Naslov
Etnička rasprostranjenost, demografska i socijalna struktura srpskoga naroda u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji 1890. – 1910.
(Ethnic Distribution, Demographic and Social Structure of Serbian People in the Kingdom of Croatia and Slavonia 1890. – 1910.)

Autori
Tomić, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.03

Godina
2014

Stranica
600

Mentor
Strecha, Mario

Ključne riječi
Kraljevina Hrvatska i Slavonija; popisi stanovništva; druga polovica 19. stoljeća; srpski narod; geografska rasprostranjenost; moderna etnička zajednica; demografska struktura; socijalna struktura; klasifikacija; kategorizacija
(Kingdom of Croatia and Slavonia; censuses; second half of the 19th century; Serbian people; modern ethnic community; geographical distribution; demographic structure; social structure; classification; categorization of)

Sažetak
Ciljevi istraživanja U doktorskom radu pokušavamo odgovoriti na dva osnovna istraživačka pitanja. Prvo istraživačko pitanje korespondira sa samim naslovom rada i odnosi se na analizu geografske rasprostranjenosti srpske etničke zajednice u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju 1890. – 1910. te njezine demografske i socijalne strukture. Međutim, s obzirom da navedeni istraživački problem nastojimo prvenstveno analizirati putem podataka iskazanih u suvremenoj populacijskoj statistici (s posebnim naglaskom na popise stanovništva) pred nas se postavlja drugo istraživačko pitanje, koje za cilj ima analizirati na koji način populacijska statistika klasificira i kategorizira stanovništvo. Naime, prihvaćajući teorijske postavke prema kojima se u razdoblju tranzicije prema modernom društvenom i institucionalnom poretku mijenjalo i poimanje stanovništva u okviru određenog zaokruženog i razgraničenog teritorijalnog područja, a usporedo s tim procesom mijenjali su se oblici strukturacije, načini i važnost etničke afilijacije, kao i tipovi društvene reprezentacije modernih etničkih zajednica i socijalnih cjelina, pokušavamo odgovoriti na koji način su popisi stanovništva kao projekt moderne države i proizvod odnosa društvene moći unutar nje utjecali na konstruiranje i važnost etničkog tipa identifikacije te na njegovu društvenu reprezentativnost. Navedene prbleme proizašle iz takvog istraživačkog pitanja u radu smo pokušali konkretno analizirati na primjeru popisa stanovništva provođenih u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Metode istraživanja U prvom dijelu (poglavlja 1 – 5) doktorskoga rada razmatramo dosadašnje spoznaje i pristupe analizi fenomenu etničke identifikacije u popisima stanovništva u okviru društvenih i humanističkih disciplina u hrvatskoj znanosti te ih zatim uspoređujemo s novijim pristupima fenomenima etniciteta, etničke grupe i popisa stanovništva u internacionalnim razmjerima društvenih i humanističkih disciplina. Također, dosegnute spoznaje nastojimo primijeniti na interpretaciju konstituiranja moderne srpske etničke zajednice u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji u drugoj polovici 19. stoljeća. Pri tome upotrebljavamo metodu sinteze i analize postojeće literature te djela raličite vrste i periodike iz druge polovice 19. stoljeća relevantna za naše istraživanje. Drugi dio rada (poglavlja 6 – 8) posvećen je analizi rezultata popisa stanovništva, a dominantne metode upotrijebljene u tom dijelu rada su metode deskriptivne statistike i komparacije. Rezultati i zaključci U doktorskom radu se pokazuje na koji način su putem statističkih metoda u popisima stanovništva na prijelazu 19. i 20. stoljeća u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji konstruirane etničke grupe i reprezentirane kao socijalne cjeline. Istovremeno, na temelju analize samih podataka iz popisa stanovništva, dolazimo do zaključaka o Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji kao perifernom području unutar Austro – ugarske monarhije, obilježenom zaostajanjem za imperativima modernizacijskih kretanja. Pri tome, obraćajući posebnu pozornost mogućnostima praćenja statističkih pokazatelja srpske etničke skupine na području Hrvatske i Slavonije, dolazimo do spoznaja o najvećem stupnju zaostajanja za modernizacijskim kretanjima upravo kod stanovništva koje je putem kategorizacije preko klasifikacijskih kriterija materinskog jezika i vjeroispovijesti bilo agregirano, pripisano i reprezentirano kao pripadno srpskom narodu. Takvi pokazatelji neodvojivi su od karakteristika geografske rasprostranjenosti kategorije ''grčkoistočnog'' stanovništva ''hrvatskog ili srpskog'' jezika sa svojom složenom povijesnom pozadinom koja je oteževala tranziciju prema imperativima modernog društvenog poretka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA