Pregled bibliografske jedinice broj: 747755
Utjecaj različitih načina korištenja tla na klimatske promjene
Utjecaj različitih načina korištenja tla na klimatske promjene, 2015. (izvještaj).
CROSBI ID: 747755 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj različitih načina korištenja tla na klimatske promjene
(Influence of Different Land Management on Climate Change)
Autori
Zgorelec, Željka ; Mesić, Milan ; Kisić, Ivica ; Bilandžija, Darija ; Jurišić, Aleksandra ; Bašić, Ferdo ; Šestak, Ivana ; Bogunović, Igor
Izvornik
Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izvještaj
Godina
2015
Ključne riječi
tlo; ozima pšenica; kukuruz; tritikala; dvostruki usjev; gnojidba; obrada; CO2 fluks; ugljik; dušik; Potok; Blagorodovac; CN odnos; Pseudoglej; umjerena kontinentakna klima; RH
(soil; winter wheat; maize; triticale; double crop; fertilization; tillage; CO2 flux; carbon; nitrogen; Potok; Blagorodovac; CN ratio; Pseudogley; moderate continental climate; RH)
Sažetak
Održiva poljoprivreda podrazumijeva uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima kako bi se udovoljilo sve većim ljudskim potrebama za hranom, vlaknima i energijom, ali uz istodobno održavanje kvalitete okoliša i zaštitu prirodnih resursa. Središnje mjesto u zaštiti pripada upravo tlu kao važnom segmentu poljoprivrednog ekosustava. Ukupna količina ugljika u tlu na globalnoj razini gotovo je tri puta veća od one u nadzemnoj biomasi. Tlo ima važnu ulogu izvora i sakupljača ugljikovog dioksida u ekosustavu. U RH najveći doprinos u emisiji stakleničkih plinova prema sektorima imaju energetika (73, 3 %) i poljoprivreda (11, 7 %). Pravilnim gospodarenjem poljoprivrednim tlom (obrada, gnojidba, navodnjavanje) može se presudno utjecati na emisiju CO2 iz tla i C/N odnos u tlu. Zbog nedostatka istraživanja i dobivanja vlastitih nacionalnih podataka, a vezanih za tematiku disanja tla od 2011. g. u realnim agroklimatskim uvjetima provode se poljska istraživanja. Kako bi se utvrdile emisije tj. fluks C-CO2 iz tla, na dva poljska pokusa u Blagorodovcu i u Potoku, a koji se redom razlikuju prema oblicima obrade tla (6 varijanti) i dozama primijenjenog mineralnog gnojiva (10 varijanti) u različitim godišnjim dobima (sezonske varijacije) i s različitim biljnim kulturama (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) mjerile su se koncentracije CO2 u neposrednoj blizini tla metodom in situ statičkih komora. Dodatno su analizirani tlo i biljni materijal. Cilj je bio utvrditi vrijednosti emisija C-CO2 iz tla u atmosferu, te istražiti učinke, ovisnosti i korelacije emisije C-CO2 s gnojidbom (Potok), obradom (Blagorodovac), vegetacijom (pšenica, kukuruz, pšenoraž/tritikale, dvostruki usjev - soja usijana u ječam) i agroekološkim čimbenicima (temperatura, vlaga). Na istraživanim pokusnim poljima (Potok, Blagorodovac) na Pseudogleju umjereno kontinentalne klime RH u periodu istraživanja listopad 2011.- prosinac 2014. utvrđene su statistički značajne razlike (p < 0, 05, SAS 9.1) u vrijednostima C-CO2 fluksa (toka/emisije) tla izmjerene na varijantama s različitom gnojidbom dušikom (0-300 kg N/ha) u Potoku kao i na varijantama s različitom obradom tla u Blagorodovcu, dodatno i s agroekološkim čimbenicima i vegetacijom (tip, gustoća sklopa, prisutstvo/odsutstvo vegetacije). Srednje dnevne vrijednosti fluksa C-CO2 tla (n=3) kretale su se od (0, 02-91, 4) kg/ha×dan, dok su se srednje godišnje vrijednosti emisija (n=6-13) kretale od (6, 6-34, 8) kg/ha×dan ovisno o lokaciji, agroekološkim čimbenicima, tipu tla, tretmanu i vegetaciji. Analiza bilance ugljika u istraživanim agroekosustavima navodi nas na zaključak da su se u odnosu na sadržaj ugljika u tlu (referentna vrijednost) emisije ugljika u atmosferu (disanjem tla) kretale od 9 – 39 %, a odliv prinosom (zrnom) iznosio od 2 – 8 % ovisno o lokaciji, tretmanu, agroekološkim čimbenicima, tipu tla i vegetaciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Željka Zgorelec
(autor)
Milan Mesić
(autor)
Ivica Kisić
(autor)
Aleksandra Perčin
(autor)
Ivana Šestak
(autor)
Ferdo Bašić
(autor)
Igor Bogunović
(autor)
Darija Bilandžija
(autor)