Naslov
Uprava u Savskoj banovini (1929.-1939.) – Između državnog centralizma i supsidijarnosti
(Administration in the Sava Banovina (1929-1939) – Between State Centralism and Subsidiarity)

Autori
Grgić, Stipica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
09.04

Godina
2014

Stranica
794

Mentor
Šute, Ivica

Ključne riječi
Kraljevina Jugoslavija; politika; uprava; samouprava; državni centralizam; supsidijarnost; Savska banovina; upravni službenici; upravljanje financijama; Hrvatska seljačka stranka
(Kingdom of Yugoslavia; politics; government; local administration; state centralism; subsidiarity; Sava banovina; administrative officials; financial management; Croatian Peasant Party)

Sažetak
Problem odnosa središnje državne vlasti i lokalnih samouprava važno je pitanje u oblikovanju moderne države. Prevelika centralizacija države pokazala je brojne negativne karakteristike, ali i dugotrajne posljedice na društvo. Stoga povijesna perspektiva može pomoći razumijevanju današnjih problema u odnosu države i društva. Za temu doktorskog rada izabrano je razdoblje šestosiječanjske diktature, jer je to kratko razdoblje prijelomno u hrvatskoj povijesti. Naime, dotadašnja samoupravna baština, naslijeđena iz Austro-Ugarske Monarhije, potpuno je poništena radikalnom centralizacijom moći u rukama najužeg državnog vrha, a federalistička tradicija i nacionalni identiteti politikom unitarizma. Istraživanje je provedeno na Savskoj banovini, jer ona predstavlja relevantan politički, gospodarski, društveni, demografski primjer toga kako je režim u vremenu diktature (1929.-35.) i postupne demokratizacije koja je uslijedila (1935.-39.), kroz upravne jedinice svih razina, provodio svoju politiku. Cilj rada je utvrditi kako je bila organizirana uprava na većem području današnje Hrvatske od 1929. do 1939. te kako je ona djelovala u međuodnosu između intencija vladajućeg režima i potreba naroda, tj. državnog centralizma i osnovnih načela samouprave. Doktorski rad o organizaciji i djelovanju uprave u Savskoj banovini svojim najvećim dijelom baziran je arhivskoj građi. Pritom se posebno ističe arhivska baština upravnih tijela Savske banovine koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Osim toga korištena je građa koja se čuva u Pokrajinskom arhivu Maribor te Arhivu Jugoslavije u Beogradu. Uz to, korištena je i periodika, prvenstveno relevantne stručne i službene publikacije, ali i dnevni tisak koji je izlazio između 1929. i 1939. godine. Osim mnogobrojne historiografske, upravnopravne, politološke i druge relevantne literature korištena je i objavljena građa. Ona se prvenstveno bazira na raznim zakonodavnim, statističkim, kartografskim i drugim sličnim publikacijama izdanim u doba postojanja Savske banovine, kao i u kasnijim razdobljima. U pristupu istraživanju koristio se interdisciplinarni analitički pristup, kako bi se u jedan historiografski kompleks što uspješnije uključila znanja prava, upravnog prava, politologije, ekonomije te drugih srodnih znanstvenih disciplina. Deskriptivnim i analitičkim pristupom građi proučio se fenomen uprave toga doba, od njenih normativnih određenja pa do percepcije stručne i nestručne, šire i uže skupine pojedinaca o njoj. Upravo zbog kompleksnosti teme u pojedinim segmentima koristile su se i kvalitativne i kvantitativne metode, kako bi se nalaze istraživanja organizacije i djelovanja uprave što preciznije stavilo u odgovarajući društveni i vremenski kontekst.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA