Naslov
„Vlad III. Cepeš Drakula“ (Zagreb, 17.12.2014.)
(„Vlad III Tepes Dracula“)

Autori
Manea-Grgin, Castilia-Luminita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Dies historiae 2014.: „Negativci“ – ozloglašene i omražene povijesne osobe iz druge perspektive

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.12.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Vlad III. Cepeš Drakula; Matijaš Korvin; Nikola Modruški; Mehmed II.; Vlaška; Ugarska; Osmansko Carstvo; 15. stoljeće
(Vlad III Tepes Dracula; Matthias Corvinus; Nikola Modruški; Mehmed II; Wallachia; Hungary; Ottoman Empire; 15th century)

Sažetak
Vlad III. Drakula-Cepeš najpoznatija je, ali i najkontroverznija povijesna ličnost rumunjskog srednjeg vijeka te rumunjske povijesti općenito. No, iako vladar male kneževine Vlaške u srednjovjekovnoj Europi (i to tri puta, 1448., 1456.-62. i 1476.), čini se da je Drakula-Cepeš bio u mnogočemu iznimna osoba (Vlaška je južni dio današnje Rumunjske između Karpata i Dunava, dakle nije bio transilvanski grof, nego se samo rodio u transilvanskom gradu Sighişoari/Schäßburg/Segesvár, 1431.). Stoga, njegova su djela već za života postala legenda koja se u 20. stoljeću pretvorila u pravi mit, s velikim, gotovo spektakularnim odjekom u svjetskoj kulturi. No, povijesnih izvora izdanih od Vlada III. sačuvano je malo. Rumunjske kronike i bilješke povijesnog karaktera stranih autora iz 15.-16. stoljeća sadrže, također, relativno malo informacija o njemu u odnosu na njegove europski važne suvremenike, također rumunjskog podrijetla, Janka (Ivana) Hunjadija, protuosmanskog ratnika i gubernatora Ugarske (1446.-53.), njegovog sina Matijaša Korvina, ugarsko-hrvatskoga kralja (1458.-90.) te Stjepana Velikog, kneza Moldavije (1457.-1504.). Stoga, kao posljedica nedostatnih i često proturječnih izvora, u historiografiji, posebice rumunjskoj, postoje brojne i međusobno različite interpretacije događaja vezanih za njegov život. Historičari su vrednovali Cepeša na mnogo načina, od pravednog vladara koji je želio uspostaviti red u svojoj zemlji i heroja protuosmanskog rata do tiranina ili čak osobe s duševnim smetnjama koje su uzrokovale njegovu ekstremnu okrutnost prema neprijateljima (političkim oponentima i ratnim zarobljenicima). Prema dijelu povjesničara, Bram Stoker dodatno je ocrnio lik Vlada Ţepeşa u svom romanu s kraja 19. stoljeća, pretvorivši ga u književni simbol vampira – „Grof Drakula“, kojeg je kasnije još više popularizirala filmska umjetnost. Oni smatraju da taj književni i filmski lik, koji je postao diljem svijeta horror ikona, često tendira potpuno potisnuti povijesnu osobnost Vlada III. Tome su pridonijeli i brojni pseudoznanstveni radovi koji su imali za cilj utvrditi navodnu "pravu vezu" između Stokerovog Drakule i stvarne osobe, također smatrane vampirom. No nije sigurno da je irski pisac poznavao legendu o Vladu III., kao što se ranije tvrdilo. Ionako nigdje u navedenim pričama o Drakuli nije spomenuto da je bio vampir (ali ga se prikazuje kako pije ljudsku krv iz kaleža). Prema najnovijim istraživanjima, Stoker je najvjerojatnije dosta malo znao o stvarnoj osobi, vlaškom knezu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA