ࡱ> q`NYbjbjqPqP ;::z1&dH8 8 8 L 4!4!4!8l!X"lL o"""######lllllll$phOsHl8 8,##8,8,l8 8 ##nxMxMxM8,8 #8 #lxM8,lxMxMVV8 8 _#" #4! G`^ l,n0o^TslKs__s8 ` #%xM}'4(###llM^###o8,8,8,8,L L L DL L L L L L 8 8 8 8 8 8  VOJIN BAKI U (POST)SOCIJALISTI KOJ HRVATSKOJ: DR}AVNI UMJETNIK U SLU}BI IDEOLOGIJE ILI AUTENTI NI MODERNISTI KI KIPAR dr. sc. Neven Duvnjak Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar-centar Split Poljana kraljice Jelene 1/1 21000 Split, Hrvatska ipdi-cst@st.t-com.hr ++ 385 21 344 155 Nikola Kri~anac Umjetni ka akademija Sveu iliata u Splitu Odjel za likovne umjetnosti, Odsjek za slikarstvo Zagreba ka 3 21000 Split, Hrvatska VOJIN BAKI U (POST)SOCIJALISTI KOJ HRVATSKOJ: DR}AVNI UMJETNIK U SLU}BI IDEOLOGIJE ILI AUTENTI NI MODERNISTI KI KIPAR Sa~etak Uz proturje ja i napetosti u danaanjem hrvatskom druatvu, koje imaju uzroke uglavnom u odnosu spram naslijea socijalizma, suvremena povijest umjetnosti u Hrvatskoj gleda na Vojina Bakia podvojeno: s jedne strane, kao na autenti nog modernog kipara koji raskida sa socijalisti kim realizmom, te zagovara apstrakciju i slobodu umjetni kog izra~avanja. S druge strane, percipiran je kao dr~avni umjetnik ija je umjetnost bila u slu~bi komunisti ke ideologije. Bez obzira na injenicu da je zauzeo istaknuto mjesto unutar suvremene povijesti umjetnosti, njegovi spomenici antifaaisti koj borbi na podru ju Hrvatske devastirani su u vremenu nacionalizma i antikomunizma 1990-tih. Klju ne rije i: Vojin Baki, socijalizam, suvremena povijest umjetnosti u Hrvatskoj, modernisti ki umjetnik, dr~avni umjetnik, devastacija spomenika VOJIN BAKI IN (POST) SOCIALIST CROATIA: STATE ARTIST IN THE SERVICE OF IDEOLOGY OR AUTHENTIC MODERNIST SCULPTOR Summary Along with contradictions and tensions in today's Croatian society which have causes mainly in relation towards heritage of socialism, contemporary art-history in Croatia looks at Vojin Baki in divided opinions: in one hand as authentic modern sculptor which breaks with socialist realism and pleads abstraction and freedom of artistic expression. On the other hand he was observed as a state artist whose art was in service of communist ideology. Regardless the fact that he took the prominent place within contemporary art history in Croatia his monuments of anti-fascist movement were devastated in the period of nationalism and anti-communism during the 1990-ies in Croatia. Key words: Vojin Baki, socialism, contemporary art-history in Croatia, modernist artist, state artist, devastation of monuments UVOD Vojin Baki rodio se u Bjelovaru 22. svibnja 1915. g. u obitelji koja je, uz Vojina, imala joa etiri sina i jednu ker. Njegov otac Konstantin bio je ugledni trgovac pravoslavne vjeroispovijesti, dok je majka Jelka bila katolkinja porijeklom iz pomorskoga grada Bakra, imajui kapetansko i plemiko naslijee (Beki, 2006, p. 14-16). Otac V. Bakia umire rano i iznenadno u 43. godini ~ivota, a ta injenica presudno je odredila ~ivot mladoga umjetnika: naime, upravo to je bila prijelomna to ka koja ga je usmjerila prema misaonosti i likovnosti. `kolske godine 1934./35. V. Baki upisuje studij kiparstva na Umjetni koj akademiji u Zagrebu, kojoj je rektor bio I. Meatrovi, a profesori afirmirani umjetnici kao ato su F. Kraini, R. Frangea-Mihanovi, B. Krizman i drugi. Diplomirao je u svibnju 1939. s odli nim uspjehom. Ve 1940. sudjelovao je na Prvoj godianjoj izlo~bi hrvatskih umjetnika u Meatrovievom Domu likovnih umjetnika s dvije skulpture ( Glava djevojke i  Portret ) i odmah je bio uo en od strane likovne kritike (Beki, 2006., p.33). Ovdje smo dali temeljne biografske podatke o V. Bakiu, a ostale dvije klju ne to ke njegova stvaralaatva (antifaaisti ki spomenici i modernisti ka skulptura) obradit emo u sljedeim poglavljima. U radu emo razmotriti dvije to ke iz golemog Bakievog opusa: njegov doprinos razvoju modernizma u bivaoj Jugoslaviji, te odnos prema Bakievom djelu u danaanjoj Hrvatskoj. VOJIN BAKI I JUGOSLAVENSKI SOCIJALISTI KI MODERNIZAM Primarni kontekst u kojem emo promatrati djelo hrvatskog umjetnika V. Bakia je specifi an jugoslavenski socijalisti ki modernizam, koji je obilje~en relativnom liberalnoau sustava, otvorenoau granica i slobodnom razmjenom ideja, te politikom nesvrstanosti, ime se pru~ila prilika susreta teoreti ara i umjetnika iz Isto nog i Zapadnog bloka, u to vrijeme  ~eljeznom zavjesom podijeljene Europe. Naime, vrhunac Bakieva djelovanja poklopio se kronoloaki i ideoloaki s nastankom brojnih institucionalnih platformi koje su stvorile mogunost za pojavu progresivnih umjetni kih i filozofskih aktivnost u Jugoslaviji. Meu njima valja spomenuti meunarodni umjetni ki pokret  Nove tendencije  u Zagrebu, u kojemu je sudjelovao i V. Baki, utjecajni asopis  Praxis , te  Kor ulansku ljetnu akolu , gdje su se u razdoblju od 1964. do 1974. g. okupljali vodei marksisti ki filozofski iz itavoga svijeta. Te i mnoge druge pojave jugoslavenskog socijalisti kog modernizma imale su neato zajedni ko: ideal socijalizma koji je bio progresivniji od onoga koji je deklarativno zastupao birokratski aparat vlasti. (urlin, Devi, Ili, Sabolovi, 2009, p. 55) Za razumijevanje ~estine polemike koju je 1953. g. moglo izazvati neato tako benigno kao ato je javna skulptura, ne samo u Zagrebu nego i na airem jugoslavenskom kulturnom prostoru, treba imati na umu umjetni ku i politi ku klimu koja je vladala u spomenutom vremenu. Od 1945. g. na prostoru tadaanje FNRJ dominira socijalisti ki realizam, umjetni ki pravac kojemu su glavni ciljevi bili u initi umjetnost razumljivom i itljivom za najaire narodne mase. On naglaaava zahtjev za oblikovanjem umjetni kih djela koja e, kako ka~e G. Gamulin, razvijati svijest o veli ini povijesnog trenutka i u vraivati ljubav za svoju zemlju, ovjeka i njegov rad, doprinositi stvaranju komunizma i pripadajueg nacionalnog duha, negirajui modernizam kao umjetnost (Koleanik, 2006, p. 32-34). Kritika ide toliko daleko da se umjetnicima daju ak i konkretne smjernice u izra~avanju soc-realizma, po uzoru na sovjetski model (koji, doduae, nikad nije bio u potpunosti ostvaren u Jugoslaviji), te omalova~ava vrijednosti vlastite umjetni ke tradicije i tadaanjih ostvarenja. Nakon rezolucije Informbiroa 1948. g. dolazi do raskida svih diplomatskih, ekonomskih i vojnih veza izmeu Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, a na jugoslavenskom kulturnom prostoru dolazi do postepenih, ali vrlo velikih, promjena. U tom razdoblju javljaju se neslaganja i rasprave o pravom na inu izra~avanja socijalisti kih ideja. No, raskid sa soc-realizmom u umjetnosti nije bio tako nagao. U procesu njegove dekonstrukcije va~no je istaknuti djelovanje Razreda za likovne umjetnosti JAZU s K. Hegeduaiem na elu koji, u svojim kriti kim osvrtima na izlo~be i dogaanja u tom razdoblju, sumira dugogodianje frustracije hrvatskih umjetnika od kojih se o ekivalo da se posve odreknu vlastite kreativnosti u ime prili no apstraktnih i nepreciznih ideoloakih kriterija. Dekonstrukcijom i postepenim nestankom soc-realizma njegovo mjesto u umjetni kom mainstreamu po inje zauzimati  socijalisti ki modernizam u humanisti kom smislu . Drugim rije ima, to je ni po emu ekscesni akademski realizam koji je bio dovoljno  moderan da poslu~i kao argument prekida s estetikom soc-realizma. Najvei broj umjetnika koji po inje izlagati oko 1950-ih godina kree se u kontekstu iskustva umjetnika iz 1930-ih godina koji je bio, kako smo kazali, odreen akademskim realizmom. Starijoj generaciji on je bio prirodno polaziate, a najmlaoj oblik naslijea koji je prenesen akademskim obrazovanjem. Meutim, u periodu  mekog totalitarizma te ideje postaju  istroaene . Njih u kasnijem kontekstu mo~emo smatrati umjerenom verzijom modernizma, koji biva dominantan u periodu neposredno nakon soc-realizma, a koji stvara novi problem  usporavanje usvajanja novih oblikovnih metoda. Sr~ ovoga problema nalazi se u institucionalnoj organizaciji umjetni kog polja unutar tadaanjeg socijalisti kog druatva, gdje je Akademija likovnih umjetnosti bila zadu~ena za obrazovanje umjetnika, a ULUH I ULUPUH za prezentaciju i brigu o likovnoj produkciji. Na taj na in likovna umjetnost dolazi pod nadzor uskog kruga umjetnika, ato dovodi do birokratizacije umjetnosti u socijalisti koj Hrvatskoj koja e proizvesti puno vei broj stvarnih  ~rtava nego ato je to bio slu aj u razdoblju soc-realizma. Problem je ato su oni protagonisti, koji su imali mo i bili bliski vlasti, obgrlili hrvatsku umjetnost  ~eljeznim zagrljajem , nameui mjerila u formi umjerenog modernizma kao apsolutna i neupitna, ime je ponovno zapo ela provincijalizacija umjetnosti. Meutim, na koncu prevagu dobiva generacija mladih likovnih kriti ara i umjetnika koja je bila spremna  ...misliti stvari iz po etka (Koleanik, 2006, p. 94). Meu likovnim kriti arima u polju zagovaranja suvremenog izri aja ponajviae se isti e rad lana grupe  Gorgona R. Putara. Svojevrstan prekid s akademskim realizmom dogodio se 1952. g., a njega je potaknuo upravo prijedlog V. Bakia za spomenik Marxu i Engelsu. Polemika koju je izazvalo to prili no benigno i ne previae uspjelo djelo razotkrila je mogunost druga ijeg promialjanja odnosno druga ijeg pristupa problemima spomeni ke plastike. Ukazala je na joa jednu, izuzetno va~nu, injenicu  da nije rije  o individualnom ekscesu, nego prije o stavu cijele generacije kipara koja odbija dati prednost ideoloakom sadr~aju nad zahtjevima umjetni kog medija. }iri koji je 1953. g. odbio dvije verzije Bakieva spomenika Marxu i Engelsu radio je u sastavu: M. Bogdanovi, M. Krle~a i J. Vidmar, a posebnu kritiku na odbijanje kiparovog rada napisao je M. Prelog kritizirajui sna~ne autoritete ija mialjena postaju slu~bena i na taj na in ko e razvoj tadaanje jugoslavenske skulpture. U to vrijeme sve viae se zaoatravaju odnosi izmeu dvaju stajaliata: konzervativnog, koji realizam vidi kao oblikovnu metodu primjerenu iskazivanju ideoloakih sadr~aja i drugog, suvremenijeg, koji za nove idealisti ke sadr~aje zahtjeva i nova izra~ajna sredstva. Postepeno po inje prevladavati ovo drugo stajaliate, o emu piae J. Denegri:  U klimi pedesetih godina nosea energija koja vu e tu generaciju naprijed apsolutno je pozitivna. Tu je rije  o uvjerenju da je potrebno izgraditi druatvo, poboljaati ~ivote i okolinu, a ne radi se o dodvoravanju re~imu. (Denegri, 2007, p. 29). No, napuatanje soc-realizma u Jugoslaviji nije bio in umjetnika-heroja ili hrabrih pojedinaca, nego rezultat politike SKJ koja nakon rezolucije Informbiroa raskida sa staljinisti kom praksom. Postoje brojne indikacije da je Jugoslavija imala jasnu kulturnu politiku u kojoj su ideoloako odvajanje od Sovjetskog Saveza i Isto nog bloka zamijenili sna~ni modernizirajui poticaji u razvoju druatva i gospodarstva, koji su istovremeno omoguili i ja anje modernizma u kulturi. Postaje jasno da je dr~ava, u okviru socijalisti ke ideologije, odlu ila izgraditi vlastiti liberalni imid~ kojemu konveniraju i suvremeni oblici umjetni ke prakse. V. Baki pripadnik je prve poslijeratne generacije hrvatskih kipara koja je tijekom svoga akademskog obrazovanja stekla nu~na tehni ka znanja i usvojila solidan formalni rje nik, no svoju je estetiku formulirala usvajanjem, te provjerom kiparskih iskustava europske moderne umjetnosti (Koleanik, 1998, p. 37). Intuitivno slijedei Greenbergovu definiciju izvoriata skulpture 20. stoljea, iznesenu u eseju  New Sculpture , Bakievi po eci u znaku su klasi nih predstavnika modernog kiparstva  A. Rodina i A. Maillola. Provjeravajui u vlastitom radu osnovne oblikovne principe svojih velikih prethodnika, Bakievo zanimanje za njih traje upravo onoliko koliko je potrebno da bi se usvojile estetske odrednice njihova pristupa. ak i kad je prisiljen kretati se u uskim okvirima dopuatenog, pronai e, kao u ranom poslijeratnom razdoblju, na ine da kiparske  zadatke podredi svom primarnom interesu za formu i izra~ajne vrijednosti povraine. Takav Bakiev pristup skulpturi dolazi do izra~aja pri izradi portreta I. G. Kova ia iz 1947. g. (Koleanik, 1998, p. 38). Nakon te poratne epizode, ve s prvim znacima slabljenja soc-realizma, Baki e se upustiti u iskuaavanje kubisti ke prostorne analize oblika. Kako e izra~ajne mogunosti i toga pristupa ubrzo biti temeljito istra~ene, iscrpljene i ilustrirane uvenim  Autoportretom (1951.-52. g.), slijedi gotovo sudbinski susret s kiparstvom C. Brancusija. Primjenjujui Brancusijevu metodu plasti kog sa~imanja, inzistiranja na koncentraciji energije u jezgri volumena i oslobaanja forme od svih suvianih ikonografskih oznaka, Baki e u vrlo kratkom vremenu postii izuzetno visok stupanj istoe likovnog jezika i plasti ke uvjerljivosti oblika. Proces apstrahiranja, koncentracije na globalnu percepciju mase obuhvaene glatkom, poliranom, ovojnicom okupanom svjetloau i sve viae optereenom elementom naracije bio je doveden do kraja. Tra~ei izlaz iz te situacije, Baki je krenuo u novom smjeru. Poja avajui pritisak iz jezgre volumena na sve napetiju ovojnicu, odnosno usmjeravajui se na transformaciju mase, postupno je tanji i pretvara gotovo u plohu koja e se, posve osamostaljena, vratiti realnosti slobodnog prostora. Oblik  oblutaka zamijenit e vegetabilna ograni enost  razlistanih formi koje se pru~aju pogledu s posve druga ijim perceptivnim zahtjevima. Naime, koncentracija na globalni vizualni obuhvat mase ustupa mjesto bogatstvu vizura, svjetlost, koja je nekada imala zadatak potvrditi cjelovitost i kompaktnost volumena, sada pronalazi u tami svoj dobrodoali komplement, a stati nost i samodovoljnost monolita gubi se pred lakoom i pokrenutoau oblika uronjenih u prostor. Nastojanje forme da preuzme kontrolu nad dinamikom prostora pokree novu i, po svojim izra~ajnim mogunostima, gotovo neiscrpnu  igru s prazninom . Ta igra viae ne pru~a nikakvu nadu u mogunost Bakieva povratka skulpturi kao sveobuhvatnom sredstvu izra~avanja. Skulptura za njega postaje i ostaje estetskim objektom  samodostatnim izri ajem iste likovnosti (Koleanik, 1998, p. 38). Od 1958. g. do po etka 1960-tih eksperimenti s razlistanim formama vodit e prema sve izrazitijoj geometrizaciji oblika i sve racionalnijim principima njihove izgradnje, a pratit e ih i upotreba novih materijala (olova, aluminija, duraluminija i inoxa). S obzirom na tu injenicu,  svjetlonosne forme ili skulpture-konstrukcije, koje nastaju po etkom aezdesetih godina proaloga stoljea, logi ni su nastavak Bakievih istra~ivanja. Oslanjanjem na istu geometriju kruga, matemati ku strogost kompozicije i repetitivnost, do krajnosti je dovedeno inzistiranje na skulpturi kao konstruiranom predmetu  nasuprot prirodnoj formi ili skulpturi shvaenoj kao formi oli avanja prirode. Iako Bakievi spomenici imaju sna~an i konkretan ideoloaki naboj, on ga je interpretirao tako da mu je u kasnijim, apstraktnim, spomenicima pridao univerzalni zna aj simbola pobjede, slobode i uzleta, kao ato je to primjer kod spomenika u Kamenskoj ili na Petrovoj gori. Osim izuzetne umjetni ke vrijednosti Bakievog kiparstva kao najja eg argumenta njegova iznimnog zna enja u povijesti hrvatske skulpture, va~no je ukazati i na obilje~ja koja ga neprijeporno odreuju kao predstavnika europskog kiparstva kasnog modernizma. Kreativno postvarenje temeljnih polaziata posve suprotnih polova povijesti europskog poslijeratnog kiparstva u vlastitom umjetni kom iskustvu, a posebice specifi ne kvalitete Bakievih zrelih skulptorskih ostvarenja (evidentnost oblika, njihova ista vizualnost, intenzivno i aktivno sudjelovanje materijala u naglaaavanju pikturalnih vrijednosti plasti ke forme) u cijelosti se poklapaju s vrijednostima koje C. Greenberg isti e kao temeljne oznake  nove skulpture . Ta nova skulptura je ona koja je jedina sposobna stvoriti novu povijest ovoga medija i kona no prekinuti pup anu vrpcu njegove veze sa slikarstvom (Koleanik, 1998, p. 38). Na sa~et na in pokazali smo kako Bakievo kiparstvo ima sva obilje~ja apstraktnog modernizma i da je bilo ukorak s tadaanjim umjetni kim tendencijama u Europi, pa i svijetu. U sljedeem poglavlju istra~it emo jeli neupitna umjetni ka vrijednost Bakievih djela uspjela biti ja om od novih ideoloakih (pro)ocjena i etiketa koje se pripisivane antifaaisti koj spomeni koj baatini u Hrvatskoj nakon 1990.-te. ODNOS PREMA UMJETNI KOJ OSTAV`TINI VOJINA BAKIA U HRVATSKOJ NAKON 1990.-te Uslijed brojnih napetosti uzrokovanih problemati nim stajaliatem prema naslijeu socijalisti kog pokreta, danaanja hrvatska javnost gleda na Bakia dvojako: s jedne strane, kao na autenti nog modernisti kog kipara i glavnog protagonista u raskidu s socrealizmom, te zagovornika apstrakcije koji je otvorio putove slobodi umjetni kog izra~avanja joa u 1950-tim godinama. S druge strane, do~ivljava ga se kao dr~avnog umjetnika ija je umjetnost bila u slu~bi promicanja vladajue socijalisti ke ideologije, uz napomenu da ni takve kvalifikacije nisu utjecale na istaknuto mjesto koje je imao u slu~benim povijestima umjetnosti. Ipak, bez obzira na injenicu da je Bakievim spomenicima posveenim antifaaisti koj borbi priznata visoka umjetni ka vrijednost, oni su devastirani u jeku nacionalizma i antikomunizma u Hrvatskoj devedesetih godina proaloga stoljea. Naime, izmeu ostalih materijalnih i kulturnih dobara, uz velike civilne ~rtve, u Hrvatskoj su od izbijanja rata 1991. uniatene ili teako oateene brojne crkve, kulturni spomenici i umjetnine,  ...pa tako i spomenici Voje Bakia, koji su mnoge podsjeali na gotovo pola stoljea komunisti ke vlasti... (Beki, 2006, p. 222). Meutim, u meuvremenu su (od rata pa do danas) brojni kulturni spomenici, sakralne graevine i umjetni ka dijela u Hrvatskoj obnovljeni su i privedeni svrsi, ali od miniranih, sruaenih i oateenih spomenika V. Bakia obnovljen je samo manji dio. Stoga se mo~e s velikom sigurnoau pretpostaviti da su ostali zauvijek uniateni i izgubljeni. Meu sruaenim i oateenim spomeni kim skulpturama, reljefima i spomen-plo ama D. Beki izdvaja nekoliko najvrjednijih djela: skulpturu  Strijeljanim omladincima (tzv.  Bjelovarac ) koja je minirana 1991. g., spomenik ~rtvama ustaakog pokolja u Gudovcu kraj Bjelovara (tzv.  Gudov anin ) koji je takoer miniran 1991. g., te spomenik palim borcima koji se nalazio pred akolom u azmi. Po etkom 1992. g., nakon viae pokuaaja, sruaeno je Bakievo remek djelo, poznato i kao najvea apstraktna skulptura u svijetu visoka 30 metara, koja se nalazila u selu Kamenska kraj Po~ege (Beki, 2006, p. 223). Neato druga ija sudbina zadesila je znameniti spomenik na Petrovoj gori, koji je postupno uniatavan u vrijeme kada je to podru je ve bilo pod kontrolom hrvatskih vojnih i civilnih vlasti. Ni ostali, mo~da manje poznati ili manje monumentalni, Bakievi spomenici nisu bili poateeni devastacije. Tako je sruaen spomenik bjelovarskim partizanima u selu Ba kovci, a u Dotraini, koja se nalazi nadomak Zagreba i koja je bila mjesto velikog stradanja civila i antifaaista u Drugom svjetskom ratu, uniateni su Bakievi  kristali koji su bili sastavni dio spomeni kog kompleksa. U Velikom Trojstvu skinuta je bista J. B. Tita postavljena 1983. g., a skulptura Ivana Gorana Kova ia, koja se nalazila ispred karlova ke Gradske knji~nice, otuena je kak>  T \ r t bNɰtihD?hmH sH hD?h{5mH sH hD?h5mH sH h*hD? hD?hD?hoVhD?5 hD?5&  6 8 X  * V X Z \ ^ ` b d f h j l n gdD? $dha$gd*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gd{&$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$a$gdh|lh>hWnh|lhh2&d&r&t&&V'r't'''''''$(&(8(Z(((F))) ***T*V*Z*\*^*j**************** +$+&+6+8+:+@+b+z++>,, -N-γ΢h9hXjhBh'L0JUh7 hBha hahajhBh|F0JU hBhB hBhm hf6hAhAhf6hm6]hBha hf6hm.H...///////////0B0V0x0z000000111:1<1@1111111111122j222223 3*3B3䳬 hdh~jhdha0JU hdhm hdh7 hdhd h9hmh~hT{hSb=hBh7h9 hf6h7hX hf6hm hHih5' hHihX hHihm9B3D3z33333333333344 4&4(4H44444444455 525N5P5R555 6$686<6B6666777H7X7Z7h7j7~77777777777򰤰򰠸򠴠hGWhdhahXhKh9h?hjmh~ h9h~ h?Mh~ h?Mha h?Mh h?Mh?hHi h9h9 hf6hm h9hm?7 8"8L88889*9Z9999999::0:n:::;;;<<N<^<<<<:=\=`=l=z==>:>X>h>>>>>>>>>&?(?^????@@ @ @@@ŽŲ뫤ŤŤŜh5hd hf6hzr hzrhzr hf6hAh"fhhm6hzrhh9 hdhm hdhdh7hGWhK hf6hm hGWhm hGWhGW=5;(KQ~V~[c~~SS*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gd6vT*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gdW?*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gdR*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gd@t@@@@@@@@@A,A:A`AA$B&BPBdBpBBBBBCCLCvCCCCCCCCCDTDrDDDDDD"EjEEE$FvFzF|FFFFFGG G6G8GGGGGHHNHjHlHHHHHHHH hf6h4hAjhQV0JUh4h_h?hzrhRhjmhd$h5h9 hf6hmLH&I(I4IIIIIIIJJ&J,J2JdJvJJJKKKKK&K(KRK|KKKKKKK LLY.ZXZhZxZZZZZ [ [[[V[~[[[.\0\:]<]]]]]]]]]]]^^^^^^^^Z_`_r_x_b\chcjccccccccccc̾ڶڶ hdhm hdhB hdh4 hdhj h4h}h4h} h?MhB h?Mhj h?Mh4 h?Mhmh7~ hj h7Ohmh7O hf6hmh Rh9hW8cdNddeeeeeefffffhffiiPjRjll$l&lNlPllllmm m4mlr hf6hAh|hhe; hf6he; h)he;h)hWn56h)h)56h)h 56h)he;56 *h  hnxhnx hnxhA hnxh  hnxh[ hnxh7~ h hm h hB4[*$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$`a$gd6vT*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gd6vT&$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$a$gdf6&$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$a$gd  ,6tz̊&FH DFHX,6nȍʍҍVĎЎBЏ4dܐސ0>`bdz|ŽŹŵhHhJ[hq hRhKhaph`hhrJh(%!h;h4Wjhgh&Cbhrh|h hf6he;he;G|~ܑ>j"$0֕rޖp<ԙ`rȚ2,lv"$&(ɿɷշh;hWhr=Uhg'Kh h:;hoahAh+eh1hhq h dhHhKjhR0JUHo bi bila prodana za mali novac kao sekundarna sirovina (Beki, 2006, p. 225). Dakle, ponekad je, uz dominantne ideoloake i svjetonazorske motive, za uniatavanje Bakievih djela u javnom prostotu postojao i onaj utilitarni motiv, kojim su pojedinci ~eljeli ostvariti bilo kakvu materijalnu korist, esto prodavajui umjetnine i njihove metalne dijelove u bescjenje. Tek od 2010. g. po inju se javljati inicijative koje su vodile postepenoj rehabilitaciji Bakia i kao osobe i kao vrhunskog umjetnika, kojega se iznova ocjenjuje jednim od najveih hrvatskih kipara uope. Tako je krajem 2010. g. u bjelovarskom parku Borik sve ano obilje~eno, uz nazo nost uglednika iz politi kog i javnog ~ivota, te predsjednika Hrvatske I. Josipovia, ponovno postavljanje skulpture  Poziv na ustanak , poznat i kao  Bjelovarac . Predsjednik Josipovi u svom je govoru rehabilitirao V. Bakia i povijesni kontekst u kojemu je on stvarao:  Onaj tko je sruaio ovaj spomenik htio je time sruaiti ulogu velikog umjetnika, htio je sruaiti uspomenu na antifaaizam, htio je zaprljati Domovinski rat, htio je sruaiti jedan sustav vrijednost, htio je sruaiti Hrvatsku kao demokratsku zemlju i zemlju tolerancije, no ni u jednome od toga nije uspio... . Treba napomenuti kako su prvi apel za vraanje spomenika inicijatori uputili ak osam godina prije nego li je on vraen na svoje mjesto, dakle ve 2002. g. U istom periodu (nakon 2010. g.) pojavljuju se u hrvatskoj javnosti napisi o Bakievom mo~da najpoznatijem, monumentalnom, spomeniku na Petrovoj gori. Naime, u listopadu 2012. g. skupina umjetnika, aktivista i studenata uputila se iz Zagreba na Petrovu goru kako bi vidjeli u kakvom je stanju spomenik ustanku naroda Banije i Korduna. Posjet je bio organiziran u okviru projekta  Ju er, sutra , kojim je zagreba ki kustoski kolektiv WHW propitivao ulogu spomenika NOB-a u aktualnom druatvenom i politi kom kontekstu. Bakiev spomenik zatekli su u iznimno loaem stanju: veinom je od njega ostala gola konstrukcija, s koje su gotovo u potpunosti skinute skupocjene plo e od nehrajueg elika. Spomenuta skupina nije imala namjeru obnavljati spomenik (ato je zadaa dr~avnih vlasti), nego su pokrenuli revitalizaciju spomeni kog kompleksa kroz umjetni ke i artisti ke projekte koji bi se u njemu mogli odr~avati. Jedna od ideja bila je da Petrova gora postane mjesto teorijskog obrazovanja studenata, a druga da se proglasi meunarodni park tamnog neba, koji bi bio mjesto zaatieno od svjetlosnog one iaenja i mjesto susreta astronoma amatera. Po etkom 2012. g.  Academia moderna organizirala je u Zagrebu izlo~bu triju Bakievih objekata nastalih u okviru ciklusa  Svjetlosni oblici od 1963. do 1970. g. Umjetnine su u privatnom vlasniatvu i stoga je njihovo izlaganje bilo rijetka prigoda da ih javnost vidi, a smatraju se vrhuncima hrvatske skulptorske umjetnosti. Na otvorenju izlo~be likovni kriti ar I. }upan je rekao kako se radi o antologijskim djelima:  Moduliranjem istovrsnih zrcalnih jedinica stvarajui efektne strukture i rabei nov materijal, nehrajui elik, kipar istodobno slijedi na ela geometrijske apstrakcije i opti kih istra~ivanja.  Nadalje, u velja i 2012. g. organizirana je peticija za postavljanje klupa oko skulpture V. Bakia u Gajevoj ulici, u naju~em pjeaa kom srediatu Zagreba. Pokreta  peticije je bila inicijativa  1postoza umjetnost . Skulptura  Razlistana forma , ina e izraena 1961. g., postavljena je na mjesto na kojem je u proljee i ljeto gotovo u potpunosti bila sakrivena terasom kafia, dok su je zimi okru~ivali razli iti atandovi. Stoga je spomenuta inicijativa pokrenula internetsku peticiju kojom su od zagreba ke gradske uprave tra~ili da se oko dva obli~nja stabla postave dvije kru~ne klupe, ime bi se Bakievoj skulpturi osigurao nu~an prostor, a ujedno bi se poveao broj klupa kojih je ionako malo u gradskoj pjeaa koj zoni. Peticija je naiala na jako dobar odaziv zainteresirane javnosti. U lipnju iste godine na skulpturi  razlistana forma uo ena su oateenja, pa ju je Grad poslao na restauraciji. Skulptura je obnovljena i u listopadu je vraena na isto mjesto, s time da su se najveim dijelom poativali zahtjevi organizatora peticije. Naime, oko skulpture su postavljene nove klupe, ime je postala zaatiena od ljetne terase kafia, te atandova koji su je zaklanjali zimi. Ovi primjeri pokazuju kako je hrvatska kulturna i politi ka elita, kada su za to sazreli druatveni i politi ki uvjeti, po ela pridavati pozornost Bakievoj ostavatini, iznova valorizirajui njegovo zna enje u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti. Meutim, umjetni ko naslijee V. Bakia u Hrvatskoj u potpunosti se rehabilitira tek krajem 2013. g., kada se u zagreba kom Muzeju suvremene umjetnosti otvorila njegova prva retrospektivna izlo~ba pod naslovom  Svjetlosne forme , koja je obuhvaala dugo razdoblje od 1939. g. do kraja 1980-tih. Bilo je izlo~eno oko 200 skulptura i 80-tak crte~a, skica, maketa spomenika, fotografskih uveanja, uz projektnu i osobnu dokumentaciju, te audio i filmsku grau. Treba istaknuti kako je izlo~ba pobudila veliki interes javnosti i u tri mjeseca razgledalo ju je oko 15.000 posjetitelja. Glavna intencija organizatora izlo~be i kustosice N. Ivan evi bila je vratiti V. Bakia na mjesto koje mu pripada u povijesti hrvatske i europske umjetnosti. Posebna pozornost posveena je vremenskom periodu i stilovima u kojima se nastajala njegova pojedina djela, jer je za Bakia tipi no da je zavraetkom jedne umjetni ke faze zapo injao drugu, sasvim novu fazu. Takvo mijenjanje stilova i eksperimentiranje posebno je dolazilo do izra~aja u periodu od po etka 1950-tih do 1960-tih godina. Retrospektivna izlo~ba jasno je pokazala put koji je V. Baki preaao od figuracije do radikalne apstrakcije: na po etku je oblikovao figurativne aktove, portrete i ~ivotinje lirskog ugoaja. Nakon Drugog svjetskog rata, u skladu sa zahtjevima novog druatvenog poretka, radi spomenike i portrete u duhu socrealizma, ali i u tom zadanom okviru isti e se kvalitetom svojih radova. Prema rije ima kustosice izlo~be N. Ivan evi, ubrzo napuata realisti nost prikaza i okree se sa~imanju volumena. Izrauje brojne skulpture u sasvim sa~etoj formi i postupno se udaljuje od aludiranja na predmetni svijet, otvara jezgru volumena, afirmira plohu, puninu i aupljinu, a prostoru kao likovnom elementu daje jednaku va~nost. Apstrakcija postaje jedini mogui put i njome se intenzivno po inje baviti ranih 1960-tih. Za naa rad bitno je uo iti Bakiev razvoj koji je doaao do izra~aja upravo na zagreba koj retrospektivnoj izlo~bi, gdje se pokazala njegova sklonost promjenama stila i novim umjetni kim izazovima, koja su ga dovele u sam vrh modernog europskog kiparstva. Pa i kada je rije  o antifaaisti kim spomenicima, stru njaci su izrazili mialjenje kako treba zanemariti ideoloaku pozadinu i priznati da je umjetni ka vrijednost tih djela bezvremenska  ...jer upravo svojim apstraktnim izri ajem zra e sna~nom energijom znaka/simbola, jer su isti estetski objekti koji sa~imaju kolektivno i individualno iskustvo povijesti.  injenice da, u najveem dijelu, njegov antifaaisti ki spomeni ki opus i posebno apstraktni modernisti ki segment imaju iznimnu umjetni ku vrijednost najja i su argumenti protiv ideologiziranja i negiranja V. Bakia kao autenti nog umjetnika, a koje se deaavalo tijekom 1990-ih godina u neovisnoj Hrvatskoj. Iako su mnoga njegova djela, posebno ona koja su bila posveena ~rtvama faaisti kog i nacisti kog terora zauvijek izgubljena, tim vee zna enje ima obnova nekih spomenika koje smo spomenuli u tekstu. Meutim, najva~nije je da je hrvatska politi ka, druatvena i umjetni ka elita, posebno nakon demokratskih promjena iz 2000.-te, potpunosti rehabilitirala V. Bakia i kao ovjeka i kao umjetnika, vrativai mu zaslu~eno visoko mjesto u modernoj hrvatskoj umjetnosti. ZAKLJU AK Nerazrijeaen odnos prema socijalisti kom nasljeu u druatvu koje je arhiv politike, ekonomije i stila propalog projekta socijalisti kog druatva osudilo na kolektivnu mistifikaciju i zaborav, svakako je od klju ne va~nosti za razumijevanje konteksta u kojemu se poslijednih desetljea odvijala recepcija Bakievih djela (urlin, Devi, Ili, Sabolovi, 2009, p. 55). No, nametnuti zaborav ne mo~e izbrisati kolektivnu memoriju o Bakievim spomenicima, barem ne meu starijom generacijom. Primjerice, propitivanje ato se dogaa s memorijom i nasljeem koje viae nije aktualno potaklo je umjetnika D. Maljkovia na stvaranje serije radova i video instalacija nazvanih  Scene za novo naslijee u razdoblju od 2004. do 2006. g., krenuvai iz osobne memorije koja je vezana za regularni posjet spomeniku na Petrovoj gori u vrijemedok je joa pohaao osnovnu akolu. Postepeno, to se pretvorilo u ozbiljno istra~ivanje kojeg su inile brojne skice i kola~i, te tri videa. U projekt se uklju ila i zagreba ka kustoska udruga WHW  `to, Kako i za Koga?, ato je na koncu rezultiralo ozbiljnom revalorizacijom rada Vojina Bakia. Iz svega navedenog neupitno je da je u svom cjelokupnom opusu Bakievo djelo zaslu~ilo istaknuti polo~aj unutar moderne skulpture u Hrvatskoj. Promatrajui njegove faze i umjetni ki razvoj potaknut iscrpljivanjima odreenih izra~ajnih mogunosti, tu~no je gledati odnos danaanjeg druatva prema njegovom opusu. Ostaje nam nadati se da e se u skoroj budunosti njegovo djelo osloboditi od zaborava, a da emo mi izai iz uskogrudne provincijalnosti, sagledati naslijee i stvarati novo, isto onako hrabro kako je Baki postupio 1952. g., ali u naaem vremenu i prostoru, protiv jednog drugog realizma. Literatura:  Academia moderna . Predstavljeni rijetko vieni Bakievi radovi (17. 02. 2012.). http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/177200/Predstavljeni-rijetko-videni-Bakicevi-radovi.html (pristup: 02. 09. 2014.). Beki, D. (2006). Vojin Baki. Biografija ili kratka povijest kiposlavije. Zagreb: Profil. urlin, I., Devi, A., Ili, N., Sabolovi, S. (2009). Vojin Baki. U Z. Doji, D. Grlja i J. Vesi (Ur.) Katalog izlo~be Politi ke prakse (post)jugoslavenske umjetnosti. Beograd: Prelom kolektiv. Denegri. J. (2007). Pozitivne projekcije. Novine Galerije Nova, 29/06-21/07, 24-29. HDLU. http://www.hdlu.hr/o-nama/misija-vizija-vrijednosti/ (pristup 15. 09. 2014.) Izlo~ba Vojina Bakia iznenadit e i likovne znalce (05.12.2013.), http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/302816/Izlozba-Vojina-Bakica-iznenadit-ce-i-likovne-znalce.html (pristup: 02. 09. 2014.). Koleanik, Lj. (2006). Izmeu istoka i zapada. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti. Koleanik, Lj. (1999). Hrvatska spomeni ka skulptura u kontekstu europskog modernizma druge polovice 20. stoljea: primjer V. Bakia. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti. Kova evi, J. (2010). Razlistana forma. Oateena skulptura iz srediata grada poslana na restauraciju. http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/ostecena-skulptura-iz-sredista-grada-poslana-na-restauraciju-425205 (pristup: 02. 09. 2014.) Makovi, Z. (2000). Minerima treba suditi. Feral Tribune, 23. 12. 2000. Mar inkovi, D. (2010). Obnovljen spomenik. Predsjednik Josipovi osudio bezuman in ruaenja spomenika. http://www.vecernji.hr/hrvatska/predsjednik-josipovic-osudio-bezuman-cin-rusenja-spomenika-225638 (pristup: 09. 09. 2014.) MSU. Produljena izlo~ba Vojina Bakia. (30. 01. 2014.) http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/312653/Produljena-izlozba-Vojina-Bakica.html (pristup: 01. 09. 2014.)  HYPERLINK "http://www.nacional.hr/autor/22/Nina-Ozegovic" O~egovi, N. (2011). Komunisti ka proalost na svjetskoj art sceni. http://www.nacional.hr/clanak/100461/komunisticka-proslost-na-svjetskoj-art-sceni (pristup: 28. 09. 2014.) Peticija za postavljanje klupa oko skulpture Vojina Bakia u Gajevoj. (16. 02. 2012.), http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/peticija-za-postavljanje-klupa-oko-skulpture-vojina-bakica-u-gajevoj-377954 (pristup: 01. 09. 2014.). Petrova gora - Spomenik su pokrali Srbi, Hrvati i Boanjaci (27. 10. 2012.), http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/petrova-gora-spomenik-su-pokrali-srbi-hrvati-i-bosnjaci-468776 (pristup: 05. 09. 2014). ULUPUH, http://www.ulupuh.hr/hr/onama.asp (pristup 15. 09. 2104.). Videoradovi o zanemarenom naslijeu. Komunisti ka proalost na svjetskoj art sceni. (25.01.2011.), http://www.nacional.hr/clanak/100461/komunisticka-proslost-na-svjetskoj-art-sceni (pristup: 02. 09. 2014.)  U razdoblju od 1961. do 1973. g. tadaanja  Galerija suvremene umjetnosti (danas  Muzej suvremene umjetnosti ) organizirala je pet meunarodnih izlo~bi pod nazivom "Nove tendencije", okupljajui u Zagrebu najzna ajnije umjetnike i teoreti are neokonstruktivisti ke i kineti ke umjetnosti, te teorije informacija.  Nove tendencije  te~ile su sintetizirati razli ite umjetni ke oblike dominantne u aezdesetim i sedamdesetim godinama proaloga stoljea.   Praxis je bio filozofski dvomjese nik kojega je izdavalo  Hrvatsko filozofsko druatvo u Zagrebu. asopis je izlazio punih deset godina (1964.-1974.) i za to je vrijeme ostavio velik trag u intelektualnoj i cjelokupnoj druatvenoj svakodnevici.   Kor ulansku ljetnu akolu osnovali su ugledni filozofi-ljevi ari sa zagreba kog Filozofskog fakulteta G. Petrovi, M. Kangrga, P. Vranicki i R. Supek, a na otok su dolazili neki od najveih kriti kih mislioca toga doba. Na Kor uli se raspravljalo o aktualnim filozofskim, socijalnim i politi kim pitanjima u suvremenom svijetu, kao ato su napredak, utopija i zbilja, te budunost socijalizma.  G. Gamulin (1910. -1997.) bio je hrvatski povjesni ar umjetnosti i sveu iliani profesor. Neposredno nakon rata (1945. g.) postaje na elnik Odjela za kulturu i umjetnost u Ministarstvu prosvjete Narodne Republike Hrvatske, a od 1947. g. povjerava mu se nova organizacija nastave na odsjeku Povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Jedan je od osniva a  Druatva povjesni ara umjetnosti Hrvatske i  Instituta povijesti umjetnosti . Pokreta  je stru nih asopisa  }ivot umjetnosti ,  Peristil i drugih.   Udruga likovnih umjetnika Hrvatske , danas  Hrvatsko druatvo likovnih umjetnika (HDLU), je nevladina, neprofitna i nestrana ka strukovna udruga iji su lanovi likovni umjetnici razli itih umjetni kih izraza i svih generacija. Udruga je utemeljena 1868. godine i od tada, pod raznim nazivima, kontinuirano djeluje. Osnovni ciljevi i djelatnost udruge su poticanje suvremenog likovnog stvaralaatva, unapreenje i zaatita slobode likovnog djelovanja, organizacija izlo~bi, sudjelovanje u pripremama za donoaenje zakona i propisa koji se odnose na likovno stvaralaatvo te zaatita socijalnih prava umjetnika (http://www.hdlu.hr/o-nama/misija-vizija-vrijednosti/).  Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) jedina je strukovna udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj i predstavlja krovnu organizaciju na dr~avnoj razini za sve grane likovnih umjetnosti koje imaju odreenu primjenu (uporabnu vrijednost). Osnovana je 1886. kao  Druatvo za umjetnost i obrt , da bi se 1950. godine registrirala kao samostalno udru~enje pod nazivom  Udru~enje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Andrija Buvina . Godine 1966. udruga mijenja ime u  Udru~enje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske  ULUPUH . Od 1998. godine udruga je registrirana kao  Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti ULUPUH .  O uniatenim Bakovievim spomenicima Z. Makovi napisao je 2000. g. sljedee:  Posljednjih deset godina Bakievo je djelo zadesila tragi na sudbina upravo ondje gdje se to djelo trebalo najviae uvati. A to je njegova domovina. Bakievo je djelo postalo ~rtvom najprljavijeg vandalizma: stradalo je u ime tobo~njih rodoljubnih pobuda. Ordinarna rulja, koja se poziva na tobo~nje hrvatsko rodoljublje, uzela je i na Bakievu primjeru stvar u svoje ruke. Ta  stvar se u drugim prilikama naziva eksplozivom. Eksploziv je, naime, postavljen na nekoliko Bakievih djela koje pripadaju ~anru spomeni ke plastike. .  Uz uniatavanje umjetni kih djela V. Bakia, uniatavana i sjeanja na njegovu obitelj, to nije na dva brata koja su pripadala antifaaisti kom pokretu na na in da su skidane spomen-plo e i preimenovane ulice i akole koje su nosile njihova imena. O tome je D. Beki napisao sljedee:  Kao u starom Rimu, ime Bakia bilo je osueno na damnatio memoriae, na izbacivanje iz sjeanja, s tim da je u suverenoj Hrvatskoj, neovlaateno i suprotno na elima pravne dr~ave i civilizacijskih normi, to inila  ulica . (Beki, 2006., p. 225).  Skulptura je postavljena 1946. g. u znak sjeanja na ~rtve faaizma u spomenutom kraju. Spomenik je miniran po etkom Domovinskog rata 1991. g., a po initelj nikada nije pronaen.  Opairnije o tome vidjeti u: Mar inkovi, D. Obnovljen spomenik. Predsjednik Josipovi osudio bezuman in ruaenja spomenika. (08. 12. 2010), http://www.vecernji.hr/hrvatska/predsjednik-josipovic-osudio-bezuman-cin-rusenja-spomenika-225638 (09. 09. 2014.)  Opairnije o tome vidjeti u: Petrova gora-Spomenik su pokrali Srbi, Hrvati i Boanjaci (27. 10. 2012.), http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/petrova-gora-spomenik-su-pokrali-srbi-hrvati-i-bosnjaci-468776.   Academia moderna . Predstavljeni rijetko vieni Bakievi radovi (17. 02. 2012.), http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/177200/Predstavljeni-rijetko-videni-Bakicevi-radovi.html.  Navedeno prema: Peticija za postavljanje klupa oko skulpture Vojina Bakia u Gajevoj (16. 02. 2012.), http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/peticija-za-postavljanje-klupa-oko-skulpture-vojina-bakica-u-gajevoj-377954.  Navedeno prema: Kova evi, J. Razlistana forma. Oateena skulptura iz srediata grada poslana na restauraciju. (28. 06. 2012.), http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/ostecena-skulptura-iz-sredista-grada-poslana-na-restauraciju-425205.  Navedeno prema: Izlo~ba Vojina Bakia iznenadit e i likovne znalce (05. 12. 2013.), http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/302816/Izlozba-Vojina-Bakica-iznenadit-ce-i-likovne-znalce.html.  MSU. Produljena izlo~ba Vojina Bakia. (30. 01. 2014.), http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/312653/Produljena-izlozba-Vojina-Bakica.html.  Videoradovi o zanemarenom naslijeu. Komunisti ka proalost na svjetskoj art sceni. (25. 01. 2011.), http://www.nacional.hr/clanak/100461/komunisticka-proslost-na-svjetskoj-art-sceni.     PAGE  PAGE 12 ".`B\^`8Lp"``T~&>TɩhnhGDh hpjhg0JUhuhWhghXh>dh[0hDho*h!"h4hdg'h~ujhPf0JUhPfjhr=0JUhAhhr=he;jhW0JU2(h&NX$b|`&p|`չõõٵh?F\h[0h Rh;h_ hhpjh/0JUh$jh0JUhaPh/hAhhVPhWhSuhFZhXjhn0JU<H@HJL`~~~~W&$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$a$gdO*$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$`a$gdg*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gd6vT*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gd;(J .PR,FH.<>$\~^t,h 0lnn<>@T&*:~>FHJ¾ܬhSuh$hQ6hslh- ?h]U6h&jh&0JUhrxh_=Njh70JUh7h5hh=1hAhZWhCFh 8hyKh{h/hh28JL`bz     * 2 8 : < > B D F Z     , 4 L b       " $ > J        8H໴ÿܿ੢࿞ܞh.bh bXjh)H0JUhOhB h{hmh{ hf6h^ h^h^hGh^h*_ hOhO hOhB hOhmh hf6hmh1 hf6he;hOhe;56h)H5`b> z$a$gd7O*$ ,L \ l0!#&:dh7$8$H$`:a$gd^6*$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$`a$gd^6&$ ,L \ l0!#&dh7$8$H$a$gdf6  PR|  >NfzFL ntx|~RVhnpvx @BRZfp|ϹϵϵϮ֘֘֘֘ h&h h5hghghF hf6h7Oh7Oh7Oh7O>*hhh7OKH$\ hh7Ohhmh.hm5 hhG$h{h6 hf6hmh.b9@Bvx ^`  $a$gd7O $@&a$gd7Ogd#$ ,L \ l0!#&7$8$H$a$gdFNdtvx zйеunfaWhf6hm6] h]hFhm] hf6hmh hsnCJaJhsnCJaJh7OCJaJh7Oh7O>*CJaJ h h7Oh h7OKH$\hG$hG$>*hG$h1| h5 h5hGhhGhFhrhh&h6] h`\] h&h h]h&h]" Z\^`z(hjxz| VZlrtz|ƾҟ||xsn hdf] hF]ht hsn0J5 ht0J5h?bht0J5>*\hFht5hFht0J5 hFhthGhf6hm6]hFhF]hFhm]hh?b hf6hFhmh X hf6hmhF hhFhhm]*   J L N v   !!!!!!!4"T"" ######ͼ}vle]YUYQYMhsnhh?bhth?bht>* hKH$\hthtKH$\ hthth)H0J5\h=d0J5\h$0J5\h=dh=d0J5\h?bh=d0J5>*\h=d hFh=dhFh=d0J5 h[_0J5 h=d0J5 h=dhFh h=d] h|vP] h+?] h ] h[_]h hdf] !!2#4#%%&&n(p(((*******&.0gdHigdHigdxh$a$gdFgdFgdt ,L \ l0!#&7$8$H$gdF#"#$#0#2#4#6#########6$8$$%%%%%%&&&&&&&&&&&&F'H'P'R'X'Z'd'f'j':(>(P(T(n(p(Ɯ hF0J5 h ht hMht h/hth$hH_hH_hH_>*h& hFhFhH_ht>* hFhthjhGhtU hGhtjhGhtU hththsnht2p(((((())))))^******(,-&.(.00011.30323¹䳤}veZKZKZ}h%h;(JCJaJnH tH h%h;(JCJaJ!jh%h;(J0JCJUaJ hHih;(JjhHih;(J0JUhHih;(JCJaJnH tH hHih;(JCJaJjhHih;(JCJUaJ h)H0Jhh bX0J hxh0Jhxhhxh0J>* hxhh bXhxh hxhhxh h0J h0Jh7Oh7O0J>* h7O0J00387:7<7AAFJLLNNOdQSTUhVWWXYYY@&gdHi [$\$gdHigdHigdgdHi$a$gdHi$a$gdHigd%2343Z3346787:7<7>7;h<n<<<AAACCFFFFGGZI|ItJJJJLLNLLLLLMzzlhh;(J0J5CJaJhh;(J5CJaJhh;(JCJaJ!jhh;(J0JCJUaJhHih;(J6h;(JhHih;(J0JhHih;(J>*jhHih;(J0JU$hHih;(JCJOJQJaJnH tH hHih;(JCJaJnH tH hHih;(JCJaJ hHih;(J&MhM*N,NJNNNPNRNOOOOOOPP P|PPP`QdQfQQR4RSɼɱɡtdWdE"hHih;(J5>*CJaJmHsHh;(J5CJaJmHsHhHih;(J5CJaJmHsH,jhHih;(J0J5CJUaJmHsHhHih;(JCJKH$\aJh;(JCJaJh;(JhHih;(J>*CJaJhHih;(JCJaJjhHih;(J0JU hHih;(Jh^(h;(J0J5>*CJaJ!h^(h;(J0J5>*CJ\aJhHih;(J0J5CJaJSSSSTStSxSSSTTTTTTUtUUdVfVhVjVlVvVxVVVVWWWWWW¶ж¥ЗЏЗsj`\h;(Jjh;(J0JUh;(J>*CJaJhh;(J>*CJaJh;(JCJKH$\aJ h;(J>*hHih;(J>*hHih;(JCJKH$\aJ!hHih;(J0J5>*CJ\aJhHih;(J5CJaJhHih;(J0J5CJaJhHih;(JCJaJ hHih;(JjhHih;(J0JUhHih;(J5CJaJmHsH!W2X4X6X8X>X@XFXHXRXXXXXXYYYY YYYYYY&Y(Y*Y.Y0YYBYDYFYJYLYNY h)H0Jh^60JCJaJmHnHuh)Hh;(J0JCJaJ!jh)Hh;(J0JCJUaJ h;(J0Jjh;(J0JUjh Uh  h;(J0J>*hxhh;(J0J>*h;(J hxhh;(J$Y Y YYYYY*Y,Y.YFYHYJYLYNY$a$gdFh]hgdm &`#$gd^t90&P P:p|l. A!"