Naslov
Tertium datur. Prilozi uz pitanja o religiji i čovjeku
(Tertium datur. Contributions to the questions about Religion and Man.)

Autori
Senković, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2014

Stranica
246

ISBN
978-953-314-073-5

Ključne riječi
religija; društvo; čovjek; filozofija
(Religion; Society; Man; Philosophy)

Sažetak
Postoji mnogo različitih religija, no još je više pristupa religiji. Oni se mogu vezati uz Objavu, savjest, praktički um, askezu, ressentiment i druge unutarduševne dispozicije. Umjesto puke tipologizacije i promatranja onoga što je iz-vanjsko religijama, treba priznati pluralitet i ustvrditi da je onoliko pristupa Bogu koliko je "moći" koje daju smisao religijskoj vjeri. Međutim, same religije također grade nova područja značenja, simbiotički djelujući u različitim podru-čjima egzistencije, bivajući afirmativnim ili reaktivnim. Jed-nom je religiozno pregnuće potvrda života, a drugi put štaka slabića. Nekada je u povijesti mišljenja bilo iznimno važno raz-matrati da li ideja Boga implicira ili ne implicira proturječje. Različito od toga, kada se uvedu van-filozofski momenti, sve u vezi toga zadobije drugačiju boju, a možda i više uza-ludnosti. "Bog ne može postati predmet sintetičke spoznaje, a da se u njega ne unese smrt" (Gilles Deleuze, Nietzsche i filozofija). Kako u vremenu kada je svijet bilo mlađi a tako i danas, preuzetno je i neozbiljno podvlačiti crtu u ovoj tema-tici. Stoga: više spekulacije i vraćanja klasicima ("onome što je prvorazredno" – Nietzsche), a manje dramatiziranja (kako je danas – gotovo u pravilu – neprimjereno uobičajeno). S antropo-socio-psiho-logijskim pitanjem o čovjeku aporije su još mnogovrsnije, jer uvijek polazimo od sebe oslobađajući se i porobljavajući, u dinamizmu slobode koja jesmo. Tekstovi u ovoj knjizi zbirka su, uvjetno rečeno, mikro-eseja i studija. U njima se propituje nekoliko tema do kojih mi je bilo stalo. Budući da sam već istaknuo nemogućnost podvlačenja crte u promišljanju čovjeka i Boga (te: čovjeko-Boga i Bogo-čovjeka), još ću samo podcrtati uvijek otvorenu mogućnost drugačijeg orijentiranja oko stvari mišljenja. Sve se vrti oko toga: mi smo potraga u sferičnom horizontu, kru-žeći sateliti koji ne znaju da nema oboda ni udaljenosti od centra. "Ne uprežite ni sebe ni mene u vreme (…) jer ako nam se sudbina i vreme poklope, nas tamo više neće biti, i duša će, u nas potrošena, potražiti drugu samoću za beg (…) ono drugo, nešto, konačno nerođeno, ono nije za telom pošlo, na-protiv, vinulo se čak ne ni kroz suton, ne ni prema nebu, ne ni prema bilo čemu znanom, umrlom iskustvu dostupnom, već je jurnulo novorođeno u neopisivu slobodu, u neviđen ples neizvesnog trajanja u nečemu što se ne može saznati". (Vladan Dobrivojević, Lauda, plima s dva dna).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA