ; programs for developing emotional competences)

Sažetak
Pokušavajući slijediti osnovnu temu Konferencije, sjetio sam se davne definicije emocija profesora Bujasa da one daju boju našim životima. Ako emocije udružimo s inteligencijom, onda bi emocionalna inteligencija treba rezultirati pametno obojenim svijetom. Tako danas s velikom empirijski potvrđenom sigurnošću možemo tvrditi da pametno postupanje s emocijama ima pozitivne efekte u mnogim domenama našeg života. Koncept emocionalne inteligencije (EI) je danas već etabliran i uglavnom je poznato da je to složeni sklop sposobnosti i vještina uočavanja, razumijevanja, izražavanja, reguliranja i upravljanja svojim i emocijama drugih osoba. Emocionalna inteligencija je pojam koji se pojavio početkom devedesetih godina prošlog milenija, a planetarnu popularnost je postigao prije gotovo 20 godina Golemanovom knjigom koja je vrlo efektno predstavila neurofiziološka i neuropsihološka istraživanja emocija. Ispostavilo se da je ta popularnost puno više štetila, nego li koristila samom znanstvenom statusu konstrukta. Ipak, on je preživio i te izazove, pa kada je euforija i komercijalizacija prošla, u novi milenij se ušlo u znaku temeljnih istraživanja o strukturi i mjestu EI unutar konstrukata inteligencija, emocija i osobina ličnosti. Posebni naglasak je na distinkciji između pojmova emocionalne inteligencije kao sposobnost ili maksimalnog učinka i percepcije emocionalne kompetentnosti kao tipičnog načina reagiranja u emocionalno zasićenim situacijama. Prva istraživanja u Svijetu i kod nas su počinjala s upitnicima samoprocjene svojih sposobnosti rješavanja emocionalno zasićenih situacija, najvjerojatnije iz razloga što su bili jednostavniji za konstrukciju. Tako se izbjegavao najveći problem objektivnih testova a to je pronalaženje točnog odgovora. Ipak, vremenom su se istraživači odvažili i upustili u avanture konstrukcije objektivnih procjena emocionalnih sposobnosti tako što su se na različite načine pokušali suočiti s pitanjem što je to najbolja reakcija (ili točan odgovor) koristeći tri izvora informacija: konsenzus grupe, izjave eksperata ili kada je to bilo moguće izjave autora (muzičkih kompozicija ili likovnih izvedbi). U ovom simpoziju pokušat ćemo predstaviti neke relativno nove testove emocionalne inteligencije na našem području, jer se pokazalo da je one strane gotovo nemoguće dovoljno dobro prilagoditi i validirati za primjenu na našem području. Prikazat ćemo kroz primjere iz istraživanja i prakse na koji način bi razvoj vještina i kompetencija iz modela emocionalne inteligencije mogle pomoći u rješavanju problema i boljoj komunikaciji u obiteljskom, školskom i organizacijskom okruženju. Tako će biti prikazan program koji bi roditeljima trebao pomoći u razvoju emocionalne kompetencije svoje djece.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA