Naslov
Prepoznavanje i liječenje bolesnika sa spondiloartritisima - anketa reumatologa iz Hrvatske
(Recognition and treatment of patients with spondylarhritides - survey of Croatian rheumatologists)

Autori
Anić B, Morović Vergles J, Martinović Kaliterna D, Novak S, Kehler T, Milanović S, Hanih M, Grazio S

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Reumatizam / - , 2012

Skup
14. godišnji kongres Hrvatskog reumatološkog društva

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 25.10.2012. - 27.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
spondiloartritisi ; neradiografski aksijalni spondiloartritisi ; rano prepoznavanje
(spondyloarthritis ; nonradiografic axial spondyloarthritis ; early recognition)

Sažetak
Program MAXIMA (Management of Axial SpA) je međunarodni, multicentrični program koji za cilj ima poboljšanje općeg znanja o aksijalnom spondiloartritisu (Axial SpA), ranom prepoznavanju, klasifi ciranju i odgovarajućem liječenju. Kao svojevrsna početna točka programa provedena je međunarodna anketa kako bi se dobio trenutni i činjenični uvid u regionalni i lokalni pristup dijagnostici i liječenju aksijalnog spondiloartritisa. Upitnik se sastojao od 35 pitanja podijeljenih u 7 kategorija, a evaluirani su dijagnostika, značajke bolesti i terapijska praksa. U Hrvatskoj je upitnik ispunilo 8 reumatologa, od kojih je dvoje bilo “čistih” praktičara, dok su ostali istovremeno angažirani na fakultetu. Prema rezultatima bolesnika s kroničnom križoboljom koja traje tri mjeseca, dobi <45 godina reumatologu najčešće upućuje liječnik obiteljske medicine, te u slučaju postojanja simptoma uveitisa, kožnih lezija ili upalne bolesti crijeva liječnik druge specijalnosti (oftalmolog, dermatolog, gastroenterolog). Prosječno trajanje simptoma prije nego što bolesnik dođe reumatologu je približno 4 godine. Specijalisti reumatolozi educiraju liječnike obiteljske medicine, te im predlažu upitnike za probir kako bi na vrijeme prepoznali bolesnike s upalnom križoboljom. Osim upitnika s klinič- kim podacima u probiru se koristi i određivanje HLAB27, radiografske metode, te ASAS kriteriji. Od ukupnog broja bolesnika s kroničnom križoboljom prema procjeni reumatologa-praktičara 22 % će imati upalnu križobolju, dok reumatolozi s akademskom afi lijacijom procjenjuju da će upalnu križobolju imati 45 % bolesnika. Od kliničkih kriterija za dijagnostiku upalne križobolje obje skupine su se vodile uobičajenim kliničkim dijagnostičkim kriterijima. Klinički pregled, povijest bolesti i prisutnost ostalih znakova SpA bili su ključ- ni za odluku o HLA-B27 tipizaciji. Razlog zbog kojeg ga ne rade svi je neprikladnost te dostupnost i cijena. Od slikovnih tehnika za dijagnostiku se najčešće koristi rendgen, dok u skupini reumatologa s angažmanom na fakultetu MRI koristi 100 %, a zbog slabije dostupnosti i cijene pretrage koristi svega 33 % iz skupine reumatologa-praktičara. Za procjenu aktivnosti bolesti i evaluaciju učinaka liječenja prema rezultatima upit-59(2) Reumatizam 2012. 175 nika najčešće se primjenjuju se bolesnikova globalna ocjena, skala boli i BASDAI. Prije promjene terapijske skupine 100 % reumatologa s akademskim angažmanom i 50 % reumatologa-praktičara će primijeniti 2 nesteroidna antireumatika (NSAR), a 50 % reumatologa i 3 nesteroidna antinfl amatorna lijeka. U slučaju neučinkovite terapije upalne križobolje sa NSAR za promjenu na drugu skupinu lijekova 50 % liječnika iz obje skupine odlučit će se nakon 1-3 mjeseca neučinkovitog lije- čenja, a 16, 7 % liječnika iz skupine reumatologa će to uraditi nakon više od 6 mjeseci neuspješnog liječenja upalne križobolje s NSAR. U liječenju upalne križobolje DMARDs i to najčešće sulfasalazin koristi 50 % liječnika iz skupine s akademskim angažmanom i 100 % iz skupine reumatologa-praktičara. Navedenu terapiju 80 %-100 % liječnika iz obje skupine u slučaju neučinkovitosti prekinut će nakon perioda kraćeg od 6 mjeseci. Procjenu stanja bolesnika s ankilozantnim spondilitisom provodi svaka 3 mjeseca 100 % reumatologa s akademskim angažmanom i 50 % liječnika iz skupine reumatologa- praktičara. Prema mišljenju reumatologa s akademskim angažmanom klasifi kacija aksijalnog SpA nije jasna zbog nedostatka razumijevanja i vjerovanja u koncept. U dijagnostici aksijalnog SpA 83, 3 %-100 % liječnika u obje skupine primjenjuje ASAS klasifi kacijske kriterije. Subjektivna srednja ocjena koju su liječnici sami pridodijelili za liječenje ne-radiografskog aksijalnog SpA na skali do 10 u obje skupine liječnika bila je između 5, 5 i 6, 8. Iako je uzorak bio relativno mali, dobiveni rezultati pokazali su sljedeće: kasno prepoznavanje upalne križobolje od strane liječnika obiteljske medicine, jer od početka simptoma do prvog pregleda reumatologa u prosjeku prođu 4 godine što upućuje i na neravnomjernu distribuciju subspecijalista unutar zemlje ; postojanje dobrog multidisciplinarnog pristupa između različitih specijalnosti (dermatolozi, gastroenterolozi, oftalmolozi) u prepoznavanju i liječenju aksijalnog SpA ; do promjene terapije u slučaju neučinkovitosti NSAR dolazi nakon perioda dužeg od 6 mjeseci ; ne postoji adekvatno prepoznavanje neradiografskog aksijalnog SpA ; MRI se ne koristi za praćenje aktivnosti bolesti ; ASAS kriteriji bi se trebali češće koristiti u svakodnevnoj praksi. Navedeni rezultati predstavljaju dobru osnovu za pokretanje edukacijskih programa za fi zijatre i liječnike obiteljske medicine, a u cilju pravovremenog prepoznavanja, razumijevanja i liječenja neradiografskog aksijalnog spondiloartritisa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA