Pregled bibliografske jedinice broj: 744854
Utjecaj sezonskih fluktuacija i prostorne raspodjele peludnog spektra na učestalost peludnih alergija u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
Utjecaj sezonskih fluktuacija i prostorne raspodjele peludnog spektra na učestalost peludnih alergija u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, 2011., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 744854 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj sezonskih fluktuacija i prostorne raspodjele peludnog spektra na učestalost peludnih alergija u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji
(Influence of seasonal fluctuations and spatial distribution of pollen spectra in the frequency of pollen allergy in Zagreb and Zagreb County)
Autori
Peternel, Renata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
06.11
Godina
2011
Stranica
147
Mentor
Popović Grle, Sanja
Ključne riječi
pelud; peludne alergije; alergeni
(pollen; pollen allergy; allergens)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi vremenske i prostorne varijacije peludnog spektra u Gradu Zagrebu i Žagrebačkoj županiji po prostornim mikrolokacijama, te učestalost inhalacijskih alergija u odrasloj populaciji s postavljanjem odnosa alergen/pacijent. Istraživanje se sastojalo iz dva dijela: aerobiološko i epidemiološko, koje se provodilo standardiziranim metodama. Rezultati su pokazali da mikroregionalno postoje statistički značajne razlike u prosječnim ukupnim godišnjim koncentracijama svih vrsta peluda. Za pojedine vrste peluda to se odnosilo na pelud taksona Betula spp. i Ambrosia spp. gdje su nađene statistički značajne razlike između sjeverne i zapadne mikrolokacije (prevladavao pelud breze) i južne i istočne (prevladavao pelud ambrozije), te na pelud johe, hrasta i pelina kao i na alergene grinja. Od ukupno 2192 pacijenta na pelud je bilo senzibilizirano 86, 72%, na grinje 36, 45%, spore gljiva i plijesni 2, 46% i na ostale alergene u čiju skupinu spadaju alergeni žohara, perje i životinjske dlake 5, 1% pacijenata. Najveći broj pacijenata alergičnih na peludne alergene bio je senzibiliziran na alergene iz peluda biljaka koje pripadaju botaničkoj porodici trava 46, 91%, ambrozije 42, 07%, breze 25, 66%, lijeske 15, 19%. Bez obzira na mjesto stanovanja, najviše je pacijenata bilo senzibilizirano na peludne alergene trava, ali bez statistički značajnih razlika u udjelima alergičnih pacijenata obzirom na mjesto stanovanja. U sjevernim i zapadnim dijelovima grada i županije najviše je pacijenata bilo senzibilizirano na peludne alergene breze dok je na južnim i istočnim lokacijama prevladavao udio senzibiliziranih na ambroziju. Između urbane i ruralne populacije nisu nađene statistički značajne razlike u udjelima pacijenata alergičnih na pojedine alergene. Pojačani simptomi bolesti kod pacijenata alergičnih na peludne alergene su se u cijelom razdoblju istraživanja podudarali sa razdobljima peludnih sezona. Može se zaključiti da mikroregionalno postoje statistički značajne razlike u koncentracijama peluda u zraku i udjelu senzibiliziranih osoba samo na neke vrste inhalatornih alergena.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita