Naslov
Položaj "slovenskih dekl" u Hrvatskoj na kraju kraju 19. i početkom 20. stoljeća
(The position of "slovenskih dekl" in Croatia in end of the 19th and in early 20th century)

Autori
Riman, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Intimno građanstvo: obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2014. - 22.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
"Slovenske dekle"; radne migracije; žene
(Slovenian girls; Slovenske dekle"; labor migrations; women)

Sažetak
U slovenskoj je povijesti evidentirano odlaženje žena na rad u druge europske (Francuska), ali i različite prekomorske (Egipat, SAD) države. Međutim, do sada nisu promatrani odlasci djevojaka i žena iz njihovog „užeg“ zavičaja u krajeve nekadašnje zajedničke države (Austro-Ugarska Monarhija, Kraljevina Jugoslavija). Prvi su odlasci na rad u današnja hrvatska industrijska središta (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek) bili sramežljivi, a zabilježeni su u razdoblju prije Prvog svjetskog rata. Seljenje „trbuhom za kruhom“ (uglavnom egzistencijalne prirode) događa se u vremenu između dva svjetska rata. Djevojke i žene dolazile su na prostor današnje Hrvatske ili kao uzdržavani članovi - majke, žene, kćeri ili kao siromašne radnice: nekvalificirana radna snaga. Šarolika je bila lepeza doseljenih djevojaka i žena: u hrvatskoj povijesti nailazimo rijetko na doseljavanje intelektualki, ali vrlo su brojni bili dolasci nekvalificiranih radnica. Rad će prikazati kakav je bio odnos lokalnoga stanovništva prema pridošlim ženama i kakvo su mišljenje o njima imali u sredini u koju su došle, ali i što su o njima mislili njihovi sumještani iz kraja koji su napustile. Često su ih, čak i njihovi najbliži, okvalificirali kao djevojke niskog morala koje su se u stranom svijetu otuđile od prihvatljivih normi ponašanja, prestajale su biti „prava dobra slovenska dekleta“ i u očima promatrača postaju one na koje su ih majke, ali i zajednica koju su napuštale, upozoravale. Prikazat će se životni put djevojaka koje su se probijale isključivo svojim radom, a koje su u svijetu, i to uglavnom u urbanim sredinama, daleko od doma, bile izložene siromaštvu, bolesti, bijedi i različitim drugim nevoljama (izvanbračna trudnoća, ugnjetavanje od poslodavaca i sl.). U toj borbi, sa sobom samima i, najčešće, s javnim osudama, mijenjale su ulogu, pa su od domaćica i majki postajale majke i zaposlenice, a nerijetko i jedine hraniteljice obitelji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA