Pregled bibliografske jedinice broj: 748383
Novovjeke veze dubrovačkih umjetnika i jadranskih susjeda
Novovjeke veze dubrovačkih umjetnika i jadranskih susjeda // 4. Zbornik Dubrovačkih muzeja / Perkić, Domagoj ; Gjukić-Bender Vedrana ; Filipović, Marina ; Kovačić, Ljiljana (ur.).
Dubrovnik: Dubrovački muzeji, 2017. str. 229-233 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 748383 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Novovjeke veze dubrovačkih umjetnika i jadranskih
susjeda
(Connections of the Dubrovnik artists and their
italian neighbours at the end of the 19th and
beggining of the 20th century)
Autori
Žaja Vrbica, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
4. Zbornik Dubrovačkih muzeja
/ Perkić, Domagoj ; Gjukić-Bender Vedrana ; Filipović, Marina ; Kovačić, Ljiljana - Dubrovnik : Dubrovački muzeji, 2017, 229-233
Skup
XIV. Dani Cvita Fiskovića
Mjesto i datum
Orebić, Hrvatska ; Korčula, Hrvatska, 30.09.2014. - 03.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Dubrovnik ; Italija ; kraj 19. st. ; početak 20. st.
(Dubrovnik ; Italy ; the end of 19th century ; beggining of the 20th century)
Sažetak
Umjetnički kontakti unutar jadranskog bazena postoje od starog vijeka, nastavljaju se tijekom sljedećih stoljeća, a vrlo su intenzivni i u 19. i 20. st. manifestirajući se različitim sponama. Poznato je talijansko porijeklo obitelji Bukovac tj. Fagioni, mladi Mato Celestin Medović odlazi u talijanske atelijere i tamo dobiva prve slikarske poduke, no umjetničke se veze u različitim oblicima kontinuirano nastavljaju i kasnije. Pojedini umjetnici dubrovačkog ishodišta školuju se na venecijanskoj Akademiji, poput Josipa Vučetića, te Frana Branka Angeli Radovanija, u Dubrovnik dolaze talijanski slikari – Vincenzo Faggiotto iz Venecije i kipari, poput amatera Giovannija Colonne, od kojih neki ostaju tek koliko je potrebno za izvedbu naručenih djela ili se tu trajno nastanjuju. Značajna talijanska populacija trajno naseljena u Dubrovniku također utječe i na domaće umjetnike, što nam ilustrira primjer mladog Marka Rašice i njegovih prvih slikarskih poduka dobivenih od Talijana, majstora Beppa, svestranog soboslikara. Po završetku školovanja Rašica će otići na putovanje u Italiju, svoj „grand tour“ koji je inspirativno djelovao na njegov dalji rad. Na studijska putovanja u Italiju odlaze i mlađi umjetnici, umjetnički stasali nakon II. svjetskog rata ; Antun Masle, Ivo Dulčić i Đuro Pulitika. No, primjer Josipa Colonne, arhitekta školovanog u Italiji gdje je realizirao svoj arhitektonski opus i slikara pripadnika dubrovačkog međuratnog kruga talentiranih suvremenih umjetnika prisutnog na brojnim izložbama u Italiji, što svoj cjelokupni slikarski opus oporučno ostavlja Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku, govori o trajnoj povezanosti s Dubrovnikom, svojim umjetničkim ishodištem. Navedeni primjeri ilustriraju tek dio umjetničkih putanja i kretanja umjetnina između dvije jadranske obale ukazujući na nastavak davno uspostavljenih veza i u novije doba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti