ࡱ> 0 bjbjWW DN==Ee%x"""6668n4L6JLx"&(NN)))1J3J3J3J3J3J3J$MtPWJ")))))WJ""NNL%;%;%;)"N"N1J%;)1J%;%;rDTENad,EJL0JLEDQ3DQEDQ"E`))%;)))))WJWJ7R)))JL))))DQ))))))))) :izv. prof. dr. sc. Irena Vodopija U iteljski fakultet u Osijeku doc. dr. sc. Dubravka Smaji U iteljski fakultet u Osijeku Kuvarka Barbare Klasanovi iz Iloka Sa~etak U radu je rije  o Kuvarki Barbare Klasanovi iz Iloka, rukopisno zapisanoj kuharici iz druge polovine 19. stoljea. Govori se takoer o nastanku i povijesti kuharskih zapisa i kuharica u svijetu i u Hrvatskoj. Kuharica se odreuje kao ~anr, smjeata se u vrijeme i prostor nastanka. Povijesne su (ne)prilike bile uzrokom migracija i neminovnih mijena koje su se odra~avale i u ilo kom govoru, ato se vidi u prikazu jezi nih osobitosti Kuvarke u odnosu na tadaanju jezi nu normu. Povijest kuharica u svijetu i u Hrvatskoj "Ljubav prema dobru jelu pogoduje ljepoti. Oni koji u~ivaju u hrani izgledaju deset godina mlai od onih kojima je to nepoznato." Navedene misli Brillat-Savarina iz djela Fiziologija okusa isti e Odile Godard. S njegovom se mialju pobornici zdrave prehrane mo~da ne bi danas slo~ili, ali e ona izazvati oduaevljenje u pristalica dobre hrane. Polazei od navedene misli, O. Godard kazuje kako je ljubav prema hrani jedna od osnovnih spona koje povezuju druatvo postupno airei "taj dah zajedni kog dru~enja koji svakog dana ujedinjuje razli ite stale~e, stvara cjelinu, o~ivljuje razgovor& " Tomu bismo mogli dodati joa poneato  ljubav prema hrani i poznavanje pripreme hrane povezuje ljude i na povijesnoj okosnici. Na in prenoaenja recepata na vodoravnoj i na okomitoj osi ljudskoga ~ivljenja usmeni je i pisani. I danas nam nije nepoznata usmena predaja, ali se viae oslanjamo na zapise, bili oni rukopisni ili na mre~nim stranicama, pojedina ni ili razvrstani prema nekim kriterijima u kuharicama  knjigama u kojima su zabilje~eni recepti. Pojam kuharica nalazimo kao rje ni ku natuknicu. Tako ju, primjerice, Ani odreuje kao: 1 a) "}. spol prema kuhar, b) pejor. prosta i neuglaena ~enska osoba; 2. etnol. platno izvedeno i ukraaeno crte~om i tekstom izvedenima ru nim radom koncem, izvjeaeno u kuhinji, obi no iznad atednjaka; 3. knjiga kuharskih recepata." Pomalo je neobi no ato se zna enje kuharice kao zbirke recepata javlja kao tree, a ne kao drugo za navedeni pojam. Prvi se zapisi o pripremanju hrane javljaju na glinenim plo icama i na pergamentu. Pretpostavlja se da je prva kuharica bila Vasavaryjeyam, nastala prije 3500 godina u Indiji i napisana na starom sanskrtu, a donosi pripremu nemesnih jela. Konfucije u jednoj od svojih pet knjiga, u Knjizi obreda (2. st. prije Krista), osim o du~nostima govori i o prehrani careva, a i obi nih ljudi. Spominje jelo Osam delikatesa za koje ka~u da se i danas spravlja i nudi u kineskim restoranima. Pjesnik Archestratos (350 g. prije Krista) napisao je djelo Ugodan ~ivot, posveeno umjetnosti kuhanja i ~ivljenja. Marcus Gavius Apicius napisao je djelo De rerum conquinaria  Libri decem (26 g. prije Krista) u kojemu daje korisne savjete te donosi viae od 400 recepata. To se djelo smatra najpoznatijom anti kom kuharicom. U ranom srednjem vijeku visoki se status pokazivao na razli ite na ine, a izmeu ostaloga i hranom. Na dvorovima se pripremaju bogate gozbe tako da hrana postaje statusni simbol. Umijee pripremanja hrane zapisuje se i tako nastaju kuharice. Prva je kuharica, u suvremenom zna enju te rije i, zabilje~ena 1375. godine u Francuskoj. Dvorski kuhar Karla V. Guillaume Tirel Tailevent napisao je zbirku recepata Le Viainder. U Engleskoj na dvoru Richarda II. nastaje 1390. kuharica The Form of Cury, koja obuhvaa dvjestotinjak recepata. Na dvoru Amadeusa VIII. od Savoye kuhar Chiquart zapisuje recepte i tako nastaje Du Fait de Cousine, koju neki smatraju prvom europskom kuharicom. Chiquart osim recepata savjetuje kako pripremiti i organizirati srednjovjekovni banket. S vremenom se sredite kulinarske Europe premjeta iz Francuske u Italiju. Maestro Martino, kuhar iz Coma napisao je Liber de Arte conquinaria. Velika promjena nastaje izumom tiskarskoga stroja. Godine 1474. u Italiji tiskana je prva kuharica De honesta Valuptate et Valitodine za koju ka~u da je bila svojevrsni renesansni bestseler. Napisao ju je Bartolomeo Sacchi Platina, koji je bio knji~ni ar pape Sixta IV. i on je zapravo doradio kuharicu Maestra Martina. "U 15. je stoljeu vatikanski knji~ni ar Platina objavio u Rimu raspravu pod naslovom Knjiga o estitoj nasladi objaanjavajui kako pomiriti u~itke prehrane s moralnim na elima i estetska na ela s tjelesnim zadovoljstvom." Kuchen Maisteria izdaje 1485. Peter Wagner u Nrnbergu. "Zdravlje i u~ici prehrane u to su doba bili toliko povezani da je glavni lije nik Nostradamus o tome pisao u svojoj pjesmi Obi aj i na in pripreme svih vrsta d~emova (1552). Onodobne su kuharice namijenjene plemstvu. U 15. i 16. stoljeu prevladavale su francuske i talijanske kuharice. To su joa uvijek skupe i rijetke knjige, iako ih je u razdoblju od pojave prve tiskane kuharice 1474. pa do 1620. tiskano ak dvjestotinjak. Podatci govore da su kuharice zapisivali muakarci, a vjerojatno je razlog tomu u visokom postotku nepismenih ~ena u odnosu na muakarce. U 16. st. javlja se prva kuharica koju je napisala ~ena. Bilo je to kneginja Philippine Welser iz Insbrucka. U 17. se stoljeu srediate kulinarstva opet vraa u Francusku. Prvi put kuharice se ne obraaju isklju ivo plemstvu, nego sve veem i bogatijem graanstvu. Dakako da ni u bogatim graanskim kuama ne kuhaju gospoe, nego one nabavljaju kuharice i itaju ih nepismenim slugama i sluakinjama. Sve se viae kuharica obraa upravo graanskoj klasi. Nema viae prebogatih gozba, nego objedi postaju odmjereniji, kako i upuuju kuharice namijenjene graanstvu. Iz 1651. je kuharica La cuisiner Francais, a iz 1746. kuharica koja i u svome naslovu isti e da je rije  o graanskoj kuhinji La Cuisinere Burgeoise. Od 18. stoljea sve je viae ~ena autorica kuharica. Pismene ~ene, autorice kuharica nisu uvijek i autorice recepata, nego ih naj eae samo zapisuju. Godine 1747. Hannah Glasse izdaje knjigu svojih, ali i prikupljenih recepata naslovljenu The Art of Cookery Made Plain and Eesy. Prva prava ameri ka kuharica American Cookery izlazi 1796., a napisala ju je Amelia Simmons. Kuharica je ameri ka i po tome ato su u receptima zastupljene tipi no ameri ke namirnice, kao ato je kukuruz. Kuharice od 18. stoljea donose i ilustracije. Kako kuharice sve viae piau ~ene, one u njih unose razli ite dodatke, pa ak i one o parfemima. Eliza Leslie izdaje 1828. kuharicu Pastery Cakes and Sweetmeats u kojoj se prvi put javlja mjerenje namirnica aalicama, ato uvelike pojednostavljuje pripremu. Kuharica Henriette Davidis naslovljena Praktischen Kochbuch fr die Gewnliche und Feine Kuchen do~ivjela je 56 izdanja, i to joa za autori ina ~ivota. Elza Acton napisala je 1845. prvu englesku kuharicu s normiranim receptima Modern Cooking Private Families. Temelji graanske kuhinje javljaju se u 18. st., a svoj procvat graanska kuhinja ima u 19. st., i to na raznim stranama, tako da se javljaju nacionalne kuhinje. Iz toga su vremena Kraljevski slasti ar i Umjetnost francuske kuhinje Antonina Carmea. Alexandar Dumas 1873. objavljuje Kuhinjski rje nik, a 1877. Razgovor o umjetnosti i o kuhinji. Govorei o povijesti francuske kuhinje O. Godard posebno isti e Brillat Savarina, pravnika, savjetnika Vrhovnoga suda, ali i autora kulinarskih na ela zapisanih u Fiziologiji okusa iz 1825. Zanimljivim dr~i i djelovanje Grimoddela Reynierea, koji izdaje Gurmanski godianjak od 1805. do 1812. U nizu kuharica protekloga vremena posebno mjesto zauzima The Boston Cooking School Cookbook iz 1896. Autorica Merett Farmer bila je nastavnica i ravnateljica slavne kuharske kole The Boston Cooking School. Osmislila je model kuharice po kojem se i danas piu recepti i sastavljaju kuharice. Recepti su standardizirani, nedvosmisleni, precizni i donose popis sastojaka, upute za kuhanje te vrijeme kuhanja. To je u inilo njezinu knjigu najuspjeanijom i najprodavanijom kuharicom svih vremena u SAD-u. Na naaim se prostorima javljaju isprava kuharice pisane rukom, a potom i tiskane. Spominje se rukopisna Kuharska knjiga akove koga dvora obitelji Zrinski iz druge polovice 17. stoljea. Prva tiskana kuharica na hrvatskom jeziku vezana je uz ime Ivana Birlinga, kanonika zagreba koga Kaptola. Tiskana je 1813. Godine 1868. uro De~eli tiskao je drugu kuharicu na hrvatskom jeziku. Iz 1882. datira Vara~dinska kuharica. Zanimljivost su u toj kuharici pokuaaji prevoenja germanizama i njema kih naziva za jela te pribor za njihovo spravljanje. Godine 1888. izlazi Nova kuharica Marije Kumi i. Iste godine tiska se i Nova zajedno slo~ena zagreba ka kuharska knjiga u 6 razdjelaka, koja sadr~i ak 554 recepta za pripremu raznih jela. Spomenute knjige zasigurno ne ine cjelovit popis kuharica, ali su ovdje istaknute zbog nekih svojih posebnih obilje~ja. Tome treba pridodati zapise Franje Cirakija, dugogodianjega gradona elnika Po~ege, koji svakodnevno bilje~i svoje gospodske obroke. Zapisi nisu recepti, ali iz njih se mo~e doznati ato se sve nalazilo na obiteljskim jelovnicima krajem 19. i po etkom 20. stoljea. Sva navedena djela bilje~e ne samo na in pripreme hrane nego se u njima ogleda na in ~ivota, pa ak i etika, moral nekoga vremena. Kuvarka  rukopisna kuharica ili privatna zbirka recepata Zasigurno najrasprostranjenije zbirke recepata jesu one koje se ne mogu uvijek nazvati kuharicama. To su zapisi domaica koje su svoja i tua kulinarska iskustva zapisivale kako bi ih sa uvale od zaborava te kako bi ih prenijele sljedeim generacijama. U mnogim obiteljima bilje~nica s rukopisnim zapisima jela koja je pripadala nekom ~enskom lanu iz prethodnih vremena, prenosi se iz generacije u generaciju. Kulinarski ~enski autoriteti prenose svoja znanja ste ena od starijih generacija novima. Zapisi se aire horizontalno (ato potvruje "popularnost" primjerice nekoga kola a na airem prostoru), ali i okomito pa se tradicija pripremanja neke od slastica odr~ala desetljeima. Postavlja se pitanje kako nazvati takve zbirke recepata. One se mogu zvati kuharicama u vrlo airokom zna enju rije i, ali ne u preciznom odreenju pojma kuharice. Govorei o dvjema bakinim kuharicama Jelena Ivaniaevi isti e razliku izmeu rukopisnih kuharica i privatnih kuharica. Rukopisne su kuharice one "kojima se opisuju gdjekad vrlo razli ite kompilacije recepata koje su njihove autorice crpile iz usmenih i pisanih izvora." Naziv privatna kuharica za autoricu sna~nije isti e injenicu da su recepti pisani za uporabu sastavlja a. "Recepti su u takvim kuharicama bli~i podsjetnicima nego uputama. (& ) Privatne kuharice zapravo ispisuju prehrambeni kanon jedne obitelji i sli nije su zbirki zabiljeaki koje slu~e tek osvje~ivanju sjeanja jer nisu namijenjene korisniku kao cjelovita uputa za pripremu, nego kao podsjetnik za pripremu jela. (& ) One istodobno uklju uju naslijeene recepte, recepte dobivene od prijatelja i poznanika kao i recepte skupljene iz novina, asopisa ili objavljenih kuharica, koji su esto popraeni rukopisnim komentarima i ocjenama." Kuvarka Barbare Klasanovi rukopisni je prijepis/zapis koji na naslovnici nosi mjesnu i vremensku odrednicu: Ilok, 1896. O smjeataju i povijesti Iloka iscrpno govori Barbara `tebih. Odreuje ga kao gradi na Dunavu u kojem danas osim Hrvata kao veinskoga stanovniatva ima i etni kih skupina Srba, Slovaka, Maara i Nijemaca. Ilok je tijekom povijesti potpao pod tursku vlast (1526.). Godine 1697. zauzima ga austrijska vojska. Car Leopold Ilok daruje knezu Liviju Odescalchiju, koji dobiva i titulu srijemskoga vojvode. Odlaskom Turaka povla i se i muslimansko stanovniatvo, a doseljava se hrvatsko i srpsko. U drugoj polovici 18. i tijekom 19. stoljea u Ilok se doseljavaju Maari, }idovi, Nijemci i Slovaci. Su~ivot, a i kulturni kontakti (akolovanje) imaju kao posljedicu jezi no posuivanje. Zanimljivo je da je te iste 1896. godine koja je zabilje~ena na Kuvarki, nastala ve spomenuta najuspjeanija i najprodavanija Bostonska kuharica autorice Merett Farmer. Meutim, na posljednjoj stranici Kuvarke nalazi se biljeaka naspisatelja iliti prepisatelja da je zapisivanje recepata zavraeno na dan 15. Septembera 1872. godine. Iz toga se vidi da ju je prepisivala/zapisivala muaka osoba, i to akolskim rukopisnim/krasopisnim pismom. Na kraju su u malom crte~u kuice smjeateni inicijali K. M. koji se vjerojatno odnose na zapisiva a/prepisiva a Kuvarke. Kuvarka obase~e zajedno sa sadr~ajem 77 stranica. Soder~aj donosi trinaest cjelina: O raznim orbama, Arsetle, Ogotovljeni gore (?), Aspik, O Ribama, O raznim Testa Jela, O Raznim Kochovima i `ato, O pe enju Kompoti i Salate, O Tortama i Holifne, O Raznim `eernom Testu Cukerbekerai, Razni Sulcovi, Sladoled, O Razni Pekmezi Grozdboja Pr~ena Kuvana Kafa i Puna, Za zimu ostavljati Krastavce, Pasulj, Graaak, Patlid~ane, `ljive i Grozdje. O evidno je da je Barbara Klasanovi poznavala onovremene kuharice, budui da je jela svrstavala u skupine, ali je u sadr~aj unijela i svoj sustav razvrstavanja. Prema kriteriju razvrstavanja kuharica o kojemu govori J. Ivaniaevi, Kuvarka bi se mogla odrediti kao privatna kuharica, ali ona je inom prepisivanja postala i rukopisna kuharica budui da su jela u prijepisu numerirana i razvrstavana. Kuvarka sadr~i raznovrsna jela koja pripadaju razli itim nacionalnim kuhinjama  hrvatskoj, njema koj, maarskoj, srpskoj. Moglo bi se parafrazirati Enza Bettizu i rei da je i to tipi na kuhinja granice u kojoj se sla~u razli ite vrste viaeetni kih jela i slastica. Prijepis kuharice zavraava navodom prepisatelja iz kojega je vidljivo da su preuzimani i recepti iz francuske kuhinje: "Primjetba na sva jela. U ovim pismin tako i prepisom lepoj Kuvarkin itateljima opominjem u primedbi da ji umoljavam Cijenjenim itateljicima, da dobro pazu i u prezu u razli itim jela s'gotovi jerje dobro sa stavljeno, kao iz Engleske, Nema ke, a osobito iz Francuske jerbo Napoleon je zdravo Gurman je na jelu, kako su i be ki Kunst skusitelji to su ti isti u tim sklapani, da nebi itatelji i Cenjina Kuvarkin itateljice to mo~e biti i ako ne bi jim na ruki ispalo onda ne na naspisatelja iliti prepisatelja ato god za krivicu prebacivati jer je to no prepisano K. M. na dan Septembera 1872." Kuvarka sadr~i uglavnom recepte jela graanske kuhinje 19. stoljea. Svaka kuharica mo~e biti "ishodiate na razmatranje materijalne kulture" nekoga prostora i vremena, ali i bogato izvoriate prou avanja govora (u ovom primjeru ilo koga). Pritom, dakle, mislimo samo na jezi ni korpus ilo ke Kuvarke, uz napomenu kako za odreene rije i i sintagme, a i pogrjeake ne mo~emo s potpunom sigurnoau utvrditi jesu li nastale u prijepisu i jesu li odraz razgovornoga jezika, nedovoljnoga znanja ili pak samo nemara pri zapisivanju. Ilo ka Kuvarka, odnosno zbirka prikupljenih recepata i rukopisno zapisanih 1872. godine, u vlasniatvu je Ilo anke Barbare Klasanovi bila 1896. godine. Jezi na analiza recepata pokazuje da je kuharica pisana ilo kim govorom druge polovice 19. stoljea, a koji pripada slavonskom dijalektu. Ve je spomenuto da su druatveno-politi ke prilike i doseljavanje stanovniatva, uvjetovano gospodarskim razvojem te planskom kolonizacijom, utjecaliD B D F T V X | < @   & H  8 f ·}rjjjjhc}CJaJh+:hoCJaJh fCJaJhoCJaJh#QCJaJho56CJaJhoho6CJaJh+:h+:CJaJh{x-h{x-CJaJh+:CJaJh{x-CJaJh+:h{x-5 h+:5 ho5 ho56hoh$315hohoho5&DD F V X    n p ,dhgd{x- $dha$gd+:$]^`a$gdp $dha$gd{x- $dha$gd+:dhgdodhgd+:     8 l n t ^`h040(*,bt˸˚˚˦˖˚˒ˊ˖ˆ|xph,d.hN6hNjhK0JUhKh,d.h+:6h!5h,d.hc}hvRh+:6jh+:0JUhZqzhZqz6hZqz h+:5 h#Q5 h#5h+:h+:h+:CJaJh9UCJaJhpCJaJh#Q6CJaJhvRh#Q6CJaJ,,.zNh6RVVnprZN!^!`!p!r!t!!""*#J#L#N###$1$2$3$$$$$%/%I%%%%&p&r&&&&jhP`#0JUhKwv hP`#6huhP`#hZqz h?k6h?k h76hvRhXs{ hN6h!5h# h,d.6hvRhN6h,d.hNBN!"#$J%6)+-...0@134578;;@D.GIJxKMN $dha$gd+:&'0'R'"(V(t(v(2)4)8)X)b***+++>,l,,,,,n-r--. /v/00<1>1n111B2D2222223 3X333334444~5555"6D67 hdxhdxh)3> hKwv6 hdx6hdxh h 6hKwvhSvjhP`#hP`#0JU hP`#hP`#hhP`#hP`#6jhP`#0JU hP`#6huh?khP`#=77&7j7z77*888N8f8h88 949h9|99999,::::::;4;B;;;;<<8=:=\=^======(>J>^>>>>>2?4?>?D?F?J?L??@@ @@ @@@@@@*ARAZAbAdAÿhhh & hw6 h+m6h+mh+m6h#h+m h 6h>L hMhX6hKwv hdx6h)3>hdxh HdAAAAAAAAAKBTBsBBBBBDD6DDDDDE,EJENExEEEEEEFFG G GG&G,G0G>GGGGHHHIII0ILIIJJJ0J8JJJ KKPKbKKKKK,LMNMMϽϹhQ-hwh/ h96 h*r6h*rh &h &6h9jh &0JUh h &hh h &6 hh6IMMTNXNfNvNNNOO|PPQDQVQZQQR R\RRSS(SBSSTLTVVVVVWY>YYYZ0[\\\\\]]\]]]]]P^R^T^b^^"_b_____Ƹƴhjh 0JUh h 6h jht3N0JUhKwvht3Nhc1jh*r0JUh0qhb9=h*rh*r5 h*r5 h{x-56hh*rhQ->NNNOO|TVW\t_`~b,cggkFl$n>p.q0qbquuuzdhgd{x- $dha$gd+:_``zb|b~bbbbPcrcccccccccddd*dNd|dddddddd8eDele~eeee>fJfrffff ggg|gggggggh8h:hZh\h^hhiĿȿȯhh+v6hh6hh6 h6h h6hKwvhPhP6 hP6hh6h0qhPjh0JUhh>iijk6kLkkkkklDlhlllll&n4n:ppFppppp,q.q0q^q`qqq^tntuuuuuuuu v,v@ \RLb¿$dh`a$gdg$dha$gd*m$$dh`a$gdF$hdh`ha$gd=$hdh`ha$gdv $dha$gdv $dha$gd\R$dh`a$gd  ne samo na sastav ilo koga stanovniatva ve i na intenzivno jezi no posuivanje, ponajprije iz doseljeni kih jezika, stoga leksik te kuharice obiluje mnoatvom posuenica  germanizama i turcizama te s pokojim hungarizmom. Budui da je rije  o zbirci kuharskih recepata, u radu se ispituje kulinarski diskurs ilo koga govora, unutar kojega su s jezi noga glediata posebno zanimljiva sljedea semanti ka podru ja: vrste hrane, priprema hrane, dodatci jelima, posue za pripremu hrane i serviranje te koli inske nestandardne mjere za hranu. O jezi nim obilje~jima ilo ke kuharice Jeziku ilo ke kuharice pristupa se s glediata njezina vremena i prostora. Vrijeme je njezina nastanka sedmo desetljee 19. stoljea, a to je i vrijeme uo i po etka tzv. prijeloma jezi ne norme.  Za hrvatski je jezik to doista prijelomno razdoblje jer se knji~evnojezi ni lik temeljito promijenio - prelomio - zagreba ka je norma (& ) zamijenjena novom, hrvatskom vukovskom normom  maretievskom.  Tadaanje su se prijelomne jezi ne promjene odra~avale u svim pisanim tekstovima, stoga je zanimljivo promotriti koliko su ovi kulinarski zapisi svjedo ili o tadaanjoj jezi noj normi, ima li u njima moguih naznaka o smjeni jedne norme i pojavi druge, odnosno nalazimo li mo~da u njima oblike obiju norma. Prostorno, ilo ka je stara kuharica smjeatena u zapadni Srijem, stoga jezi no pripada u ilo ku skupinu govora kao dio hrvatskoga jezi noga prostora na kojem se govorilo i slavonskim dijalektom. Iako su meu nekim dijalektolozima postojale dvojbe kamo pripada ilo ki govor, posljednje opse~no istra~ivanje govora Iloka i njegove okolice, a koje je provela dijalektologinja Iva Luke~i, potvruje da je rije  o zasebnoj vrsti govora, tzv. ilo koj skupini mjesnih govora koju ine govori Hrvata iz gradia Iloka i Tovarnika te sela Bapske, Lovasa i `arengrada. Ljiljana Koleni podupire to motriate, a toj skupini dodaje joa i govor mjesta Ila a . U jezi nom oblikovanju recepata ilo ke Kuvarke danaanji itatelj prepoznaje zastarjeli jezik, dijalekatnost, knji~evnonormativna odstupanja, i sve su to slojevi koji se dadu opisati. Naime, tekst je to u kojem ravnopravno supostoje sastavnice barem dviju jezi nih stilizacija - zagreba ke akole i ilo koga govora, odnosno slavonskoga dijalekta, a akola hrvatskih vukovaca u to vrijeme priprema se uskoro vrsto zakora iti na hrvatsku jezi nu pozornicu.  Supostojanje je sastavnica zagreba ke akole i hrvatske vukovatine ujedno i temeljnim obilje~jem prijeloma norme, a dijalekatni se oblici mogu uvrstiti i u osobne jezi ne navike ili navike u~e jezi ne zajednice.  Ovaj e se rad ponajprije zadr~ati na prikazu obilje~ja Kuvarkina jezika u odnosu prema tadaanjoj knji~evnojezi noj normi. Slovopisno i pravopisno ilo ka se kuharica naslanja na zagreba ku normu. Suvremeni  u zagreba koj je normi bilje~en na dva na ina: kao dj i kao gj, koje se pisalo samo u vlastitim imenima i rije ima stranoga podrijetla. To se beziznimno potvruje i u ovoj kuharici, stoga ni na jednom mjestu nije zabilje~en , nego samo dj i gj: govedji, grozdje, iz medju, da prodje te gjubre (od turskoga gbre). No zapisiva  recepata bilje~io je dvoslov dj pokatkada na osobit na in - ak i namjesto : pilidji, apanadj, krompiridji te piledji, teledji, jagnjedji (vjerojatno po uzoru na govedji). Da pri zapisivanju recepata nije bilo pravopisne dosljednosti i sustavnosti zapa~a se u bilje~enju nep anika d~ u turcizmima: patlid~an / patlidjan, d~igerica / djigerica / ~gigerica, pirina / pirind~a. Zapisiva  se u tim ina icama ne vodi vukovskom normom piaui d~, dvoslov kojega nema u zagreba kome pravopisu (izuzev u Vjekoslava Babukia!), nego su u pitanju udomaeni turcizmi koje su joa ilirci pisali upotrebljavajui d~. Obilje~je je zagreba koga slovopisa slogotvorni r koji se isprva redovito javlja s prethodnim otvornikom, a u kasnijem razdoblju bez njega. U Kuvarki zapisiva  nedosljedno, istodobno dvojako bilje~i slogotvorni r - kao er i kao r: cerno i crno, per~eni, isper~i i pr~eni, versti, sverai, ali trpeza, prst. Budui da zagreba ka norma nakon 1876. godine propisuje slogotvorni r bez prateega otvornika, jasno je zaato dvostrukosti supostoje u Kuvarki, koja je pisana samo etiri godine prije navedene normativne promjene. Naa suvremeni odraz jata (i)je bilje~i se dijalekatno kako je i danas u ilo kome govoru, a to zna i ekavski, i to i u korijenskim i u gramati kim morfemima: peniti se, procediti, meaati, lepo, testo, vreme, dve, ugrej, prosej. Samo se u dvama primjerima odmi e od ekavskoga odraza jata poslu~ivai se jedanput jekavskim oblikom ljepo, a drugi put stalnim prilo~nim ikavizmom gdi namjesto knji~evnoga gdje. S obzirom da je Kuvarka zapisana ilo kim govorom, dakle dijalekatnom, a ne knji~evnojezi nom stilizacijom, u slovopisu se ne javlja takozvano rogato . Zapisiva  u Kuvarki ne bilje~i nigdje dvoslov tj, nego , no zagreba ka norma prihvaa oba takva bilje~enja. Kuvarka je pisana zagreba kim pravopisom, odnosno morfonoloaki: izseci, izpe en, izcedi, odcedi, kri~ke, mastno, sladko, sgusne se& Zapa~a se, meutim, mnoatvo primjera zapisanih izvan pravila norme: sastavljeno pisanje - vodei se izgovorom, i glagolsku i zamjeni ku zanaglasnicu sastavlja s prethodnom rije ju: akoje, ondaje, dase, nato, operiga; sastavljeno i rastavljeno pisanje - iako je tada norma propisivala sastavljeno pisanje nije nice uz glagole, zapisiva  ju je pisao na oba na ina: nesme, nedobije, nebi, netreba, ali i ne zgustne, ne po~uti, ne zagore, ne smesti, a zanijekani svraeni prezent pomonoga glagola biti bilje~en je redovito na oba na ina, i sastavljeno (nebude) i rastavljeno (ne bude). rastavljeno pisanje  po esto su u prefiksalnim tvorbama prijedlozi pisani rastavljeno: na pravi, u suti, da se u kuva, na pravi, za tim, sve za jedno. nep anici  dijalekatnom utjecaju valja pripisati kolebljivost u upotrebi fonema /: par e/pare, ist/ist, varja a/varjaa, izseen, ruak, zemika, ae era. Zapisiva  katkada iz nemara ak ispuata dijakriti ke znakove: nozem, corbino. Budui da je bio pod sna~nim utjecajem njema koga jezika, zapisiva  se u naslovima recepata redovito povodio i za njema kim pravopisom bilje~ei, primjerice, svaku imenicu velikim po etnim slovom (uz rijetke iznimke), a sve neimeni ke rije i malim slovom. Katkada navodi nazive jela koji su u cijelosti na njema kome jeziku, bilo da su i pisani izvan hrvatskih pravila, tj. njema kim pravopisom: Koch, Spanische Wind Torte; bilo da se navode kao lokalno prilagoeni germanizmi: Piakoten Torta, Laipciger Torta, Lincer Brod. Uz neke njema ke nazive jela dodani su i domai, ili obratno: dinstovani lungenbraten /govedja pe enica/; `panska Torta ili Spanische Wind Torte. Utjecaj njema koga openito je izrazito prisutan i u leksiku ilo ke Kuvarke. U Kuvarki je redovito zabilje~en prijedlog sa: sa tim, sa no~em, sa graakom, sa pekmezom, sa limunom, ato nije u neskladu sa zagreba kom normom. Kad je taj prijedlog pisan bez naveska, zapisiva  stavlja uza nj izostavnik: s braanom, s drugim, s vatre, sugerirajui i na taj na in da je navesku tu mjesto. Jednako umjesto naveska izostavnik stoji i s prijedlogom k: k vatri, k tomu. U sklonidbi imenica zapa~aju se stari mno~inski nastavci u instrumentalu:  -i za imenice muakoga roda, koji je i normom zagreba ke akole (s pilidji, sa malim krompiridji), te  ama za imenice ~enskoga roda, koji nije zagreba kom normom (sa rukama, mrvama). Dodajmo i injenicu da govori slavonskoga dijalekta obi no u instrumentalu muakoga roda imaju nastavak  i,  dakle jednako kako se i pronalaze potvrde u ilo koj Kuvarki. Genitivni mno~inski nastavak  a (nekoliko zrna, pet ~umanaca) takoer je starijega porijekla i nije svojstven zagreba koj normi, nego tek kasnijoj, maretievskoj. U sintaksi je jedno od izrazitih obilje~ja zagreba ke filoloake akole uporaba glagolskih pridjeva sadaanjih, kako se potvruje i u Kuvarki: jedua kaaika, sipaa kaaika, drva gorea. Kasnije norma hrvatskih vukovaca oatro istupa  protiv upotrebe glagolskih pridjeva proalih i sadaanjih, tako da su oni u suvremenim gramatikama izgubili ak i status vrste rije i, a danas ih upotrijebiti u atributnoj ulozi (& ) zna i kraiti normu . Navedena su tek neka zna ajnija jezi na obilje~ja stare ilo ke Kuvarke u kojima se prepoznaje jezi na norma druge polovine 19. st. Prilog je to prou avanju te o uvanju zavi ajne jezi ne baatine u kulinarskom diskursu hrvatskoga istoka, pa su u tom smislu posebno vrijedna joa i ona obilje~ja koja pripadaju izrazito ilo kom govoru, odnosno slavonskom dijalektu, no ta tema tra~i zaseban prikaz i nije ciljem ovoga jezi noga opisa. Literatura Ani, V. (1998.) Rje nik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber. Broz, I. (1892.) Hrvatski pravopis. Zagreb. Brozovi, D. (1985.) Jezi na i pravopisna previranja u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20.st. Jezik, god. 33., str.1.-15. Godard, O. (1988.) Kuhinja ljubavi. Zagreb: Grafi ki zavod Hrvatske. Ham, S. (1998.) Jezik zagreba ke filoloake akole. Osijek: Matica hrvatska. Ogranak Osijek. Ham, S. (2004.) O jeziku Franje Cirakija. Franjo pl. Ciraki. (ur. Sabli Tomi, H.). Po~ega: Druatvo hrvatskih knji~evnika. Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, str. 599.-615. Ham, S. (2006.) Povijest hrvatskih gramatika. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Ivaniaevi, J. (2008.) Kada kuhaju bake& tradicija i povijest u dvjema bakinim kuharicama. Narodna umjetnost: hrvatski asopis za etnologiju i folkloristiku, 45/2, str. 153.-164. Koleni, Lj. (1996.) Govor mjesta Ila e, Knji~evna revija, Osijek, 5-6, str. 212.-216. Koleni, Lj. (1997.) Slavonski dijalekt. Croatica, god. 24., 45.-46., 101.-117. Koleni, Lj. (2003.) Pogled u strukturu hrvatske gramatike (Od Kaaieve do Tkal evieve). Osijek: Pedagoaki fakultet. Lisac, J. (2003.) Hrvatska dijalektologija I., Hrvatski dijalekti i govori atokavskoga narje ja i hrvatski govori torla kog narje ja. Zagreb: Golden marketing  Tehni ka knjiga. Luke~i, I. (1996.) Polaziata i teze za opis ilo ke skupine govora. Croatica, god. 26., 42.- 44., str. 213.-236. Sekerea, S. (1983.) Govor ilo kih Hrvata. U: Zbornik za filologiju i lingvistiku, XXVI/2. Novi Sad, str. 123.-174. `tebih, B. (2003.) Adaptacija germanizama u ilo kom govoru. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29, str. 293. 323. Veber, A. (1876.) Slovnica hrvatska za srednja u iliata. Zagreb Vodopija, I., Smaji, D. (2013.) Stari ilo ki kulinarski leksik. Szombathely. (rad u tisku) URL:  HYPERLINK "http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/povijest kuharica" http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/povijest kuharica (posjeeno 15. 8. 2012.)  Godard, Odile (1988.) Kuhinja ljubavi. Zagreb: Grafi ki zavod Hrvatske, str. 5.  Isto, str. 5.  Ani, Vladimir (1998.) Rje nik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber.  http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/povijest kuharica  Godard, Odile (1988.) Kuhinja ljubavi. Zagreb: Grafi ki zavod Hrvatske, str. 9.  Isto, str. 9. http://  HYPERLINK "http://www.coolinarka.com/magazin/clanak/povijest" www.coolinarka.com/magazin/clanak/povijest kuharica   HYPERLINK "http://www.coolinarka.com/magazin/clanak/povijest" http://www.coolinarka.com/magazin/clanak/povijest kuharica  Isto. (Za vara~dinsku se kuharicu daje pripomena kako nepotpisani autor mijenja njema ke nazive u hrvatske. Neke i sam nudi: buhtla  nadi~ik, torta  prohi, atrudla  poritica, pita od viaanja  vianjatica, pohani kruh  kvaaenica, ta k(rl)e  nadjeveni etvornjaci, perec  vjen ac, knedle za juhu  jun ii, daska za tijesto  mlin arnica, kuha a  krklja a, pjenja a  snje~ilo, modl(a)  tvorilo.)  Ivaniaevi, Jelena (2008.) Kada kuhaju bake& Tradicija i povijest u dvjema bakinim kuharicama. Narodna umjetnost 45/2, str. 154.-155.  Isto, str. 155.  `tebih, Barbara (2003.) Adaptacija germanizama u ilo kom govoru. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 29, str. 293.-296.  Isto, str. 294.  Ivaniaevi, Jelena (2008.) Kada kuhaju bake& Tradicija i povijest u dvjema bakinim kuharicama. Narodna umjetnost 45/2, str. 156.  Kuvarka Barbare Klasanovi, str. 68.-69.  Ivaniaevi, Jelena (2008.) Kada kuhaju bake...Tradicija i povijest u dvjema bakinim kuharicama. Narodna umjetnost 45/2, str.158.  Ham, Sanda (2004.) O jeziku Franje Cirakija. Franjo pl. Ciraki. (ur. Sabli Tomi, H.). Po~ega: Druatvo hrvatskih knji~evnika. Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, str. 601. O prijelomu norme podrobnije vidi u: Brozovi, D. (1985.) Jezi na i pravopisna previranja u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20.st. Jezik, god. 33., str.1.-15.; Ham, S. (1998.) Jezik zagreba ke filoloake akole. Osijek: Matica hrvatska. Ogranak Osijek; Ham, S. (2006.) Povijest hrvatskih gramatika. Zagreb: Nakladni zavod Globus.  Josip Lisac, naime, smatra da govore Hrvata ilo koga podru ja valja svrstati u aumadijsko-vojvoanski dijalekt (Lisac, 2003.).  Luke~i, Iva (1996.) Polaziata i teze za opis ilo ke skupine govora. Croatica, god. 26., 42.-44., str. 213.-236.  Vidi: Koleni, Ljiljana (1996.) Govor mjesta Ila e, Knji~evna revija, Osijek, 5-6, str. 212.-216.  Ham, Sanda (2004.) O jeziku Franje Cirakija. Franjo pl. Ciraki. (ur. Sabli Tomi, H.). Po~ega: Druatvo hrvatskih knji~evnika. Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, str. 599.-615.  Slovnica Vjekoslava Babukia i rane gramatike Mirka Divkovia bilje~ile su dvoslov d~, koji e u glasovni sustav zapravo biti uveden tek Hrvatskim pravopisom Ivana Broza iz 1892. godine.  Vidi viae o tome u: Ham, Sanda (2004.) O jeziku Franje Cirakija. Franjo pl. Ciraki. (ur. Sabli Tomi, H.). Po~ega: Druatvo hrvatskih knji~evnika. Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, str. 599.-615.  Ham, Sanda (2004.) O jeziku Franje Cirakija. Franjo pl. Ciraki. (ur. Sabli Tomi, H.). Po~ega: Druatvo hrvatskih knji~evnika. Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, str. 610.  O leksiku Kuvarke viae u: Vodopija, Irena, Smaji, Dubravka (2013.) Stari ilo ki kulinarski leksik. (rad u tisku).  Viae o starijem stanju u morfologiji hrvatskoga jezika donosi Koleni, Ljilja (2003.) Pogled u strukturu hrvatske gramatike (Od Kaaieve do Tkal evieve). Osijek: Pedagoaki fakultet.  Koleni, Ljiljana(1997.) Slavonski dijalekt. Croatica, god. 24., 45.-46., str. 110.  Ham, Sanda (2004.) O jeziku Franje Cirakija. Franjo pl. Ciraki. (ur. Sabli Tomi, H.). Po~ega: Druatvo hrvatskih knji~evnika. Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, str. 613.     PAGE  PAGE 1  <>@.dƟΡ`b̢΢XZƣ̣أ:FȺ󣖣viii_iUh{+PJnHtHh&+.PJnHtHh&+.h&+.PJnHtHh&+.hKXPJnHtH%jh&+.hfg0JPJUnHtHh&+.h{x-PJnHtHh&+.h PJnHtHhKXPJnHtHh h 5PJnHtHh h{x-PJnHtHh PJnHtHhEPJnHtHh{x-PJnHtHh h PJnHtH!F02Ljlnܨ LX^n|6<Txz֪JhlΫ"FjĭV༲|||rhr||h{NPJnHtHh{+PJnHtHh&+.PJnHtHhcPJnHtHhKGxPJnHtHh!?h!?6PJnHtHh!?PJnHtHhrIPJnHtHh PJnHtHjh\R0JPJUnHtHh\RPJnHtH$jh h H*PJUnHtHh h PJnHtH%VX\^̮ޮPRbhvz| j幯ۥqqg]SFh1v]h1v]PJnHtHh1v]PJnHtHh!njPJnHtHhRwPJnHtHhvhv6PJnHtHhv6PJnHtHhvPJnHtH!h@5h*B*PJnHphtHh@5PJnHtHh*PJnHtHh!?PJnHtHh!?h&+.6PJnHtHh{NPJnHtHh=PJnHtHh&+.PJnHtHjh@0JPJUnHtHjtvı̱رܱ46<JLdnpzĹylalSH;h6h6PJnHtHh66PJnHtHh6h6PJ]nHtHh6PJ]nHtHh66PJ]nHtHh6h66PJ]nHtHhvh6PJnHtHhPJnHtHhhPJnHtHh6PJnHtHh!nj6PJnHtHh!njPJnHtHh6PJnHtHh1v]h6PJnHtHh1v]h66PJnHtHh1v]hgPJnHtHz|ƲȲ̲β$*:<LNfjlԳǽ߲ylaylSaCah6hB6PJ]nHtHhBhBPJ]nHtHhBPJ]nHtHhB6PJ]nHtHhBhB6PJnHtHhBhB6PJ]nHtHhBh{N6PJ]nHtHh{N6PJnHtHhB6PJnHtHh{NPJnHtHhuh{NPJnHtHh66PJnHtHhBPJnHtHh6PJnHtHh6h6PJnHtH "026JLZ\vxĴȴBDVhjlճ~n~aTah06PJ]nHtHh}d!6PJ]nHtHhh6PJ]nHtHhhB6PJ]nHtHh6h66PJ]nHtHhB6PJnHtHhJAYPJnHtHh6h66PJnHtHh/)PJnHtHh6PJnHtHh6h6PJnHtHh{+PJnHtHhBPJnHtHh}d!PJnHtH l~µĶƶBFHJLθøٸíΛΐ΀n`VHh6h*PJ\nHtHh*PJnHtHh}d!hRwPJ]nHtH"jh}d!0JPJU]nHtHh}d!h}d!6PJ]nHtHhJAYPJ]nHtH"jhP 0JPJU]nHtHh0PJ]nHtHh/)PJ]nHtHhgPJ]nHtHh}d!PJ]nHtHhg6PJ]nHtHh6PJ]nHtHh06PJ]nHtH·jxڸܸ&,Z^~øí𭠭uguguZuMgh*h*PJnHtHhJAY6PJ]nHtHh6h*6PJnHtHh6h*6PJ]nHtHh*h*6PJ]nHtHhgPJ\nHtHh*6PJ\nHtHh*PJ\nHtHhPJ\nHtHh6h*PJ\nHtHh*h*PJ\nHtH!h6h*56PJ\nHtHh*h*6PJ\nHtH$<>ĺҺԺ&`b<@Jؼyf\Q\J\C?C\hg h-(hg hvhghg6PJnHtHhgPJnHtH$hh*B*PJ\nHphtHhP PJ\nHtHh{N6PJ\nHtHhh6PJ\nHtHhPJ\nHtHh*h6PJ\nHtHh6hPJ\nHtHhhPJ]nHtHhPJ]nHtHhB*PJ]nHphtHh*6PJ]nHtHƼּ$&(*lrNV`bd¿ڿʽʽʽʥuj`U`h06PJnHtHh0PJnHtHhp6PJnHtHhphp6PJnHtHhpPJnHtHh\PJnHtHhP hP 6PJnHtHhP PJnHtHhvhg6PJnHtHhvhgPJnHtHhgPJnHtHhRwhgPJnHtH hg6hg6PJnHtHhahg6PJnHtH!"$.02:<x,.>NP`npȾܰ~qaTIhVPJ]nHtHhakR6PJ]nHtHh1v]hh6PJ]nHtHhh6PJ]nHtHh36PJ]nHtHh1v]h1v]6PJ]nHtHhakRPJnHtHhakR6PJnHtHhuh06PJnHtHhpPJnHtHh{NPJnHtHh0PJnHtHhuPJnHtHh06PJnHtHh0h06PJnHtH¿.Z4dBD\&&$hdh`ha$gdv$dh`a$gd-m$$dh`a$gd p;m$$)dh^)a$gd-m$$ & Fdha$gd-m$$dh`a$gd-$dh`a$gdgTXZl BTXZv~ $*<> .24øâ΢í{n`hh{1hh{16PJnHtHhh{1hh{1PJnHtHhc9hh{1PJnHtHhc9hc9PJnHtHhVhVPJnHtHhV6PJnHtHhc96PJnHtHh6PJnHtHhh{16PJnHtHhh{1PJnHtHhPJnHtHhc9PJnHtHhVPJnHtHhjPJnHtH%4$8`bd"@BD"^dfhȻȱ|oe[e[QG[Gh:PJnHtHh8PJnHtHhb'{PJnHtHhhH PJnHtHhhb'{PJnHtHhb'{hhPJnHtHhjPJnHtHhhhh6PJnHtHjh0JPJUnHtHhhPJnHtHhhhc9PJnHtHhh6PJnHtHh6PJnHtHhc96PJnHtHhc9hc9PJnHtHhc9PJnHtHB`bnz0X\^dXZ\bl~Ϳʹ✎تتvh:h86PJnHtHh p;PJnHtHh:h:6PJnHtHh:hc\6PJnHtHh:PJnHtHhc\6PJnHtHh8h86PJnHtHh86PJnHtHhqbPJnHtHhc\PJnHtHh8PJnHtHhb'{PJnHtH, *R~ "28Jtxҽܭ~sh]PFhPJnHtHhhPJnHtHh]6PJnHtHh6PJnHtHh r6PJnHtHhy-PJnHtHh rh r6PJnHtHh rPJnHtHh p;hhPJnHtHjhv0JPJUnHtHhv6PJnHtHhyPJnHtHhvPJnHtHh:PJnHtHh:h86PJnHtHh:6PJnHtH>@jv$&L8:<׶yky]RhmW*6PJnHtHhmW*hmW*6PJnHtHhh6PJnHtHh3\PJnHtHjh3\0JPJUnHtHh3\h3\0JPJnHtHhPJnHtHh7PJnHtHhy-6PJnHtHh]6PJnHtHh6PJnHtHhy-PJnHtHhPJnHtHh 6PJnHtHhhH PJnHtH<PRz~"$VŷРڒЭЇyn_OEhcPJnHtHjhc0JPJUnHtHhchc0JPJnHtHhc6PJnHtHh3\h3\6PJnHtHh3\6PJnHtHhmW*hmW*6PJnHtHhmW*hmW*PJnHtHhPJnHtHhh6PJnHtHh6PJnHtHh3\PJnHtHhmW*PJnHtHh3\hmW*PJnHtHh3\hmW*6PJnHtH (lz||z.0"$&øøàÖ}scYOh-PJnHtHhvPJnHtHjh_0JPJUnHtHh_PJnHtHhX6PJnHtHhXhX6PJnHtHhXPJnHtHh4*PJnHtHhmW*hmW*6PJnHtHhmW*6PJnHtHhmW*PJnHtHhchmW*6PJnHtHhchc6PJnHtHhcPJnHtHhchcPJnHtH(*2FN,:HVv(̿wj\jh /h /6PJnHtHh /h /PJnHtHh /h /5PJnHtHhc5PJnHtHh p;5PJnHtHhpPJnHtHh!?hfgPJnHtHh:hvPJnHtHhXh-PJnHtHh p;PJnHtHh-PJnHtHhcPJnHtHh#PJnHtHh p;6PJnHtH (>vv"t(v,f.j dgd / dhgdv$dh`a$gdv $dha$gdv(Jl~>H^`tv `v 2x ùukѹ^TuJh@PJnHtHhfgPJnHtHh /h1PJnHtHh /PJnHtHh /h /6PJnHtHh /h /PJnHtHh1B*PJnHphtHh;Ch;CPJnHtHh;CB*PJnHphtHh1PJnHtHh1h16PJnHtHh1h1PJnHtHhpPJnHtHhp6PJnHtHhphpPJnHtH "B|vz&8tvɼ~qgYOE8hhPJnHtHhPJnHtHh /PJnHtHh /h /6PJnHtHhPJnHtHhphPJnHtHhphfg6PJnHtH(hph /CJOJPJQJaJnHtHhph /PJnHtHhph /6PJnHtHh /h /PJnHtHh /h1PJnHtHh1h16PJnHtHh1h1PJnHtHh /B*PJnHphtH*.dfZj.p~qcqYLh9UhvPJnHtHhvPJnHtHhvhv6PJnHtHhvhvPJnHtHh9U6PJnHtHh9UPJnHtHh /PJnHtH(h /h /CJOJPJQJaJnHtHh /h /6PJnHtHh /h /PJnHtHh /hPJnHtHhPJnHtHhhPJnHtHhh6PJnHtHjX.4686X|gd  $dha$gd+:$l^`la$gdA $da$gd / dgd /268:<Lbdh (*.` 248X^`󯥡jh-8Zhg>*Uh-8Zhg>*h-8Zhg6h-8Zhgjhg0JU hAhAhAPJnH tH hAhA>*PJnH tH 'jhAhAPJUnH tH !jhAhAPJUnH tH hAhAPJnH tH 0`NP<68:Jdf$XZ|~<^>b06ĽݽٹٱٹٹٱϹٱ٩٥ٹٱٹ h\Rh\Rh@h\R6h\Rh9Uh hg6h-8Zhg6h-8Z h-8Zhgjh-8ZhgUjhg0JUhgh-8Zhg>*jh-8Zhg>*Uh-8Zhg0JB*ph9t t^|             &`#$gdc\gdcgd3\$a$gd{+$a$gdu66DJTj\hx,L򩟛{tttjjhg0JU h%bhgjh%bhg0JUh\Rh\R6 h\Rh\Rh-8Zh\Rjh\R0JUhNJhgB*ph hK2|hghgB*ph hNJhgjhNJhg0JUhu6hgB*ph hu6hghZ hg6hgh\RPJnHtH'  ::Vrtv  n\htvºʲѥ嚈|ukg_ghvhv6hvjhv0JU hphh@h6hjh0JUhph}d!6 hph}d!h-8Zjhph}d!0JUhphp6hph\6hphP 6 hph\ hphP jhphP 0JU hphp hphghgh@hg6#<\^`f | ~                      " $ & ( , . Ľijyh f0JmHnHuhg hg0Jjhg0JUjhGUhG hph_h@h_6jh_0JU h3\hchcjhc0JU hh3\ h3\6h3\jh3\0JU hvhv hv6hvh_,   ( * , . 0  $dha$gd+: &`#$gdc\h]hgdzh. 0  hAhAB00P1:pzh. A!"#$% Dp}DyK <http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/povijest kuharicayK http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/povijest kuharicayX;H,]ą'cb 02 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~PJ_HmHnHsHtHD`D NormalCJ_HaJmHnHsHtHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List >@> +: Footnote TextCJaJ@&`@ +:0Footnote ReferenceH*6U`6 P`# Hyperlink >*B*ph4 @"4 zhFooter  p#.)@1. zh Page NumberPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]   jSoAg!>(V+,#.57p8|?AB7CEIMJR6VX(Y[At Rb:JHm"SOD `   "At!N $$$' &7dAM_iwFVjzl4<( `6. 0 ?ABDEFGIJKNz¿j 0 @CHLdd(eAtX  '!!S =XX8@0(  B S  ?W]~ _f":DJ[]^u}/1048AuI  Y \ c {  ( + n w - B D u  N Q Z q !"&*1a/8I#$*?Zm} (R'-9+K)+,45= "7PxE!DLa YjmrlmMScjksuv  >DH^&8H J ^ a b !!!!3"9"""""""#e###:$A$s%w%%%%&&&&k&l&m&s&v&{&&'>([(a(Y+`+a+g+i++++++,,,,,, --,-8-G-d-.............// //$/G/O/b/u////0000001,141]1c1o11]2s222222 33(31333D3P3W3]333444)555N5_55555566777778(888899"9%9N99999:l:v:{<<m?z?*B1BBBBBBBBB0C5C`CgCCCCC6E@ErE}EFFRF\FFFFFGGGGGGGGGGGGGGGG HH>HEHGHNHPH[H_HfHhHoHqHzHHHI I I I(I1I3IO@OGOIOOOQOWOYO_OaOgOiOoOqOwOPP1P6P8P>P@PDPLPSPPPPPPPPPPQQQQQQQ'R+R5R9R[RdRgRsRRRRRRRRRRRRRRR:S?SASHS+T5TTTTTTT)U1U9UBUJUPUUUUUUUUUUUUU.V5V:VAVIXPX[XfX_YfYY ZZZZZZZZZZZ[\]]d^j^%_-_;_A_D_F_H_N_``````aaaa=aEadakamaoaaaaabbbbc cxc~cNdTdddEeGeMeOeTedeeeneeeeee$f,f/f5f7fHGHHHLLNNNNVV%Y%Y&Y(Y*YfYgYgYY Z\\'\=\\\p]q]DeEeGeGeMeOeSeTeUeVeZe[eeegeeeeeeeeeeeeeeeeeeff f,f/f/f5f6f7f7f=f=fBfCfVf\fuf~fffffffffff gggggggggggg@hAh_h`hyhzhhhhhhhhhii(i)i*i*i,iGiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii jjjjj j-j6j;jDjFjNjOjfjijijsjuj{jjjjjjkkkkkkk!k#k)kkktttttt t!t#t$t&t't?tBtDDEE.G/GH,H2H4H>HGHHHLLNNNNVV%Y%Y&Y(Y*YfYgYgYY Z\\'\=\\\p]q]DeEeGeGeMeOeUeUeZe[eeeeeeeeeee/f/f5f6f7f7f=f=fBfCffggg,iGiiiiiiiiiiiiiijijsjuj{jjkkkk!k#k)k1kkkllnnnnnnnnnnooocppp$q.q0qtttttt t!t#t$t&t't?tBtzC_SE2WMfp8hfd)^)`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. i^i`hH. 9L^9`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- pp^p`OJQJo(- @ @ ^@ `OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- ^`OJQJo(- PP^P`OJQJo(-fSEMfp8"W~Zإ"J8VV<#FTWo8<64%<]8ΙŬt1Xhnh|Spc<7{8hnQ%Njnu!5SAl|0  ; hH "  P h[ o06Vc +Fc}; -A ! !uK!}d!P`#%`c%jz% &X *4*mW*v+-{x-y-&+.N.,d.$31h{1h2(4(5@5B5u6A7 T708+:oB: p; E<{<b9=g>)3>!?$ AB;CFrI@5JcJ2L^ELd`Lt3N~yN18OXPI>P\RakR9UL7WMhXJAYqY-8Z?UZ3\c\c\1v]``:aqbdCd$qd fgfg!nj/k+mdm0q r^tPu+vSvKwvewL_ {+LEeGe@  !%&+,./23789;At  "H@&(,.:>@@DHJRT^`dflnvxzUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.@ CalibriG5  hMS Mincho-3 fgA$BCambria Math"qEuSG#L G!(V 3(V 3dr4ee3QHP ?+:2!xx "KUVARKA" BARBARE KLASANOVI(Sveu iliate J. J. Strossmayera u OsijekuDubravka Smaji    Oh+'0 4 LX x    "KUVARKA" BARBARE KLASANOVI,Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku Normal.dotmDubravka Smaji33Microsoft Office Word@ @BB+@PO}@JH (V՜.+,D՜.+,X hp  Filozofski fakultet3e "KUVARKA" BARBARE KLASANOVI Title( 8@ _PID_HLINKSA'~<http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/povijest kuharica2http://www.coolinarka.com/magazin/clanak/povijest2http://www.coolinarka.com/magazin/clanak/povijest  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpfdData 1Table`QWordDocument DNSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorelLdadAPI1EECYPJVLUX==2lLdadItem  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q