#$% DyK yK \http://www.nacional.hr/autor/22/Nina-Ozegovic"@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHf@f G Heading 1dd@&[$\$&5CJ0KH$OJQJ\aJ0mH sH tH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List VOV mList Paragraph7$8$H$^ OJQJ^J4 @4 mFooter  p#.)@. m Page Number>@"> QV Footnote TextCJaJ@&@1@ QVFootnote ReferenceH*6U@A6 H Hyperlink >*B*ph"OQ" H text2B'aB HComment ReferenceCJaJ<r< H Comment TextCJaJ@jqr@ HComment Subject5\HH H Balloon TextCJOJQJ^JaJBOB |Fapple-converted-spaceFOF G Char Char5CJ0KH$OJQJ\aJ0*W@* 4"Strong5\B^@B  Normal (Web)dd[$\$2O2 /leaddd[$\$4O4 /viewsdd[$\$:O: preamble dd[$\$4@4 )HHeader ! p#bELMqOTVZxZcBfmK IO #c;#w03K wx ,V9:BC% * + {8"%'c*.1J68:=??i?j?LPTV[\^DfHiIiJiTiUijm p pppppDqEq r r_r`rrrr{s|sssttiujuuuvv=w>w+x,x y yyyz zzzzzzzz|}<@ABʋˌV.nؐij#$&')*,-/09:;GHIL000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000o0o0o00o0o0o0000o0o0o00o0o0o0o0o0o000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0e@0@0%@0%@0%@0000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00 + j?LPTVp ryz zzzˌLK00`K003dD:E:F:G:K00wK00K00@0K00@0K0 0 wK0 0ȑ0 0 ȑ0 0@0K00K00 0 %%%(2&N-B37@HOYc@s|J#p(23MSWNYNSUVWXZ[\]^`acdn 5c` 0YNYOQRTY_bLYP>w{wwKX !(!!8@0(  B S  ?&yW/zW.{W$/|W/}W$0~Wd/W,Wd-W-Wd.W.W$.W-W$-W,W*W+W$,W2Wd'W(W(W$(Wd(W'W$'W$3W2W$2Wd4W$4W$5Wd6W$6W5WWDW;m"^$l./+FFFjG3JLLP&PPT#UWW\] lo {!݆1L      !"#$%Bt"e$s./2FFFsG:J!LL P-PPT*U WW\]'lo{(8L  !"#$%B%*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9&*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter tjH1939. g1945. g1946. g1947. g1948. g1952. g1953. g1961. g1970. g1973. g1974. g1983. g1991. g1992. g2000. g2002. g2006. g2010. g2012. g2013. g 30 metara52. g ProductID&%%&%&%       wx +,9:BC\]jl% * + z{<=y{OQ]_rsGH68?AabKNrtuwy{pq+,ABDE45EGjlz|  '(45=>KNqrHIQRXYfhxzACRT78STAC !"56YZ, - @ B !!!!7!8!>!?!|!}!!!!!!!!!!!!!!!#"$"+"-"/"0"7"8"r"s"u"w"""""##P$Q$$$$$%%%%%%h%i%%%%%%%%%U&W&&&&&&&&&''''''''''''((((((])^)))))****)***0*1*O*P*e*f*k*l***A+C+++++++++++, ,--Y.Z.k.l.p.r.t.v...........////////////i1k1112222222233)3+3B3C333333333333333-4/44455Z5\5c5d5h5i5550626@6B6D6E6G6J6U6V6i6j6>7?7@7A7F7I77777777799s9u9999999::3:4:=:>:p<q<<<<<A=B=k=m={=}=====#>%>'>(>)>*>>>>>??F?G?M?N?h?j???@@s@t@@@@@@@@@@@@@AAAAAAAABB B BBB!B"B7B8BGBHBBBBBBBCCCCCCCCDDDD DDDDDDDDEEEETEUEVEWEaEdEEEEEFF0F1F3F5FFFFFFFFFGGGGHHuHvHHH0I2IIIIIwJxJJJJJKK5K7KKKKKKKLLLLMMMMNNqOsOOOOOPPPPPPPPQQ3Q4QQQQQQQ S SSSSScTdTTTUUVVWWXXXXXXXXsYuYYYZ ZZZxZzZZZ[[[[[[\\\\\\\\\\g]i]]]L^M^^^^^__e_g___6`7`c`d```:a;a/b0b4c6c9:?E9:؃ۃ !9͌TX+0^`(lÑđǑȑ͑Б!$$&&'')*,-/0ILvx +,UV8:AC~% ) + z{7"8"%%''b*c*..11I6J688::==??h?j?LLPPTTVV[[\\^^CfDfGiJiSiUijjmm p pppppCqEq r r^r`rfrrrrrrzs|ssstthujuuuvv?Dɋ̋ʌ͌UX-0mnאڐhl"$$&&'')*,-/0ILnsoszs{s\u\u]u^uaubu1w2w5w6wxxyyz }}:;~Ɍʌ֐אghj#$$&&'')*,-/08;FLz$$&&'')*,-/0IL|2i\Cj҇2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-28^8`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-2p^p`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-2 ^ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-2@ ^@ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-2 ^ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-^`B*OJQJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHxx^x`OJQJ^Jo(hHoHH^H`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH77^7`B*OJQJo(phhH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH05   |2iCj|5 2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-D!28^8`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-L"2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-,M#2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-HT$2p^p`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-T%2 ^ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-@U&2@ ^@ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph- '2 ^ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph- (2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-  2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-L !28^8`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-|"2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-P}#2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-}$2p^p`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-p%2 ^ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-U&2@ ^@ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-0V'2 ^ `567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-d (2^`567>*B*CJOJQJ\]^JaJo(ph-d5(d5(wCyjC$D*$|4\>CX{C?JC SSI[#\)q%q63u!  &Jxh.G[k%7 Xs% '|'7*$,IOWc,PR] Pp>)CX j[ q . EG H 7~  O 1| Z I /=]<(1;trq=v  (hlp&O[[murxssBhz5]^Pg#56 8)DnBz.DuE ?n} !(FJ[q ~/24K:!(%!/!A!!"b3"y"#V#E#GM#l#G$B$C$hd$d$5%:8%C%?D%uy%&G&{Y&y&5'L'dg'(+(^(.7)W*o*-p)-i2-:-ZT-l-E.*. ^./3*///3/Y/_/,0 >0[0{0=1 X1\1O2e23?(393D3E3T[3Wr34C4^4e4j455Wn5^66v,6J6]U6f6767Y7`7h8m89*9:N#:-N:V:h:;./;uX;f<<~<E==|0=YK=Sb=r=>>>p>- ?!?D?N@_@b@i@8A\AB,BNHC~CDGDMDODcDfDvDUuII J;(JJyKg'K4K6K =K}OKrK$M(MNcN9N_=N[O"O7OaOaP(PHBPVP|vP&QTQ?^QwQ RMR|R(SW*STStXS-TtT6vT-UfUV>V?VZW XX_TX bX xXMY?(Y/Y:?ZFZ[<[6^[N\?F\`\],0]^]f] {]>^S^[_``%a\^a?b&CbDbzb&|bacc2c5cXc]c d)1dVZdyddzdffPf;`f ef#gg|hhV i0iHikij!jHj4Wj+pjAkyk:lVlsl|l@mCmjmwmWnknsn{-oapq%q].qr_!r#r&rArTr Yrte(t_Lt^t u,uSucudumnu8w8wQw Wwtw x+ziz {{%{@{C{xF{]{^{tc{ |r!~#~6/NrAX\aLD!O+?eg+O"AYoxR vNOl4"2)<X `aKgOz37;x>L_1H2tCKWd8m1]9zKMW][G_PnW - hw[Pw146?C02@tWW6b0:> A SGesBpJRUH ~ -/cNk&**k~N*}QVS%(1M,r|P =dq6xCFK'1m[Wa`Q6C(5C\X^Ip4 ' \T^t(tEp+0k1W?Q^xGWbHUTrq8:7Q/jk~u/`U5 O-FEOa?.$fqyn_ !:;qS,4+??Mq+H_+:=d-gUNyS>dcffpdfT{4r?[{5;>R( 7W]6bT{pi5\7PUYilp"OJ& /iNUmuq~W2x2(L[gH"f$@RERSi"W/aIBJ[[rJ~r}9}A.bb;Yh\28bjt Gnxgyw&e;J0$1)3OPHn/XE;#oax:]7gEGQv}%c>ewK YLq0@mm9=mm!"$%'()*/12359>?ABDJK ,@$(*.0468:<@BDJLPRVXZ\fjlnrzUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial3z Times7&{ @Calibri5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1z*g߂*ق*8Yh>T|J 9'4dzّ 2Q HX ?m2 Vojin BakiNDND   Oh+'0h   $ 0 <HPX` Vojin BakiNDNormalND8Microsoft Office Word@P@>#@~zY@w#Yh՜.+,D՜.+,H hp  Institut Ivo Pilar>z  Vojin Baki Title 8@ _PID_HLINKSA\ .http://www.nacional.hr/autor/22/Nina-Ozegovicw  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry F#Data 1TablesWordDocument;SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q