Naslov
Socijalna interakcija djece u dobno mješovitim skupinama ustanova ranoga i predškolskoga odgoja
(The Social Interaction of Children in Mixed Age Kindergarten Groups)

Autori
Borovac, Tijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
24.11

Godina
2014

Stranica
252

Mentor
Irović, Stanislava

Ključne riječi
interacija; dobno mješovite odgojne skupine; socijalna kompetencija; ustanove ranoga i predškolskoga odgoja; odgojitelji; mješovita metoda
(interaction; mixed-age goups; social competence; early and preschool education institutions; educators; mixed method;)

Sažetak
U suvremenoj pedagogiji ranog odgoja, dobno mješovite odgojne skupine su prepoznate kao one koje su, po socijalnom kontekstu i odnosima koje u njima prevladavaju, najsličnije obiteljskom kontekstu. Unatoč tomu, u postojećoj pedagoškoj praksi uglavnom prevladavaju dobno homogene skupine u kojima dijete ima prilike surađivati i stupati u interakciju sa sebi sličnima, u smislu razvojnog statusa. Ukoliko bi u praksi ranoga odgoja zaživjela ideja o dobno mješovitim skupinama, pretpostavka je da bi dobrobiti za svu djecu bile višestruke. Primjerice, djeca bi imala mogućnosti odabirati sugovornike i suigrače različitih razina kompetentnosti. Na taj način manje kompetentna djeca ulaze u zonu budućeg razvoja, a ona koja su više kompetentna ulaze u zonu meta-kompetentnosti. Pedagoški potencijali dobno mješovitih skupina prepoznati su i na međunarodnoj razini te su preporuke za organiziranje ovog tipa odgojnih skupina sastavnice mnogih dokumenata Europske Unije. Strah pojedinih istraživača i praktičara da interakcijom u dobno mješovitim skupinama najviše „gube“ najstarija djeca odraz je nedovoljnog razumijevanja koncepta dobne mješovitosti. Prava, pedagoški opravdana, dobno mješovita skupina odnosi se na postojanje tri ili više godišta djece, ali na način da su podjednako zastupljeni, odnosno, postojanje primjerenog omjera između kronološke dobi djece i spola. Ovaj strah pojačava neprimjereno organiziranje dobno mješovitih skupina pa se svako sporadično uključivanje djece druge (više ili niže) kronološke dobi naziva dobno mješovitom odgojnom skupinom. Istraživanja i praksa ranoga odgoja u ovako organiziranim odgojnim skupinama polučuje negativne rezultate i manjkavosti iako su dobrobiti za svu djecu višestruke. U odnosu na provedeno istraživanje, pokazalo se kako su najveći problemi zapravo u odgojiteljskim postupcima te oni aktivnosti i prostor za dobno mješovitu skupinu organiziraju kao da se radi o dobnoj homogenosti djece. Nadalje, nije utvrđena statistički značajna povezanost odgojiteljskih procjena prosocijalnog i agresivnog ponašanja djece sa socijalnim (sociometrijskim) statusom praćene djece. Praćenjem ponašanja djece u dobno mješovitim skupinama uočeno je kako ona najčešće stupaju u interakciju u situacijama slobodne igre te da postoje oformljene vršnjačke skupine prema kriteriju prijateljstva za koje se nije utvrdilo da je izravno povezano s kronološkom dobi. Umjesto kronološke dobi, djeca grade prijateljstva i aktivnosti, ponajprije igru, na temelju zajedničkih interesa. Dobiveni rezultati ukazuju da, ako je odgojna skupina u pedagoškome smislu dobno mješovita, tada djeca imaju mogućnost odabiranja različitih suigrača (pa i onih iste kronološke dobi) i prakticiranja različite razine uključenosti u aktivnosti – od slijeđenja do vođenja. Prema tome, dobno mješovite odgojne skupine u skladu su s konceptom razvojne primjerenosti i holističkim pristupom djetetovu razvoju gdje mu se nastoji omogućiti različita iskustva okruženja i odnosa. Rezultati ovog istraživanja imaju jaku pragmatičnu vrijednost i mogu poslužiti odgojiteljima i pedagozima kao potporanj u propitivanju vlastite pedagoške prakse i profesionalnosti, te kao smjernica za unaprjeđenje pedagoške prakse i podizanje kvalitete u dobno mješovitim skupinama ustanova za rani i predškolski odgoj, dok se znanstveni doprinos ovoga rada može naći u propitivanju postojeće metodologije, točnije istraživanja s djecom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA