Naslov
Hrvatsko-češki odnosi na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće
(Croatian-Czechs relations at the turn of the 20th century)

Autori
Agičić, Damir

Ostali urednici
Krnic, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ibis grafika

Grad
Zagreb

Godina
2000

Stranica
367

ISBN
953-96577-8-4

Ključne riječi
Hrvati; Česi; suradnja; slavenski novinari; studenti; Stjepan Radić; Tomaš G. Masaryk; češka manjina u Hrvatskoj
(Croats; Czechs. colaboration; Slavic journalists; students; Stjepan Radić; Tomaš; G. Masaryk; Czechs minority in Croatia)

Sažetak
SAŽETAK Knjiga se sastoji iz nekoliko cjelina kojima su zajednička nit odnosi među Hrvatima i Česima u posljednjem desetljeću 19. i prvim godinama 20. stoljeća. Nakon kratka osvrta na historiografiju, te usporednog pregleda političkog i gospodarskog stanja u Češkoj i Hrvatskoj, ukratko se govori o odjecima najvažnijih čeških političkih zbivanja u hrvatskoj javnosti, odnosno o političkim vezama među hrvatskim i češkim političarima. Potom slijedi poglavlje o tome što se u Češkoj pisalo o Hrvatima i Hrvatskoj. Analizirani su odjeci pisanja Národnih Lista, glavnoga mladočeškog glasila, u hrvatskim novinama, te sadržaj dviju knjiga koje su ranije bile objavljivane kao feljtoni upravo u tim novinama (ili djelomice u drugima): Osoby a věci v Chorvatsku Ignáta Hořice i Na Černou Horu a Černa Hora koncem věku Josefa Holečeka. To su dvije važne knjige koje su potkraj 19. stoljeća utjecale na stjecanje znanja o Hrvatima u Češkoj. Međusobni susreti Hrvata i Čeha značajno su pridonosili boljem razumijevanju, ili barem težnji za boljim razumijevanjem. Analizirani su neki od najvažnijih susreta, napose kako su bili prihvaćeni u hrvatskoj javnosti. Jedno od najznačajnijih mjesta susreta hrvatskih i čeških, te uopće slavenskih novinara i drugih javnih djelatnika, bili su novinarski kongresi koji su se organizirali redovito od 1898. godine. Ovdje se analiziraju novinska izvješća i ostali materijali vezani uz prva četiri kongresa (u Pragu, Krakovu, Dubrovniku i Ljubljani). Golem značaj za razvoj hrvatsko-čeških odnosa na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće imali su brojni studenti koji su studirali u Pragu. U ovo su doba u Pragu postojala dva sveučilišta - češko i njemačko, te dvije politehnike (također njemačka i češka) i umjetnička akademija. Podrobno je analizirana struktura studentske grupacije na češkom sveučilištu prema upisnim maticama, te njihovi časopisi Hrvatska Misao i Novo Doba. Također, analizirane su i matične knjige doktoranada obaju sveučilišta i prikazani regionalno, vjersko i društveno podrijetlo doktoranada iz hrvatskih zemalja. Dvije su osobe posebno obilježile hrvatsko-češke veze i odnose na prijelazu stoljeća: Stjepan Radić i Tomáš Gariggue Masaryk. U knjizi je analiziran njihov doprinos razvoju odnosa među Hrvatima i Česima. Stjepan Radić studirao je u Pragu, družio se sa značajnim češkim javnim djelatnicima, propagirao češki jezik i kulturu u Hrvatskoj, a privukao je i grupu hrvatskih studenata da stanovito vrijeme studira u Pragu. Nekoliko je godina pisao u brojnim češkim novinama i časopisima, uglavnom o Hrvatima i južnim Slavenima, ali i o različitim drugim temama. Tomáš Garrigue Masaryk bio je profesor češkog sveučilišta u Pragu i političar, utemeljitelj češkoga političkog realizma i zastupnik u Carevinskom vijeću. Kao zastupnik više je puta govorio u parlamentu o stanju u Bosni i Hercegovini, odnosno Hrvatskoj, a kao profesor utjecao je na mnoge svoje studente da prihvate napredne i demokratske ideje. Napokon, u posljednjem poglavlju knjige govori se o Česima u Hrvatskoj. Najveći broj čeških doseljenika potječe upravo s kraja 19. stoljeća. Njihova je uloga velika, iako za cjelinu hrvatsko-čeških odnosa nije imala presudno značenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA