Pregled bibliografske jedinice broj: 747404
"Ovo tursko i iracionalno". Orijent kao bolest, otrov i lijek u Travničkoj hronici Ive Andrića
"Ovo tursko i iracionalno". Orijent kao bolest, otrov i lijek u Travničkoj hronici Ive Andrića // Mjesto, granica, identitet. Prostor u hrvatskoj književnosti i kulturi. / Lana Molvarec (ur.).
Zagreb: Zagrebačka slavistička škola, 2014. str. 129-146
CROSBI ID: 747404 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Ovo tursko i iracionalno". Orijent kao bolest, otrov i lijek u Travničkoj hronici Ive Andrića
("Turkish and irrational...." Orient as a "Turkish "Turkish and Irrational...."Sickness, Poison and Cure in Ivo Andrić's Bosnian Chronicle)
Autori
Protrka Štimec, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Mjesto, granica, identitet. Prostor u hrvatskoj književnosti i kulturi.
Urednik/ci
Lana Molvarec
Izdavač
Zagrebačka slavistička škola
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
129-146
ISBN
978-953-175-515-3
Ključne riječi
Ivo Andrić, Travnička hronika, orijentalizam, balkanizam
(Ivo Andrić, Bosnian Chronicle, orientalism, balkanism)
Sažetak
U članku se problematizira latentni autoski orijentalizam vidljiv u načinu samopostavljanja unutar složene diskurzivne mreže na kojoj počiva naracija romana Travnička hronika. Posebna pozornost se pridaje predstavljanju i razumijevanju bolesti, otrova i lijeka u romanu u kontekstu ostraivanja Bosne, Istoka i Orijenta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
U članku se problematizira latentni autorski orijentalizam vidljiv u načinu samopostavljanja unutar složene diskurzivne mreže na kojoj počiva naracija romana Travnička hronika. Posebna pozornost se pridaje predstavljanju i razumijevanju otklona, devijacije u konceptima bolesti i otrova, pojmova i fenomena karakterističnih za stvaranje heterotopije, "drugih prostora" Bosne, Istoka i Orijenta. Specifična veza između turskog i iracionalnog koju Andrić navodi u svojim pismima ovdje se povezuje s razumijevanjem bolesti i lijeka koji su sadržani u istom. Time se autorska gesta, analogno onoj u romanu opisanog likara fra Luke postavlja kao gesta "pharmakeusa", liječnika, trovača, čarobnjaka, kako ga je, polazeći od Platona, odredio J. Derrida. On, naime, u svojevrsnoj bolesti arhiviranja te izgubljene "stare Bosne" istodobno opisuje i razrješava, razgrće i stvara specifičan kronotop koji, iako predstavljen kao antropološka konstanta, pozicionira posve lokalno.
