Naslov
Leksik
(Lexis)

Autori
Šimić, Marinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Hrvatski crkvenoslavenski jezik

Urednik/ci
Mihaljević, Milan

Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Staroslavenski institut

Grad
Zagreb

Godina
2014

Raspon stranica
365-392

ISBN
978-953-169-289-2

Ključne riječi
Leksik, moravizmi, ohridizmi, preslavizmi, govorni jezik, grecizmi, latinizmi, germanizmi, mađarizmi
(Lexis, moravisms, ohridisms, preslavisms, spoken language, grecizm, latinism, germanizm, hungarizm)

Sažetak
U ovom je radu opisan leksik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, odnosno njegovi najznačajniji slojevi. Proučavanje je leksika, više no proučavanje drugih jezičnih razina, vezano uz izvanjezična istraživanja jer svaka riječ, svaki leksem, koji ulazi iz jednoga sustava u drugi svjedoči o određenim vezama jezikâ i narodâ. Stranim je utjecajima najotvorenija leksička razina, stoga pri dokaznom postupku u kojem se rabe primjeri iz leksika treba biti prilično oprezan. Kod leksičke je razine, za razliku od fonološke i morfosintaktičke, koje predstavljaju zatvorene popise jezičnih jedinica, problem i u tome što je leksik otvoren popis monema, koji je nemoguće precizno definirati i koji se u svakom trenutku mijenja ovisno o komunikacijskim potrebama. Leksik je svakoga jezika neprestano izložen promjenama i podvrgnut fluktuacijama: pojedine riječi nestaju i zastarijevaju, a šire se nove. Proučavanje je dijalekatskoga porijekla paralelnih sinonimskih izraza u starocrkvenoslavenskim tekstovima najteži problem na području slavenske leksikologije zbog složenoga i šarolikoga sastava očuvanih tekstova u kojima su mnoge redakcije na raznim područjima promiješale leksičku građu raznih slojeva. Proučavanje je leksika i semantike pojedinih izraza u starim slavenskim spomenicima povezano s nizom tipičnih problema karakterističnih za povijesnoleksičku semantiku, što vrijedi za sve slavenske jezike koji su bili vezani za ćirilometodsku djelatnost. Ćirilometodsku tradiciju karakterizira nejedinstvenost na više razina: 1. očuvani su tekstovi proistekli iz različitih područja i čuvaju jezične osobine svoga kraja, 2. jezična građa nije jedinstvena ni u vremenskom smislu, 3. nejedinstvenost na normativnoj razini. Leksik je hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika višeslojan: uz sloj praslavenskoga nalazi se (staro)crkvenoslavenski sloj: moravizmi, ohridizmi, preslavizmi i kroatizmi. Među riječima neslavenskoga porijekla u hrvatskoglagoljskim je tekstovima najznačajni grčki i latinski sloj, dok su nešto manje zastupljeni protobugarizmi, talijanizmi, germanizmi i mađarizmi.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA