Pregled bibliografske jedinice broj: 745765
Sekcija Prijedlog Zagrebačkog salona 1971.-2002. / Zamisli i realizacije na polju javne skulpture grada Zagreba
Sekcija Prijedlog Zagrebačkog salona 1971.-2002. / Zamisli i realizacije na polju javne skulpture grada Zagreba // Anali Galerije Antuna Augustinčića, 27 (2008), 7-74 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 745765 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sekcija Prijedlog Zagrebačkog salona 1971.-2002. / Zamisli i realizacije na polju javne skulpture grada Zagreba
(Proposal, a Section of the Zagreb Salon 1971-2002 / Public Sculpture in the City of Zagreb - Ideas and Realization)
Autori
Butković, Lidija
Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića (0352-1826) 27
(2008);
7-74
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
javna skulptura ; javni prostor ; Zagreb ; Zagrebački salon ; sekcija Prijedlog
(public sculpture ; public space ; Zagreb ; Zagreb Salon ; Proposal Section)
Sažetak
Zagrebački salon, godišnja smotra recentnog hrvatskog likovnog stvaralaštva, od 1971. do 2002. godine uključivala je sekciju Prijedlog kao sastavni dio svoje koncepcije. Prijedlog je trebao potaknuti intenzivniju participaciju umjetnika svih disciplina u oplemenjivanju zajedničke životne okoline, a radom te sekcije Zagrebački salon je stremio postati značajnim čimbenikom u poticanju suvremenog likovnog stvaralaštva i nositelj aktivne uloge u transformacije urbanog prostora Zagreba, kao i drugih gradova Hrvatske. Tijekom tri desetljeća sekcija se održavala gotovo svake godine, a ukupno je prezentirano petstotinjak prijedloga za najrazličitije forme likovno-plastičkih, arhitektonsko-urbanističkih i drugih intervencija u gradskom ambijentu. Najtrajnije rezultate sekcija Prijedlog polučila je na polju javne skulpture grada Zagreba, te je stoga ovaj članak prvenstveno posvećen tom segmentu njenog djelovanja. Tijekom godina brojni hrvatski kipari izlagali su svoje zamisli, uglavnom za nekonvencionalnije javne plastike, ludičke eksperimente za koje nisu raspisivani službeni natječaji. Posljedično, upravo je takav tip neobičnih, netradicionalnih rješenja najčešće realiziran preko sekcije, proširujući tako tematski i oblikovni karakter korpusa javne skulpture Zagreba, najslavnije u obliku spomenika A. G. Matošu Ivana Kožarića, ujedno i najpoznatijeg ostvarenja sekcije. Kontrolu nad odlukom o tome koji će prijedlog biti ostvaren, uz sve izvedbene i ine nagrade, u većini slučajeva nisu imali organizatori Salona, već je realizacija pojedine skulpture ovisila više o spletu povoljnih okolnosti, materijalnih mogućnosti, trenutačnih potreba mjesnih zajednica ili energičnosti samih autora. Zbog toga još uvijek ostaje otvoren problem broja direktnih realizacija Prijedloga, čije bi konačno razrješenje zahtijevalo daljnja istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
