Pregled bibliografske jedinice broj: 747513
Usporedba mješovitih sastojina hrasta kitnjaka i običnog graba kao stanište jelenka Lucanus cervus (Linné, 1758) u Maksimiru i na Medvednici
Usporedba mješovitih sastojina hrasta kitnjaka i običnog graba kao stanište jelenka Lucanus cervus (Linné, 1758) u Maksimiru i na Medvednici, 2014., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 747513 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba mješovitih sastojina hrasta kitnjaka i običnog graba kao stanište jelenka Lucanus cervus (Linné, 1758) u Maksimiru i na Medvednici
(Comparison of mixed stands of sessile oak and common hornbeam as stag beetle Lucanus cervus (Linnaeus, 1758) habitat in Maksimir and on Medvednica)
Autori
Rojko, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
30.10
Godina
2014
Stranica
60
Mentor
Jelaska, Sven
Neposredni voditelj
Šerić Jelaska, Lucija
Ključne riječi
bioraznolikost; šumska staništa; NATURA 2000; saproksilne vrste; kornjaši; fragmentacija staništa
(biodiversity; forest habitats; Natura 2000; saproxylic species; beetles; habitat fragmentation)
Sažetak
Asocijacija Epimedio-Carpinetum betuli /Ht.1938/Borh 1963 raste na brežuljkastom području sjeverne Hrvatske na nadmorskoj visini između 150 i 400 m. Mješovite sastojine hrasta kitnjaka i običnog graba, kao i vrsta Lucanus cervus (Linné, 1758) pripadaju ekološkoj mreži NATURA 2000 za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Jelenak je saproksilna vrsta koja je u svom životnom ciklusu ovisna o mrtvom drvu koji je dio prirodnog šumskog staništa, a nedostaje u šumama pod intenzivnim gospodarenjem. Cilj nam je bio utvrditi kvalitetu zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba u gradskom parku Maksimir i na području Parka prirode Medvednica, kao staništa jelenka i odrediti najbolju metodu za utvrđivanje brojnosti jelenka, a time i procjenu stanja najvažnijih šumskih staništa u gradu Zagrebu. Pri opažanju jelenka koristili smo tri metode: metodu opažanja na transektu, metodu lovnih zamki s atraktantom i metodu noćnog pregleda debala. Metodom opažanja na transektu opazili smo najveći broj jedinki (90, 1% od ukupnog broja zabilježenih jedinki). Usporedimo li staništa, sastojine hrasta na Medvednici stvaraju bolje uvjete za populaciju jelenka, te smo na tim lokalitetima zabilježili 185 jedinki od ukupno zabilježenih 313.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb