Pregled bibliografske jedinice broj: 748546
Neostvareno tvorbeno-semantičko gnijezdo naziva kosa
Neostvareno tvorbeno-semantičko gnijezdo naziva kosa // Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 61 (2014), 4-5; 121-200 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)
CROSBI ID: 748546 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neostvareno tvorbeno-semantičko gnijezdo naziva kosa
(The Unrealised Semantic-Formation Nest of the Term kòsa [Hair])
Autori
Cvitković, Mislav
Izvornik
Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika (0021-6925) 61
(2014), 4-5;
121-200
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
Tvorba ; tvorbeno-semantičko gnijezdo ; posuđenica
(Formation ; semantic-formation nest ; loanword)
Sažetak
Cijelo nazivlje vezano za uređivanje kose u hrvatskom jeziku preuzeto je i izvedeno od francuske riječi friseur.1 Osoba koja kome uređuje kosu zove se frìzēr ili frìzērka, za uređivati kosu imamo glagol frizírati (frizírati koga ili frizírati se), mjesto gdje se ta radnja odvija je frìzērskī sàlōn ili frizèraj (lokalnoi frizerȁj), način i/ili rezultat uređivanja kose je frizúra, uređaj kojim se frizer služi za uređivanje kose nema usustavljen naziv premda ćemo najčešće čuti sintagmu frìzērskī apàrāt ili apàrāt za šíšānje. Naravno, tu su i izvedeni oblici koje ćemo rjeđe susresti, npr. frizérstvo (opći naziv za djelatnost uređivanja kose) ili frizerskosàlonski (koji se odnosi na frizerski salon ili mu pripada). Uz to što su, premda prihvaćene, navedene riječi galicizmi, njihovo je fonetsko ustrojstvo neprirodno kako hrvatskom, tako i drugim slavenskim jezicima. U ovome radu stoga predlažem hrvatske nazive za pojmove vezane za uređivanje kose izvodeći ih iz (staro)slavenskih osnova, a tamo gdje ima više mogućnosti, raspravljam koja je bolja i zašto.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
