Naslov
Tko je bolji detektor laži - razlike u vjerovanjima o subjektivnim pokazateljima laganja
(Who is better lie detector - differences in subjective indicators of lying)

Autori
Sučić, Ines ; Badurina-Sertić, Đulijana ; Knežević, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
22. GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pokazatelji laganja; zatvorenici; policija; točnost; uvjerenja
(lying indicators; prisoners; police; accuracy; beliefs)

Sažetak
Pretpostavka da postoji jedinstven set indikatora karakterističan za laganje koji se javlja samo u toj situaciji potaknula je niz istraživanja pouzdanosti različitih pokazatelja laganja kao i ispitivanja uspješnosti različitih skupina ljudi u otkrivanju tih pokazatelja. Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju da je detekcija laganja pod snažnim utjecajem pogrešnih uvjerenja koje imamo o pokazateljima laganja, da su ljudi relativno loši detektori laži, ali da su ipak pojedine skupine ljudi u tome uspješnije. S obzirom da se kao jedan od važnih čimbenika za točno prepoznavanje pokazatelja laganja u dosadašnjim istraživanjima pokazalo iskustvo koje osoba ima s „kulturom“ laganja, odnosno iskustvo s povratnom informacijom o tome lažu li nam ili govore istinu osobe s kojima smo u čestoj interakciji ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati postoje li između zatvorenika, pravosudnih policajaca i studenata razlike u strukturi i točnosti uvjerenja o pokazateljima laganja. Dodatni cilj istraživanja je bio i ispitati postoji li doprinos određenih varijabli (npr. demografskih karakteristika, iskustva s utvrđivanjem laganja, samoprocijenjenog znanja o otkrivanju laganja) točnosti vjerovanja o pokazateljima laganja. Znanje sudionika o korisnosti određenih verbalnih i neverbalnih ponašanja pri zaključivanju o istinitosti iskaza ispitano je adaptiranom Skalom znanja o pokazateljima laganja. Skala sadrži 24 čestice - ponašanja koja se u svakodnevnom životu povezuju s laganjem. Sudionici su trebali odgovoriti i povećava li se, ostaje isti ili se smanjuje određeni pokazatelj laganja u situaciji laganja, procjenjivali su i količinu vlastitog iskustva koje imaju s otkrivanjem laganja, jesu li se do sada informirali o pokazateljima laganja, te su dali procijenili su i učestalost laganja drugih osoba, a naveli su i osnovne demografske podatke. Istraživanje je provedeno na prigodnim uzorcima sudionika: 109 zatvorenika u Centru za dijagnostiku Zagreb, 75 pravosudnih policajaca u Zatvoru u Zagrebu (8% žena), te 90 studenta Sveučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom. Sudjelovanje u istraživanju je bilo dobrovoljno i anonimno. Zatvorenici i studenti su anketirani u malim skupinama, dok su pravosudni policajci upitnike ispunjavali individualno. Rezultati su pokazali da među skupinama sudionika nema statistički značajne razlike u sigurnosti u točnost vlastitih procjena o izraženosti pokazatelja laganja, niti u točnosti uvjerenja o pokazateljima laganja. Unatoč tomu što su dobivene statistički značajne razlike među skupinama sudionika u procijenjenom iskustvu u otkrivanju laganja, procijenjenoj čestini laganja drugih ljudi, procjeni postotka otkrivenih laži kod drugih ljudi, te procjeni uspješnosti policije, sudaca i odvjetnika u otkrivanju laganja i pretpostavci da bi te varijable mogle predviđati točnost o pokazateljima laganja, pokazalo se da većina ispitivanih varijabli s njome nije značajno povezana. Osnovni je nalaz da je točnost prepoznavanja indikatora laganja vrlo mala (manje od 30%) iako sudionici pokazuju veliki stupanj sigurnosti u svoje procjene, da sva tri uzroka za većinu pokazatelja smatraju da su izraženiji u situacijama kada osoba laže nego kada govori istinu, da je vrlo slična stopa točnosti i kod laika i kod stručnjaka odnosno da „profesionalci“ nisu pouzdaniji detektori laži od laika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA