Naslov
Učinak novih izvora svjetlosti za izbjeljivanje zuba
(Effect of new light sources for teeth bleaching)

Autori
Klarić, Eva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
V radionica Sekcije za primijenjenu i industrijsku fiziku Hrvatskog fizikalnog društva / Gracin, Davor ; Juraić, Krunoslav - Zagreb : Institut Ruđer Bošković, 2014, 18-18

Skup
V radionica Sekcije za primijenjenu i industrijsku fiziku Hrvatskog fizikalnog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.12.2014. - 17.12.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
izbjeljivanje zubi ; svjetlost ; karbamid peroksid ; vodikov peroksid ; mikrotvrdoća ; mikrostruktura ; temperatura ; amorfni kalcijev fosfat
(light-activated bleaching ; carbamide peroxide ; hydrogen peroxide ; microhardness ; microstructure ; temperature ; amorphous calcium phosphate)

Sažetak
Izbjeljivanje zubi je postupak kojim se tretiraju te u određenom stupnju otklanjaju različite diskoloracije zubi. Aktivni spoj svih sredstava za izbjeljivanje je vodikov peroksid. Mehanizam reakcije vodikovog peroksida nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra da je proces oksidacije, gdje se velike pigmentirane molekule razlažu u manje, odgovoran za izbjeljivanje. Izvori svjetlosti mogu poboljšati izbjeljivanje tako što fotokatalitički ili termokatalitički ubrzavaju aktivni raspad molekula vodikovog peroksida. U ovome istraživanju ispitivao se učinak novih izvora svjetlosti: LED405, OLED i femtosekundnog lasera, a kao kontrolni izvor svjetlosti koristio se ZOOM2. Od komercijalnih sredstva za izbjeljivanje koristili su se 10%, 16% i 30% gel karbamid peroksida te 25% i 38% gel vodikovog peroksida. Povišenje temperature pulpne komore iznad kritične vrijednost od 5.5 º C zabilježeno je prilikom korištenja fokusiranog femtosekundnog lasera i ZOOM2 izvora svjetlosti, dok nefokusirani femtosekundni laser, LED405 i OLED nisu pokazali značajan porast temperature u pulpnoj komori i na površini. Aktivacija gelova za izbjeljivanje ranije navedenim izvorima svjetlosti nije pokazala veća oštećenja površine cakline i dentina, kao i pojačano smanjenje mikrotvrdoće, nego kada su se koristili smo gelovi za izbjeljivanje bez svjetlosne aktivacije. U kemijskom sastavu cakline i dentina nakon izbjeljivanja također su zabilježene promjene u kvantitativnom omjeru elemenata specifičnih za ova tvrda zubna tkiva dok su se preparatima amorfnog kalcijevog fosfata ili boravkom u umjetnom slini sve ranije navedene strukturne, kemijske i morfološke promjene vratile na približno početne vrijednosti. Novi izvori svjetlosti LED405 i femtosekundni laser, u kombinaciji s gelovima za izbjeljivanje, doveli su do značajnog poboljšanja u promjeni boje obojanih pastila hidroksilapatita u odnosu na OLED i mjerenja pri kojima smo koristili samo gelove bez svjetlosne aktivacije. 16. i

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Dentalna medicina

POVEZANOST RADA