Naslov
UČINCI DVA TRENAŽNA PROTOKOLA PONAVLJANIH SPRINTOVA NA POKAZATELJE KONDICIJSKE PRIPREMLJENOSTI
(THE EFFECTS OF TWO REPEATED SPRINT TRAINING PROTOCOLS ON PHYSICAL CONDITIONING PARAMETERS)

Autori
Bok, Daniel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.02

Godina
2014

Stranica
145

Mentor
Jukić, Igor

Ključne riječi
sposobnost ponavljanja sprintova; pravocrtni sprint; povratni sprint; agilnost; promjena smjera kretanja; specifične adaptacije; program treninga
(repeated sprint ability; straight-line sprint; shuttle sprint; agility; change of direction; specific adaptations; training program)

Sažetak
Osnovni cilj ovog istraživanja jest utvrditi razlike u učincima programa treninga ponavljanih pravocrtnih sprintova i ponavljanih povratnih sprintova na sposobnost ponavljanja sprintova i kondicijsku pripremljenost. Istraživanje je provedeno na 58 studenata prve godine Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji, osim u realizaciji praktične nastave, nisu bili uključeni u dodatni oblik tjelesnog vježbanja. Ispitanici su bili ravnomjerno raspoređeni u dvije eksperimentalne i kontrolnu grupu. Eksperimentalni program treninga trajao je šest tjedana u okviru kojih je realizirano ukupno 18 treninga. Prije i nakon programa treninga ispitanici su podvrgnuti testiranju kondicijske pripremljenosti kroz dva različita testa sposobnosti ponavljanja sprintova, progresivni test opterećenja na pokretnom sagu, test izdržaja u trčanju na maksimalnoj brzini saga postignutoj na progresivnom testu opterećenja (tlim), testove sprinta na 5, 12, 5 i 25 metara, test agilnosti te skok s pripremom i uzastopne skokove. Oba eksperimentalna programa treninga rezultirala su jednakim i statistički značajnim povećanjem tjelesne mase, dok su izostale promjene u postotku potkožnog masnog tkiva i bezmasnoj masi. Rezultati su pokazali da u prostoru funkcionalnih sposobnosti ne postoji statistički značajna razlika između eksperimentalnih grupa nakon tretmana. Napredak u aerobnom kapacitetu bio je podjednak kod obje eksperimentalne grupe, dok je grupa koja je provodila trening ponavljanih povratnih sprintova zabilježila značajno veći napredak u aerobnoj izdržljivosti mjerenoj testom tlim (-4, 2% vs 15, 3%, p=0, 007). Značajna razlika između eksperimentalnih grupa nakon tretmana zabilježena je i u koncentraciji laktata nakon testa tlim (6, 7% vs -11, 2%, p=0, 005). U testovima ponavljanih sprintova zabilježena je statistički značajna razlika između eksperimentalnih grupa nakon tretmana. Iako nisu zabilježene statistički značajne razlike na univarijatnoj razini, eksperimentalna grupa koja je provodila trening ponavljanih povratnih sprintova zabilježila je nešto bolje rezultate u varijablama koje opisuju sposobnost ponavljanja sprintova. Rezultati korelacijske analize ukazuju na specifičnost promjena nakon eksperimentalnih programa. Korelacija između najboljih sprintova nakon programa treninga porasla je sa 0, 58 na 0, 6 (p<0, 05), dok se korelacija između prosjeka sprintova smanjila sa 0, 74 na 0, 68 (p<0, 05). Smanjenje korelacije nakon eksperimentalnih programa treninga na razinu ispod 0, 71 ukazuje na činjenicu da sposobnost ponavljanja sprintova ima svoje specifične pojavne oblike, odnosno da sposobnost ponavljanja pravocrtnih i povratnih sprintova možemo smatrati odvojenim sposobnostima. Korelacija između indeksa umora kod eksperimentalnih grupa nije se mijenjala pod utjecajem programa treninga. Nakon provedenog eksperimentalnog programa nije zabilježena statistički značajna razlika između eksperimentalnih grupa u motoričkim sposobnostima na multivarijatnoj razini. Obje eksperimentalne grupe značajno su napredovale u agilnosti, sprintu i eksplozivnoj snazi tipa skoka. Ipak, razlike u veličini napretka ukazuju na specifičnost promjena nakon tretmana. Rezultati istraživanja ukazuju da provedba šest-tjednog programa treninga ponavljanih pravocrtnih i ponavljanih povratnih sprintova rezultira značajno različitim adaptacijskim procesima u prostoru funkcionalnih sposobnosti i sposobnosti ponavljanja sprintova. Trening ponavljanih povratnih sprintova rezultirati će značajno većim napretkom u aerobnoj izdržljivosti te manjom metaboličkom akumulacijom pri realizaciji ponavljanih sprintova. Oba eksperimentalna programa treninga izazvati će slične adaptacije u prostoru motoričkih sposobnosti i aerobnom kapacitetu. Rezultati istraživanja potvrđuju da je trening ponavljanih sprintova visoko specifična trenažna tehnologija te da sposobnost ponavljanih sprintova posjeduje svoje specifične oblike koji će zabilježiti veće adaptacije ukoliko se razvijaju primjenom specifičnog trenažnog protokola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA