Pregled bibliografske jedinice broj: 744891
Suvremena hrvatska i makedonska kratka priča
Suvremena hrvatska i makedonska kratka priča // Peti hrvatski slavistički kongres / Turk, Marija ; Srdoč-Konestra, Ines (ur.).
Rijeka, 2012. str. 199-206 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 744891 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremena hrvatska i makedonska kratka priča
(Croatian and Macedonian Contemporary Short Story)
Autori
Bijuković Maršić, Mirta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Peti hrvatski slavistički kongres
/ Turk, Marija ; Srdoč-Konestra, Ines - Rijeka, 2012, 199-206
ISBN
978-953-6104-83-3
Skup
Peti hrvatski slavistički kongres
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 07.09.2010. - 10.09.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
kratka priča ; suvremena hrvatska književnost ; suvremena makedonska književnost
(short story ; contemporary Croatian literature ; contemporary Macedonian literature)
Sažetak
Kratka priča, najpopularniji književni diskurs posljednja dva desetljeća 20. stoljeća, na ulasku u novo tisućljeće ulazi u antologijske nizove vrlo različitih prirediteljskih koncepcija. Antologije hrvatskih kratkih priča izlaze u prirediteljskoj koncepciji Miroslava Šicela, Krešimira Bagića, Jagne Pogačnik, Tomislava Sabljaka i Miljenka Jergovića. Antologiju suvremene makedonske kratke priče za hrvatsku recepciju priredile su Angelina Banović Markovska i Vesna Mojsova Čepiševska. Kratka se priča od početka 20. stoljeća predstavlja kao idealna forma za predstavljanje Zeitgeista (duha vremena). Ona je književni i kulturološki trend. U komparativnom književnom instrumentariju kratke su priče vrlo slične i nema razlika u odnosu na prostor nastajanja. Razlike nalazimo u kulturološkome kontekstu koji je inicirao jaku tematsku razlikovnost prema prostoru i vremenu nastajanja. Rad pokazuje obilježja kratke priče u dvjema slavenskim književnostima, hrvatskoj i makedonskoj književnosti, njihove sličnosti i razlike, teme, individualne kanone, likove, identitete, odgovore na zbilju i svakodnevicu, odnos prema ironiji, utjecaju medija, kontekst grada, odnos prema povijesti. Kulturološki je vrlo značajna kratka priča u komunikaciji slavenskih i europskih književnosti. Kratak, komunikativan i lako recepcijski prihvatljiv diskurs ujedinjuje europski kulturni prostor - povezuje pisce, izdavače i pokreće prevoditelje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
