Naslov
Hrvatska seljačka stranka u lokalnim samoupravama Savske banovine 1936.-1939.
(Croatian Peasant Party in in local administration of the Sava banovina 1936-1939)

Autori
Grgić, Stipica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
110 godina Hrvatske seljačke stranke

Mjesto i datum
Križevci, Hrvatska, 11.04.2014. - 12.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Kraljevina Jugoslavija; politika; uprava; samouprava; Savska banovina; Hrvatska seljačka stranka
(Kingdom of Yugoslavia; politics; government; local administration; Sava banovina; Croatian Peasant Party)

Sažetak
Nakon razdoblja šestosiječanjske diktature, u kojem je HSS bila zabranjena te njeni pristaše nisu participirali u vlasti, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, situacija se mijenja poslije smrti kralja Aleksandra. Već su petosvibanjski izbori za Narodnu skupštinu 1935. pokazali da se stranka može organizirano i dobro suprotstaviti se vladajućem režimu. U nemogućnosti ostvarenja volje njihove glasačke baze na najvišoj razini, bliženjem općinskim izbora 1936. HSS počinje sve otvorenije težiti ostvarivanju vlasti na nižoj, lokalnoj razini. Nakon uvjerljive pobjede na općinskim izborima u Savskoj banovini 1936. HSS se okreće boljem povezivanju općina u kojima su na vlasti te odvajanju istih od volje središnjih državnih vlasti, kako bi one doista mogle raditi za potrebe svojih građana, a ne, kao do tada, slijepo slijediti volju režima. Vodstvo stranke je, između ostalog, raznim okružnicama te kasnijim stvaranjem Zajednice upravnih općina, nastojalo stvoriti hrvatski monolitni blok samouprava koji se trebao oduprijeti vladajućem vrhu. Kao modalitete otpora istome do 1939. općine su koristile razne metode, a njihova proturežimska djelatnost išla je i za time da jače razvije skučenu samoupravnu djelatnost jedinica kojima su bili na čelu te obnovi posebnosti hrvatske upravnopravne tradicije. Stoga su odbijali provoditi mnoge poslove prenesenog djelokruga koje je državna vlast raznim zakonima i uredbama stavila u nadležnost financijski ionako slabostojećih samouprava te su nastojali umanjiti moć činovništva koje im je viša vlast u proteklom razdoblju nametnula u općinama. Sve je to pratio i otpor na simboličkoj razini, koji se očitovao u skidanju dvopismenih (latinično-ćiriličnih) tabla sa zgrada samouprava, povratak stare hrvatske nomenklature u poslovanje (npr. „obćinski načelnik“ umjesto zakonom propisanog „opštinski predsednik“), micanje državnih zastava, grbova te slika vladara iz općinskih ureda, itd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA