Naslov
Povezanost serumske koncentracije vitamina D i akutnog koronarnog sindroma.
(Correlation of serum concentrations of vitamin D and acute coronary syndrome.)

Autori
Knežević Praveček, Marijana ; Hadžibegović, Irzal ; Prvulović, Đeiti ; Cvitkušić Lukenda, Katica ; Dunđer, Ivica ; Vujeva, Božo ; Gabaldo, Krešimir ; Samardžić, Pejo ; Miškić, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Cardiologia Croatica 2014 ; 9(9-10) / - , 2014

Skup
10. Kongres Hrvatskog kardiološkog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2014. - 09.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutni koronarni sindrom ; 25-hidroksi vitamin D ; deficit vitamina D.
(acute coronary syndrome ; 25-hydroxy vitamin D ; vitamin D deficiency)

Sažetak
Uvod: S obzirom na to da ekstraskeletni učinci vitamina D, posebice njegova uloga u održavanju kardiovaskularnog sustava dobivaju sve više pažnje, cilj je bio odrediti serumsku koncentraciju vitamina D u ispitanika s akutnim koronarnim sindromom i u kontrolnoj skupini. Pacijenti i metode: U istraživanje su uključeni bolesnici liječeni zbog akutnog koronarnog sindroma (AKS) na Odjelu kardiologije OB , , Dr J. Benčević'' u Slavonskom Brodu i kontrolna skupina ispitanika koji nisu do uključenja liječeni zbog bilo kakvog oblika koronarne bolesti srca(KBS). Skupinu ispitanika s AKS-om čini 60 bolesnika (40 muškaraca, srednja dob 58) hospitaliziranih zbog AKS-a i podvrgnuti koronarnoj angiografiji i revaskularizacijskim postupcima. Kontrolnu skupinu čini 60 bolesnika (38 muškaraca, srednja dob 58, 5), bez AKS-a, ali uz prisutan barem jedan klasični čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Serumska vrijednost 25-hidroksi vitamina D određivala se elektrokemiluminiscentnom metodom. Insuficijencija vitamina D je definirana kao razina 25-hidroksivitamin D u plazmi ≤50nmol/L. Rezultati: Nije bilo značajne razlike u demografskim i relevantnim kliničkim obilježjima između bolesnika s AKS-om i kontrola. Prosječna vrijednost koncentracije vitamina D izmjerene u bolesnika s AKS-om iznosila je 35, 19 nmol/L uz (SD 17, 54) i bila je statistički značajno niža u usporedbi s kontrolnom skupinom ispitanika čija je prosječ- na vrijednost iznosila 58, 08 nmol/L uz (SD 16, 29) (Student T-test, p˂0, 001). Vrijednosti vitamina D kod pacijenata s infarktom miokarda s elevacijom ST-segmenta su niži u odnosu na infakt miokarda bez elevacije ST-segmenta (Student t- test, p=0, 702). Bolesnici s višežilnom bolesti imali su najniže izmjerene vrijednosti vitamina D. Zaključak: Razina vitamina D značajno je niža u bolesnika s AKS-om u usporedbi s kontrolnom skupinom. Postoji trend prema nižim razinama vitamina D s povećanjem težine KBS, no te razlike nisu statistički značajne. Potrebne su daljnje studije na većem broju ispitanika koje će potvrditi naše rezultate.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA