Pregled bibliografske jedinice broj: 746272
Brojnost i vjerska pripadnost stanovništva otočnog, primorskog i zagoranskog dijela Dalmacije po popisu iz 1890. godine
Brojnost i vjerska pripadnost stanovništva otočnog, primorskog i zagoranskog dijela Dalmacije po popisu iz 1890. godine // Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 12 (2014), 3; 361-377 (podatak o recenziji nije dostupan, izvorni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 746272 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Brojnost i vjerska pripadnost stanovništva otočnog, primorskog i zagoranskog dijela Dalmacije po popisu iz 1890. godine
(Numerical Data and Religious Affiliation of the Population of Insular, Coastal and Tramontane Region of Dalmatia according to Census in 1890.)
Autori
Mrduljaš, Saša
Izvornik
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja (1334-2312) 12
(2014), 3;
361-377
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni rad, znanstveni
Ključne riječi
Dalmacija; stanovništvo; identitet; otoci; primorje; Zagora; katolicizam; pravoslavlje
(Dalmatia; population; inhabitants; identity; islands; coastal region; tramontane region-Dalmatinska Zagora; Catholicity; Orthodoxy)
Sažetak
Među austrijskim popisima stanovništva Dalmacije, a oni nisu uključivali pitanja o etnicitetu, popis iz 1890. godine ima posebno značenje. Do njegova provođenja okončano je razdoblje autonomaške političke dominacije gotovo u svim dijelovima Dalmacije. Tijekom njenog trajanja bilo je donekle probitačno, pa i trendovski, kao materinski jezik navoditi talijanski. Tako se znatan dio onih kojima taj jezik nije bio materinji izjašnjavao u njegovu korist. Naknadnim političkim promjenama, provedenim u korist narodnjačke opcije, takva izjašnjavanja svode govornike talijanskog na realnu mjeru prvi put očitovanu u popisu iz 1890. Njegova druga bitna značajka, koja je bila poticaj za ovdje provedeno istraživanje, bila je u tome što se popis obavio neposredno prije otpočinjanja masovnih migracija iz Dalmacije i unutar nje. U vremenu dok se još uvijek obitavalo u naseljima i sredinama kojima se tradicionalno pripadalo i koje su se međusobno razlikovale. Sukladno povijesnom razvoju, identitetno najdalekosežnije razlike proizlazile su iz pripadnosti dalmatinskog življa otoč-nom, primorskom ili zagoranskom pojasu te iz njegove podvojenosti između katolicizma i pravoslavlja. Cilj ovog rada bio je utvrđivanje koliko je stanovniš-tva Dalmacije živjelo unutar svakog od tih pojasa 1890. godine te kakva je bila vjerska pripadnost tog stanovništva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Saša Mrduljaš
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Religious and Theological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
